<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" href="http://dugoselo.org/latest.xsl" ?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Blog</title>
    <link>http://dugoselo.org/blog/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>mirjana@dugoselo.org</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2009</dc:rights>
    <dc:date>2009-04-09T05:01:00+01:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.pmachine.com/" />
    

    <item>
      <title>Brakovi maloljetnika, problem ili ne?</title>
      <link>http://dugoselo.org/izhr/brakovi-maloljetnika-problem-ili-ne/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/izhr/brakovi-maloljetnika-problem-ili-ne/#When:04:01:00Z</guid>
      <description>Djeca rađaju djecu i djeca preuzimaju ulogu supruge i majke. Od tada njihov život postaje seks, briga za podizanje djeteta, kućanstvo i sve socijalne obaveze prema ostalim članovima kućanstva.

Četrnaest ili trinaest im je godina tek a već su supruge i majke. Novinska vijest da je trinaestogodišnja Romkinja u zagrebačkoj bolnici rodila dvojke, bila je s pravom vrijedna novinskog osvrta (Jutarnji list, 25. ožujka 2009.), i razgovora s članovima obitelji mlade majke. Romska obitelj se raduje sretnom rođenju dvije ženske bebe, punac i pradjed su ponosni i ukazuju na romske običaje rane ženidbe, rane udaje, tradicionalno brojnih obitelji i čvrstog oslonca potpore mladima, ljubavi prema djeci.


To sve ne dovodim u pitanje, no druga strana tih tradicijskih vrijednosti je također bjelodana i nipošto je ne mogu i ne smijemo ignorirati: nagli prevrat, sunovrat iz djetinjstva u bračne i roditeljske obveze pogađaju osobe koje se, premda fizički spremne i zrele, još nalaze u psihofizičkoj fazi puberteta i vrlo je vjerojatno da njihovi organizmi, premda spremni za roditeljstvo, nisu dozreli.


Romske i tradicije drugih naroda 60 milijuna djevojaka diljem svijeta suočavaju se s ranim roditeljstvom te nisu samo vrijedne poštovanja i uvažavanja već čujem kako će mi se proturječiti. Tipično tašti monolog bijele Europljanke iz povlaštenog socijalnog sloja… Ta, ovih je dana papa Benedikt XVI. svoje apele Afrikancima da odbace europske savjete za suzbijanje AIDS&#45;a (kondom) popratio argumentom da je riječ o taštini Europljana koji svoje (nemoralne) recepte nameću cijelom svijetu.


Ne mogu a da se ne osvrnem na komentar don Ivana Grubišića. On je pozdravio različitost tradicija, zato što proizlaze iz različitosti kultura i susreta različitosti u hrvatskom društvu. Iz njegovog komentara iščitavam radost i zadovoljstvo različitostima.


Svako tko živi s kulturom i kojem je kulturni život dio vlastitog života, prihvaća različitost sve dok se radi o kulturnim ostvarenjima koja ne utječu na nečiju egzistenciju, sve dok se radi o umotvorinama i artefaktima. Kad se zadire u konkretni ljudski život dolazi se do apsolutne granice tolerancije i uvažavanja različitosti, ondje gdje se &#45; recimo to otvoreno &#45; zadire u temeljna ljudska prava: na neometan psihofizički razvitak, na zaštitu psihofizičkog zdravlja i slobodnog izbora životnog stila, na perspektive, obrazovanje…


To su možda “elitistički“ ciljevi i predodžbe koje, možda, romska obitelj ne mora dijeliti s neromskim stanovništvom. No, ističe li se velika ljubav koja u velikim obiteljima okružuje djecu, ne može se ne vidjeti da ta ljubav mladima oduzima pravo na samoodređenje, a novoj generaciji djece već predodređuje život u neimaštini, nerazvijenosti, a time i u marginalizaciji i izolaciji. Djeca rađaju djecu i djeca preuzimaju ulogu supruge i majke. Od tada je njihov život seks, briga za podizanje djeteta, kućanstvo i sve socijalne obaveze prema ostalim članovima kućanstva.

Možda tradicija računa s time da djevojke ranom udajom osiguraju materijalnu egzistenciju i poziciju u suprugovoj obitelji, kad već u roditeljskoj kući vlada siromaštvo, no vjerojatnije je da rano roditeljstvom dvije generacije uvuče u spiralu materijalne bijede i društvene izolacije te dvije generacije usmjeri prema rubnim slojevima svakoga društva. Vive la difference! No, ne i kad različitosti zapriječe put u perspektivnu budućnost. 


piše: Anna Maria Gruenfelder za www.kriz&#45;zivota.com</description>
      <dc:subject>Zdravlje, djeca</dc:subject>
      <dc:date>2009-04-09T04:01:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Veze koje svaka žena u životu treba isprobati</title>
      <link>http://dugoselo.org/izhr/veze-koje-svaka-ena-u-ivotu-treba-isprobati/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/izhr/veze-koje-svaka-ena-u-ivotu-treba-isprobati/#When:21:21:00Z</guid>
      <description>Prije &#8216;onoga pravog&#8217;, s kojim će provesti život, svaka žena trebala bi imati nekoliko prolaznih ljubavi. Starijeg frajera koji će joj prenijeti iskustvo, seksi tipa za jednu noć, ljetnu ljubav koju će pohraniti u lijepa sjećanja, zločestog dečka koji će je naučiti da cijeni dobrotu 

Donosimo ih redom.


Prva ljubav 

Svaka žena sjeća se svoje prve ljubavi i ona je kao svojevrsni predložak za buduće veze. Koliko god daleko bio vaš prvi dragi i koliko god vrijeme prolazilo, prvi poljubac, prvi leptirići u trbuhu nikad se ne zaboravljaju. 

Od tada ste sigurno puno toga naučili, no prva ljubav nešto je posebno što nikada ne blijedi. 


Zločesti dečko

On vas voza, laže, ne odgovara na pozive, no vi se i dalje palite na njegov zavodnički pogled i zagrljaje koje vam daje na kapaljku. Možda će trebati proći neko vrijeme da shvatite kako nepoštivanje nije seksi. U svakom slučaju, zločesti dečko će vas naučiti cijeniti dobrog frajera, kad jednom dođe. 


Ljetna romansa nakratko će vas odvesti  daleko od problema 

Ljetna romansa 

On će vam poslati sangriju i zavesti vas na plaži uz suton. Uz njega ćete zaboraviti na obveze, na probleme. On će učiniti da provedete najromantičnije ljeto, bez obveza, bez planova, bez uvjeta, i zauvijek će ostati u sjećanju kao lijepa ljetna avantura.


Veza na daljinu 

Udaljenost će u vama probuditi romantičara koji čezne i piše ljubavna pisma. S njim ćete dijeliti kasne noćne razgovore. S njim ćete još više uživati kad se napokon sretnete. Pazite samo da romantična veza u vašoj glavi nije iluzija koja će se rasplinuti kada vam otkrije da ima još nekoliko takvih ljubavi. 


Stariji frajer 

On je ozbiljan, sofisticiran i ima dovoljno novca koji je spreman potrošiti na vas i razmaziti vas. No, u svakom slučaju, imao novca ili ne, stariji frajer dat će vašem životu novu dimenziju. Iskusan, smiren, s već definiranim ciljevima, stavovima i željama ugađat će vam kao princezi. I njemu neće biti loše, uz vas će lakše zaboraviti na bivšu ženu i na krizu srednjih godina. 


Seksualni predator 

S njim ste samo radi seksa. Sva vaša komunikacija izvan spavaće sobe prestaje. No zato je u krevetu pravi majstor. Uz njega frcaju strasti i točno zna gdje, kada i kako vas dotaknuti. 


Nedostižni 

Muškarac koji je nedostižan, bilo da je oženjen, živi daleko ili je emocionalno neuhvatljiv, probudit će u vama lovca i nadat ćete se da ćete upravo vi biti ta sretnica koja će ga uspjeti transformirati. Na vašu nesreću, vjerojatno nećete uspjeti, no svakako će biti zanimljiv izazov. 


Frajer za jednu noć 

Ovaj tip će vam jednostavno pružiti užitak i bit će to seksualno oslobađajuće iskustvo bez ikakvih obveza. S njim ćete uživati bez brige hoće li nazvati. U tom trenutku bit ćete seksi, samopouzdani i razulareni. Uživajte u noći strasti i oslobodite se krivnje. 


Lijepo je kad vas tretiraju kao princezu

Tip koji vas voli više nego vi njega 

On koristi svaku priliku da vam pokaže koliko vas voli. U društvu priča koliko ste posebni i ponosan je na vas. Nije loše biti s nekim tko vas toliko obožava. 


Flert s curom 

Bilo da se radi o poljupcu, noći strasti ili samo flertu, nije loše probati i vidjeti oko čega se diže tolika buka. Budite na trenutak Katy Perry. 


Netko poput vas

S ovim tipom imate puno toga zajedničkog, dijelite iste prijatelje, interese, karijeru. Veza sa &#8216;samim sobom&#8217; može biti zgodna dok ne počnete jedno drugo iritirati s toliko sličnosti. 


Moderni muškarac

On zna upaliti perilicu rublja i zna razvrstati šareno od bijelog rublja. Nije mu teško kuhati za zajedničke prijatelje i pomoći vam u čišćenju stana. Nije loše vidjeti kako je to biti u vezi s ovakvim muškarcem, no, pripazite, pored njega vi biste se mogli osjećati kao jača polovica. 


Prijatelj koji je postao ljubavnik

On je vidio sve vaše mamurluke, zna neugodne detalje iz vaše prošlosti i dobro su mu poznati svi vaši ljubavni promašaji. Veza s bivšim prijateljem najudobnija je veza jer se tako dobro poznajete.


Onaj pravi 

I konačno pravi. Smisao hodanja i eksperimentiranja i jest potraga za onim pravim. Svi prekidi, sve suze i dobra i loša iskustva vodili su vas k njemu. S njim je konverzacija lagana, privlačnost magnetska i oboje želite iste stvari od života. On možda ima ponešto od svakog prijašnjeg i on je jednostavno savršeni miks. 


Izvor &#45; tportal.hr</description>
      <dc:subject>Savjeti</dc:subject>
      <dc:date>2009-03-30T21:21:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Osuđeni general ulaže u zemljište oko Velike Gorice</title>
      <link>http://dugoselo.org/izhr/osueni-general-ulae-u-zemljite-oko-velike-gorice/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/izhr/osueni-general-ulae-u-zemljite-oko-velike-gorice/#When:10:10:01Z</guid>
      <description>Zagorec investira u terene za golf

Projekt, čiji je investitor general Zagorec, zasad stoji, ali aktivne su tri privatne tvrtke koje žele oduzeti 127 hektara poljoprivredne zemlje u vlasništvu 200 obitelji, ustvrdila je Senka Gjurašin, jedna od vlasnica vinograda na velikogoričkom području 


ZAGREB – Umirovljeni general Vladimir Zagorec investitor je izgradnje golf terena nedaleko od Velike Gorice, ustvrdila je Senka Gjurašin, jedna od vlasnica vinograda na velikogoričkom području na okruglom stolu Nacionalnog foruma za prostor koji okuplja mrežu civilnih udruga i neovisnih stručnjaka sa zahtjevom pred Ustavnim sudom za ukidanje Zakona o golfu te Zakona o poljoprivrednom zemljištu.


– Investitor je general Zagorec, ali projekt zasad stoji. No, tri su privatne tvrtke, od kojih je jedna, Matra, u vlasništvu lokalnog HDZ&#45;ovca Ivana Matkovića prema sudskom registru i dalje aktivne. Uz potporu mjesnih odbora i bez javne rasprave te prilagođenom izmjenom prostornih planova tvrtke su namjerile 127 hektara poljoprivredne zemlje u vlasništvu 200 obitelji oduzeti. Karta s ucrtanim planovima napravljena je u Australiji, pokazala je Gjurašin mapu na okruglom stolu, podsjećajući na najave građanskog bunta, o čemu je izvijestio naš list još krajem siječnja.


Gjurašin je napomenula da se u neposrednoj blizini nalazi i šumsko zemljište koje bi država lako mogla staviti u funkciju graditelja. Naime, aktualni Zakon obavezuje državu ili lokalnu uprava da na zahtjev investitora bez provedbe javnog natječaja proda 30 posto svog zemljišta, dok investitor još dobiva pravo izvlaštenja 20 posto poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu manjih zemljovlasnika koji su na trasi budućeg golf terena. Golf je, podsjećamo, država proglasilom »interesom RH«.


Zanimljivo je što je Zlatan Juras, jedan od aktivnih igrača golfa, pred okupljenima novu regulativu proglasio »zakonom protiv golfa« jer prije svega predviđa apartmanizaciju korisnu građevinskom lobiju, dok je interes za razvoj golfa izlika za gradnju, opravdana tobožnjom neisplativošću terena bez objekata. U svijetu je golf teren bez vila uobičajen, a prihodi i profit ovise, kao i u svakom biznisu, o menadžmentu i načinu upravljanja, istaknuo je Juras. Nacionalni forum očekuje da će se »zakon s više rupa nego golf teren« prije ili kasnije ukinuti.


Vanja VESIĆ piše za novi list</description>
      <dc:subject>Vijesti iz Hrvatske</dc:subject>
      <dc:date>2009-03-27T10:10:01+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Nova logistika po NATO&#45;standardima</title>
      <link>http://dugoselo.org/izhr/nova-logistika-po-nato-standardima/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/izhr/nova-logistika-po-nato-standardima/#When:12:20:00Z</guid>
      <description>Za vjesnik piše Mile Franičević


U sljedeće dvije godine svih 16.000 pripadnika HV&#45;a dobit će nove komplete odjeće i obuće, a prema deset glavnih projekata započinje gradnja vojne infrastrukture

Plan logističkih potreba Hrvatske vojske ove je godine veći za 70 milijuna kuna u odnosu na 2008. Potvrdio je to glavni vojni logističar, načelnik Uprave Glavnog stožera, general bojnik Josip Stojković. Precizirao je da će planirani izdatak koji pokriva sve potrebe redovnog funkcioniranja vojske s prošlogodišnjih 1,3 &#45; ove godine narasti na milijardu i sto milijuna kuna. 

»Samo u mirovnim misijama diljem svijeta ove će se godine rotirati oko 850 pripadnika. Naš je posao da sve te ljude maksimalno opremimo, ali i da održavamo sustave i opremu koju koriste u misijama«, objasnio je general Stojković. 

U HV su kroz novi plan logističkih potreba iskazali tri ključna područja. Na prvom mjestu je održavanje borbenih sustava i naoružanja. Za to je lani utrošeno 180 milijuna kuna, a ove godine planira je n 25 milijuna kuna veći izdatak. 

Drugo, ključni projekt bit će kupnja nove odjeće i obuće, uz financijsko povećanje od 40 posto u odnosu na lani. MORH je, naime, već izradio pravilnik o odorama HV&#45;a. U njemu je precizno definiran novi standard odjeće i obuće hrvatskog vojnika pa ove godine kreće posao kupnje novih kompleta. Doznajemo da je za to u proračunu osigurano 139 milijuna kuna. 

»Ove je godine predviđena nabava 8400 kompleta. Riječ je o novim maskirno&#45;zelenim odorama u digitalnom tisku«, kažu u Glavnom stožeru i podsjećaju da HV već ima odore u digitalnom tisku, ali u pustinjskoj varijanti koju nose naši sudionici mirovnih misija. MORH sada želi do kraja 2010. potpuno opremiti svih 16.000 vojnika novim kompletima. Riječ je o izdatku od 6000 do 7000 kuna po kompletu.&amp;nbsp; 

Uz uniforme, MORH planira jedinstveni standard obuće za cijelu vojsku. Sada, naime, naši vojnici u misijama imaju čizme jednog tipa, dok oni koji rade u Hrvatskoj nose drugačije. Plan je, kažu, da se i za obuću do 2010. razvije jedinstveno rješenje, a svi pripadnici opreme novim kompletima sportske opreme. »Prema novom planu, već je raspisan natječaj, a u prvom kontingentu bit će 3800 sportskih kompleta za ovu godinu«, najavljuju iz Uprave za logistiku HV&#45;a.


Vojska će, osim toga, dodatno uložiti i u gradnju novih objekata i podizanja standarda života i rada vojnika. Od Vojno&#45;tehničkog savjeta do kolegija ministra obrane već je definirano deset glavnih projekata na području gradnje infrastrukture. Jedan od prioriteta bit će radovi na poligonu Slunj, gdje će se uskoro otvoriti prvi novi objekti te uslijediti radovi na drugim smještajnim kapacitetima. 


MORH će sklopiti prve ugovore za izgradnju novih skladišta za streljivo i UBS. »Naš je cilj da u sljedeće tri do četiri godine cijeli UBS Hrvatske vojske svedemo na samo tri lokacije. Time želimo maksimalno raditi na sigurnosti imovine i ljudi, ali i da nam ubojita sredstva ne budu više raspršena po cijeloj zemlji«, poručili su iz HV&#45;a. 


Projekt gradnje novih skladišta za streljivo težak je oko 30 milijuna kuna, a ove godine je za to planiran izdatak od 80 milijuna. 


Jackal Stone &#8220;09.: Hrvatska domaćin najveće vježbe vojnih specijalaca

U Hrvatskoj će se ove godine održati glavni međunarodni vojni obučni događaj &#45; vojna vježba Jackal Stone &#8220;09. Uz predstavnike 12 zemalja članica NATO&#45;a i Partnerstva za mir, glavni sudionici bit će specijalne postrojbe iz Hrvatske, SAD&#45;a, Poljske, Ukrajine, Mađarske, Švedske, Rumunjske i Litve. Glavni cilj bit će postizanje suradnje i interoperabilnosti između NATO&#45;saveznika i njihovih partnera, a prema prvim najavama u vježbu koja je planirana za rujan, bit će uključeno oko tisuću vojnika svih grana. U potpori će sudjelovati gotovo cijeli sastav HV&#45;a, a glavni nositelj bit će Bojna za specijalna djelovanja (BSD), na čelu sa zapovjednikom brigadirom Nikolom Županićem. 


Poligon Slunj: Nova buduća baza za 1500 vojnika

Nakon preuređenja i gradnje novih objekata, poligon Slunj postat će stalna baza za 1500 ljudi, a još tisuću će ih ondje boraviti tijekom vojne obuke. Izradit će se i projektna dokumentacija za smještajni i tehnički blok za topničko&#45;raketnu bojnu koja će se ondje preseliti iz Karlovca. 

Uređivat će se i poligon u Gašincima kod Đakova kamo će preseliti Dočasnička škola. Objekti za njezin smještaj počet će se graditi već iduće godine, najavili su predstavnici Ministarstva obrane.</description>
      <dc:subject>Vijesti iz Hrvatske</dc:subject>
      <dc:date>2009-02-16T12:20:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ubijeni novinarka i odvjetnik</title>
      <link>http://dugoselo.org/izhr/ubijeni-novinarka-i-odvjetnik/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/izhr/ubijeni-novinarka-i-odvjetnik/#When:04:05:00Z</guid>
      <description>Izvor &#45; &lt; a href=&quot;http://www.net.hr/vijesti/europa/page/2009/01/20/0058006.html&quot;&gt;net.hr

Ubojica je odvjetnika Stanislava Markelova navodno sačekao ispred zgrade u kojoj je imao presicu, te ga ubio hicima iz pištolja. Novinarka je poginula pomažući ozlijeđenom odvjetniku. 

 


Maskirani je napadač u ponedjeljak usred bijela dana na ulici u središtu Moskve hicima u glavu ubio 25&#45;godišnju novinarku Anastasju Baburovu i odvjetnika već otprije ubijene novinarke Ane Politkovskaje, 34&#45;godišnjeg Stanislava Markelova. 


Markelov, koji je razotkrio i jedan od najzloglasnijih slučajeva kršenja ljudskih prava ruske vojske u Čečeniji, preminuo je na mjestu ubojstva, dok je novinarka podlegla ozljedama u moskovskoj bolnici. 


Ubojstva su se dogodila nakon što su Baburova i Markelov u ponedjeljak izašli s konferencije za novinare na kojoj je poznati odvjetnik govorio o novostima u slučaju Elze Kungajeve, 18&#45;godišnje Čečenke koju je 2000. zadavio ruski pukovnik Jurij Budanov. 


Osuđenik je u petak pušten iz zatvora nakon što je odslužio većinu zatvorske kazne od deset godina, što je izazvalo više prosvjeda na ulicama u Čečeniji. No Markelov je najavio da će podići žalbu zbog prijevremenog puštanja. 


RIA Novosti javljaju da je ubojica Markelova čekao u zasjedi. 


&#8220;Ubojica je izabrao trenutak u kojem mu nije smetalo mnogo ljudi, ubrzao je korak i straga ustrijelio odvjetnika u glavu&#8221;, izjavio je policijski izvor. 


Urednik lista Novaja Gazeta, za koji je radila Baburova, tvrdi da je novinarka stradala kada je pokušala pomoći ozlijeđenom odvjetniku.</description>
      <dc:subject>vijesti iz svijeta</dc:subject>
      <dc:date>2009-01-20T04:05:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Nove Canyonove slušalice u bojama</title>
      <link>http://dugoselo.org/izhr/nove-canyonove-slualice-u-bojama/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/izhr/nove-canyonove-slualice-u-bojama/#When:04:05:00Z</guid>
      <description>Izvor &#45; pcekspert.com

Popularne CANYON&#45;ove bijele i narančaste slušalice iz serije CNR&#45;EP3 postale su dostupne i u drugim bojama. Već u siječnju ove godine osim u bijeloj i narančastoj biti će dostupne i u ružičastoj, plavoj te zelenoj boji. 


Ove stilski oblikovane slušalice kombiniraju atraktivan i svježi dizajn s praktičnim i funkcionalnim izgledom uz povoljnu cijenu. Kvaliteta zvuka je visoka dok silikonski čepići osiguravaju ugodnu prilagodbu svakom uhu. Kako bi se izbjeglo zapetljavanje žice prilikom nošenja uz slušalice dolazi i torbica u istoj boji.</description>
      <dc:subject>Razno</dc:subject>
      <dc:date>2009-01-20T04:05:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Linz – kulturna metropola Europe</title>
      <link>http://dugoselo.org/izhr/linz-kulturna-metropola-europe/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/izhr/linz-kulturna-metropola-europe/#When:04:00:00Z</guid>
      <description>Izvor &#45; net.hr

Glavni grad pokrajine Gornje Austrije sa svojih je 200.000 stanovnika, uz litavski glavni grad Viljnus, europska kulturna prijestolnica 2009. Naši su čitatelji već obišli neka događanja. 

 


Grad se pripremao dugo vremena za ovaj događaj i u 2009. godini bit će organizirana brojna kulturna događanja koja će uveličati ovu počast dodijeljenu Linzu. 


Tim povodom je, među ostalim, proširen i Ars Electronica Cetar, poznatiji kao muzej budućnosti. 


Nekada &#8216;ružno pače&#8217; i sivi industrijski grad pretvara se zadnjih godina u grad s bogatom kulturnom ponudom i zanimljivom modernom arhitekturom. 


Uložilo se puno i s nestrpljenjem se čekala 2009. godina kako bi se prezentirali Europi u najboljem svjetlu. 


Od brojnih investicija vezanih direktno ili indirektno za projekt Kulturhauptstadt 2009 izdvajaju se svakako obnovljeni i prošireni muzej Ars Electronica Centar (AEC) tzv. muzej budućnosti i muzej Lentos. 

 

Trebao je do 2009. biti gotov i Musiktheater, no političari se prvo nisu mogli usuglasiti oko toga treba li Linz takvo što i naposljetku gdje ga uopće izgraditi. Na kraju se investicija vrijedna 143,5 mil. eura ipak gradi, no prekasno će biti gotova. 


Već drugog dana siječnja AEC je otvorio svoja vrata zainteresiranima, a kako je posjet muzeju bio besplatan, prva tri dana muzej je posjetilo oko 15.000 ljudi. 


Nije puno lošije bilo ni sljedećih dana, s obzirom na popularne cijene ulaznica (7 € odrasli i 4 € djeca, djeca do 6 godina ne plaćaju ulaz). 


Na oko 6000 m² izložbenog prostora možete vidjeti eksponate koji dolaze iz budućnosti. Muzej, kako mu i samo ime kaže, pokazuje i izlaže zanimljive i pomalo nestvarne eksponate s područja elektronike, računarstva i robotike. 

Radi se o jedinstvenom muzeju te vrste u svijetu i svakako ga vrijedi obići. Među najvećim atrakcijama muzeja su Deep space, gdje se možete naći u središtu događanja animiranog 3D filma ili promatrati fotografije u gigapixel rezoluciji na kojima je uvećanjem fotografije moguće zapaziti stvari koje su golim okom nevidljive. 


Tako je npr. prikazana slika Da Vincijeve Posljednje večere, koja jako uvećana otkriva naslikanu malu crkvu odmah iza Isusove glave. 


Taj detalj je na originalu skoro nevidljiv, što zbog zuba vremena, što zbog tehnike kojom je slika rađena. Možete osim toga vidjeti razne druge postavke koje su svaka na svoj način zanimljive. 


Jednako zanimljivim se čini i Haptic radar. Radi se o senzorima ugrađenim u neku vrstu elastične trake za glavu koja nam pomaže izbjeći prepreke oko nas (razvijeno na Tokijskom sveučilištu). 


Imao sam i sâm prilike testirati tu napravu i funkcionira prefektno. Mogla bi u buduće biti od velike pomoći slijepim osobama, ali se razmišlja o primjeni iste tehnologije u autoindustriji i robotici. 

Nevjerojatne skulpture koje reagiraju na podražaje iz svoje okolice i izgledaju kao nestvarna živa bića… Mnogo toga zanimljivog nudi AEC, a prije svega pogled u budućnost. 


Osim toga brojne druge manifestacije i događanja su u tijeku, no nekako najzanimljivijim pored AEC&#45;a čini se aktualni postav u muzeju Lentos. 


Naime aktualni postav u Lentosu zove se Best of Austria. Kako i samo ime kaže, radi se o vrijednim eksponatima koje je muzeju Lentos posudilo 30 muzeja, umjetninama iz privatnih kolekcija i kolekcija austrijskih kompanija, kako u Lentosu kažu skupljenih od Beča do Bodenskog jezera. 


Spomenimo samo npr. portret Marije Terezije slavnog Martina van Meytensa iz 1759. godine ili za ljubitelje umjetnosti novijeg datuma Marylin Andyja Warhola iz 1967. 


Kao što se vidi, godina je tek počela, a u Linzu se puno toga događa. Kako nije predaleko od Hrvatske (od Zagreba otprilike nekih 395 km), eto ideje kamo otići na kratki izlet.</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2009-01-20T04:00:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vlatka Pokos prva žrtva recesije među poznatima</title>
      <link>http://dugoselo.org/izhr/vlatka-pokos-prva-rtva-recesije-meu-poznatima/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/izhr/vlatka-pokos-prva-rtva-recesije-meu-poznatima/#When:09:18:00Z</guid>
      <description>Izvor &#45; nacional.hr

Riječki HNK otkazao joj je angažman u komediji Dodaj jedno mjesto za stolom u kojoj je trebala odigrati glavnu ulogu, no na kraju su zaključili da nemaju novca za takvo gostovanje. Pjevačica zbog toga ne očajava, posvetila se vlastitom novom albumu

Nakon što im je angažman Severine Vučković donio popularnost i doveo mnoge znatiželjnike u kazalište, u riječkom HNK Ivan pl. Zajc kanili su još jednim gostovanjem pjevačice vratiti publiku u kazalište.


Riječ je o Vlatki Pokos koja je trebala gostovati glazbenoj komediji &#8220;Dodaj jedno mjesto za stolom&#8221;. Ideja je bila da odigra glavnu žensku ulogu i to na talijanskom jeziku koji odlično govori.


Pjevačicu i voditeljicu je namjeravo angažirati redatelj Branko Žak Valeta, no čini se da su i tamo odlučili stegnuti remen. Umjesto Vlatke, ulogu će odigrati Elvira Nachinovic, članica Talijanske drame koja je bila predviđena kao zamjena.


Ipak, kako je recesija zahvatila i kulturu, nenadano je dobila Vlatkinu ulogu.

Srećom za Vlatku, ona još nije bila ni na jednoj probi pa nije potrošila vrijeme ni za što.

Trenutačno se time ne zamara previše, kao ni ljubavim životom jer se posvetila pjevanju. Sa svojim producentom Antom Pecotićem radi na novom albumu za koji je uvjerena da će biti zreliji od dosadašnjih.</description>
      <dc:subject>zabava</dc:subject>
      <dc:date>2009-01-14T09:18:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#8216;Miljušev slučaj riješit ćemo ove godine&#8217;</title>
      <link>http://dugoselo.org/izhr/miljuev-sluaj-rijeit-emo-ove-godine/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/izhr/miljuev-sluaj-rijeit-emo-ove-godine/#When:22:17:00Z</guid>
      <description>Piše: Mario Tomas za  jutarnji.hr

ZAGREB &#45; “Ministarstvo ozbiljno razmišlja o ukidanju odredbi zabrane izručenja osoba koje su počinile kriminalne radnje”, izjavio je danas ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko za Radio 101.


&#45; Ne može se dogoditi da kriminal počinjen u jednoj bude zaštićen u drugoj državi &#45; kaže ministar. O istrazi ubojstva Ivane Hodak te Ive Pukanića i Nike Franjića ministar Karamarko ponovno je istaknuo “kako su ubojstva u velikoj mjeri riješena, ali se još uvijek traga za naručiteljima” pa su ta ubojstva zbog “internacionalne note” mnogo složenija. 


Slična je situacija i sa slučajevima premlaćivanja bivšeg direktora Zagrebačkih cesta Igora Rađenovića te novinara Dušana Miljuša za koje ministar kaže kako vjeruje da će sigurno biti riješeni u ovoj godini.</description>
      <dc:subject>Vijesti iz Hrvatske</dc:subject>
      <dc:date>2009-01-10T22:17:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Što treba znati prije seksa sa šefom?</title>
      <link>http://dugoselo.org/izhr/to-treba-znati-prije-seksa-sa-efom/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/izhr/to-treba-znati-prije-seksa-sa-efom/#When:07:29:00Z</guid>
      <description>Izvor &#45; net.hr

Seks sa šefom nije više takav tabu kao prije, no ipak dobro razmislite prije nego se upustite u ovakav odnos, zatim razmislite još jednom i pročitajte savjete koji vam mogu pomoći. 

 


● Pokušajte biti objektivni. Je li ono što zaista želite vaš šef ili njegova moć? Seks s nadređenim može dignuti ego, a da ne spominjemo mogućnost napredovanja ili isplatu prekovremenih. Ali kada izuzmete te mogućnosti i vašu oholost, što vam ostaje? 


● Razmislite o broju ljudi s kojima ste izlazili i broju onih s kojima ste se &#8220;skrasili&#8221;. Vjerojatnost da je šef ljubav vašeg života baš i nije velika, zar ne? 


● Unatoč svim razlozima protiv, možda ćete reći: &#8220;Ali mi imamo toliko toga zajedničkog.&#8221; Da, imate! Zaista imate puno zajedničkog: posao, pauze za ručak, kolege i činjenicu da oboje radite 14 sati na dan. O čemu sada razmišljate?! 


● Ako uzmemo u obzir vrijeme koje provodite u uredu, male su šanse da sretnete i upoznate nekog zanimljivog izvan ureda. Nije ni čudo što su mnoge kompanije popustljive kada su u pitanju uredske romanse. 


● Ako ste oboje samci vjerojatno vaša veza neće biti problem. Neka su istraživanja pokazala da četvero od deset ljudi partnera upozna upravo na poslu. Ali ako je netko od vas u braku, očekujte neodobravanja ili čak premještaj. 


● Prema Garyju N. Powellu, autoru knjige Gender and Diversity in the Workplace, hijerarhijske romanse u kojima jedan od sudionika zbog veze ili seksa ima privilegije najopasnije su veze i nanose najviše štete moralu grupe te organizacijskoj učinkovitosti. 


● I zato nemojte da svi znaju za vaš seks ili vezu sa šefom jer će ljubomorni kolega vrlo brzo naći dokaze za povlašteni tretman. Također izbjegavajte poslovni e&#45;mail za međusobnu komunikaciju. 


● Ako i kada vaša veza pukne nemojte očekivati podršku. Vaš šef će se vjerojatno okrenuti protiv vas, a kolege će, naravno, stati na stranu onog tko im daje plaću. 


● Ali ima i dobrih vijesti. Prema anketi magazina Top Santé iz 2006. godine u kojoj je sudjelovalo pet tisuća žena, 28 posto njih priznalo je seks s kolegom, 10 posto njih upustilo se u romansu sa šefom, a od tih 10 posto žena njih 12 posto je nakon toga bilo promaknuto. I još jedna dobra vijest – od tih žena njih 11 posto se vjenčalo sa šefom. 


Toliko za sada. Iako ishod ne mora biti loš, prije nego se upustite u vezu sa šefom dobro razmotrite sve argumente za i protiv.</description>
      <dc:subject>Savjeti</dc:subject>
      <dc:date>2009-01-08T07:29:00+01:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>