Sviđaš mi se kad šutiš jer si kao odsutna,
i čuješ me izdaleka, i glas moj ne dodiruje te.
Čini mi se kao da su ti letjele oči
i čini se da ti je poljubac jedan zatvorio usta.
Kako su stvari sve ispunjene dušom mojom
izranjaš iz stvari, ispunjena dušom mojom.
Leptirice sna, duši mojoj si slična,
i slična si riječi melankolija.
Sviđaš mi se kada šutiš i kad si kao udaljena.
I kada kao da se žališ, leptiriću u gukanju.
I čuješ me izdaleka, i glas moj ne dostiže te:
Pusti me da šutim s mučanjem tvojim.
Pusti me da ti govorim također s tvojom šutnjom
jasnom kao svijeća jedna, prostom kao jedan prsten.
Kao noć si, šutljiva, zvjezdana.
Šutnja tvoja je zvjezdana, tako daleka i jednostavna.
Sviđaš mi se kad šutiš jer si kao odsutna.
Udaljena i bolna kao da si umrla.
Jedna riječ tada, osmijeh dovoljan je jedan.
I veseo sam, veseo što nije točno.
Pablo Neruda
Zbog tebe,
u vrtovima rascvjetanog cvijeća me bole mirisi proljeća.
Zaboravio sam tvoje lice,
ne sjećam se više tvojih ruku;
kako su se tvoje usne osjećale na mojima?
Zbog tebe,
volim bijele uspavane kipove po parkovima;
bijele kipove bez glasa i bez vida.
Zaboravio sam tvoj glas,
tvoj sretan smijeh;
zaboravio sam tvoje oči.
Poput cvijeta sa svojim mirisom,
vezan sam za maglovito sjećanje na tebe.
Živim sa boli koja je poput rane;
dotakneš li me samo,
nepovratno ćeš me povrijediti.
Tvoja milovanja me obavijaju,
poput bršljana na sjetnim zidovima.
Zaboravio sam tvoju ljubav,
mada još uvijek vidim odraz tvog lika u svakom oknu.
Zbog tebe,
opijajući mirisi ljeta mi nanose bol;
zbog tebe,
opet oko sebe tražim znake koji požuruju želju;
padajuće zvijezde,
padajuće objekte.
Pablo Neruda
Vlada Flandrije (Belgija), u sklopu programa pomoći zemljama centralne i jugoistočne Europe, podržala je projekt “Razvoj seoskog turizma u Zagrebačkoj županiji”, što ga je na natječaj prijavila Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije (RRA). Provedba dvogodišnjeg projekta, vrijednosti 109.212 eura, počela je u siječnju 2009. godine. Flamanska Vlada sufinancirala ga je s 90.000 eura (82 posto potrebnih sredstava).
S rezultatima projekta novinare su na današnjoj tiskovnoj konferenciji upoznali Zlatko Herček - direktor RRA Zagrebačke županije, Damir Fašaić - pročelnik za gospodarstvo Zagrebačke županije, gosti iz Belgije (predstavnici projektnih partnera Syntra West i Westtoer iz belgijskoga Bruggea) Patrick Huyghe, Aline Nissenne i Isabelle Spenninck, te Marijan Slakoper (“Selski turizam Slakoper”) i Jasmina Kolarić (“Malo gospodarstvo Kolarić”).
- Ovaj je projekt doprinos daljnjem razvoju seoskog turizma, kojemu Zagrebačka županija pridaje veliku pažnju. Njime smo dodatno popularizirali ponudu seoskih turističkih domaćinstava - naglasio je Zlatko Herček.
Osnovna zadaća projekta bila je (dodatno) educirati seoska obiteljska gospodarstva koja se na prostoru županije bave ruralnim turizmom, upoznati ih s belgijskim iskustvima, te unaprijediti njihovu ponudu. Za sudionike projekta bile su organizirane (besplatne) radionice, individualna savjetovanja, a za 15 gospodarstava, koja su ozbiljnije 'zagrizla' u područje seoskog turizma, petodnevno studijsko putovanje u Flandriju.
- Tradicija i priroda naše su velike prednosti. Kada bismo ih znali povezati s elementima radišnosti i pristupa poslu, kao što to rade u Belgiji, sigurno bismo uspjeli. Belgijanci žive u društvu koje je tri puta bogatije od našega, no cijene naših usluga gotovo su na razini belgijskih. To je naš veliki problem - iskustva iz Belgije sažeo je Marijan Slakoper.
U sklopu projekta ažurirana je baza podataka o turističkim seoskim gospodarstvima u Zagrebačkoj županiji, tiskan je priručnik za buduće poduzetnike u seoskom turizmu, kao i promotivna brošura s ponudom turističkih gospodarstava uključenih u projekt. U pripremi je postavljanje putokaza (smeđe turističke signalizacije) prema objektima seoskog turizma.
- Zadivljeni smo visokim standardom vaših turističkih gospodarstava. Sobe su prostrane i uredne, a hrana odlična! Tijekom provedbe projekta naši su konzultanti dali sugestije na što treba obratiti pozornost, što je dobro, a što treba izbjegavati. Najvažnija je stvar da ljudi koji se žele baviti seoskim turizmom moraju misliti na posebnosti svoga domaćinstva, na ono po čemu se razlikuju od drugih. Moraju se pitati što ja mogu ponuditi gostu da dođe kod mene, a ne kod moga susjeda - rekla je Isabelle Spenninck.
Uz Regionalnu razvojnu agenciju, s hrvatske strane, partner projekta bila je Turistička zajednica Zagrebačke županije, a podržala ga je i Zagrebačka županija.
- U županiji imamo 37 registriranih turističkih domaćinstava. Seoski turizam nije masovni turizam, on je prilika da gosti vide kako se živi na selu. Županija osjetno ulaže u ovaj vid turizma, jer želimo da se gostu ruralnog prostora ponudi šira paleta proizvoda od hrane i vina - rekao je Fašaić.
puta
| N | P | U | S | Č | P | S |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||