Gradonačelnik Vlado Kruhak -  Meni je jasno da je „Dukom“…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Sviđaš mi se kad šutiš

Zbog tebe

Suglasnost na prijedlog Odluke o cijeni vodnih usluga

             Člankom 206. Zakona o vodama propisano je da cijenu vodne usluge svojom odlukom određuje isporučitelj vodne usluge u visini i na način kako je to u odredbama predmetnog Zakona propisano. Sukladno odredbi članka 207. citiranog Zakona pripisano je da je isporučitelj vodne usluge dužan pribaviti prethodnu suglasnost gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika jedinice lokalne samouprave, na vodoopskrbnom području sa kojeg se isporučuje usluga, na odluku o cijenu vodnih usluga.

            Društvo „Dukom“ d.o.o. temeljem članka 8. Uredbe o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva koja je objavljena u Narodnim novinama 112/10, kao i Uredbe o mjerilima ekonomičnog poslovanja isporučitelja vodnih usluga, također Narodne novine 112/10, dužno je provesti usklađenje s propisima, na način da se osnovna cijena vode određuje prema načelu punog povrata troškova, te podjelu osnovne cijene na fiksni dio cijene vode i varijabilni dio cijene vode. Novina koja se uvodi je cijena vode za kategoriju socijalno ugroženih kućanstava, a koja ne može biti veća od 60% osnovne cijene vode za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva. Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga trebala bi se primjenjivati od 07.04.2011. godine. Skoro sve komunalne tvrtke to su već ispoštovale, a nas za nepoštivanje roka očekuju neke sankcije.

            Uredba propisuju sljedeće kategorije za izračun fiksnog i varijabilnog dijela najniže osnovne cijene vodne usluge: najniža osnovna cijena vodnih usluga; troškovi koju cijena vodnih usluga pokriva; planirana godišnja količina vode; fiksni i varijabilni dio osnovne cijene vodnih usluga i sadržaj računa za vodne usluge.

Poznato vam je da smo potpisali sporazum s Holdingom o obročnom otplaćivanju dugova prema Holdingu, koji su iznosili 6,5 milijuna kuna, za prošlu godinu. Sporazum je stupio na snagu u 3. mjesecu, a trebalo je otplatiti u 10 mjesečnih rata po 640.000,00 kuna.

            Mi smo to 3 mjeseca uspjeli, 20-tog je rok, ali ovaj mjesec nećemo uspjeti. Dakle, bitnost ovog što je pred nama, je tâ što se u ponedjeljak i utorak može dogoditi da Holding isključi vodu cijelom distributivnom području Grada Dugog Sela. Krivicu mogu ja snositi, ali, mi smo ovdje zbog građana i zato su vas izabrali, prema tome ozbiljnost ove točke je vrlo važna.

Cijenu u Gradu Dugom Selu nismo mijenjali od 01.01.2008. godine, a tada je povećanje bilo 49,94%. Tri i pol godine nismo se ozbiljno bavili ovom problematikom i došli smo do ovog stanja u kojem smo sad.

Mogu vas informirati da je jučer Općinsko vijeće općine Brckovljani prihvatilo ovaj naš prijedlog, a 30.06. sjednicu će imati Općinsko vijeće općine Rugvica. Od 01.07.2011. godine mi uvodimo onu naknadu za razvoj i nužno je da u ovom trenutku korigiramo ovu cijenu, koja je sada važeća. Treba naglasiti da zbog ovog neplaćanja, Holdingu starih dugova, od 640.000,00 kn, koje nećemo moći platiti 20.06.2011. godine, naši djelatnici, takvi kakvu su, nisu dobili plaću. Dugogodišnje poslovanje tvrtke „Dukom“ promijenio je Zakon o vodama, koji je stupio na snagu 01.01.2010. godine, a propisuje da do 31.12.2012. godine, sve djelatnosti koje nisu direktno vezane za vodoopskrbu i odvodnju moraju biti izdvojene iz tvrtke „Dukom“ d.o.o.

Moram reći da je nova uprava „Dukom“-a, kad je došla 10.05.2010. godine, u „Dukom“-u zatekla sljedeće stanje: gubitak od 2.214.000,00 kn za 2009. godinu, gubitak kćeri tvrtke „Dukom Plin“ 1.063.000,00 kn i gubitak u mreži 38%. Dakle, mi smo u 2009. godini kupili 2,5 milijuna m³ vode, to platili 13 milijuna kn, prodali smo 1,5 milijuna m³ vode, i to fakturirali 760.000,00 kn manje, nego što smo platili. Prošle, 2010. godine, također smo kupili 2,5 milijuna m³ vode, to platili 13 milijuna kn, a fakturirani iznos je za 1,9 milijuna m³ kn veći.

Što se tiče djelatnika, 10.05.2010. godine, u „Dukom“-u nas je bilo 69, a 01.08.2010. godine bilo nas je 58, i još to u međuvremenu smanjujemo i radimo program sanacije, koji ćemo uputiti na Skupštinu. Poslovne rezultate za 2010. godinu imam ispred sebe, ali, to Skupština nije verificirala. No, ti rezultati nisu dobri zbog krivo obračunavanih starih stvari od 2006., 2007. itd.  

Što se tiče paušalnog dijela, Uprava društva od prvog dana, od 01.07.2010. godine, predlaže korekciju cijene, uvođenjem paušala.   Preko 53% od 10.400 priključaka troši manje vode,  u mjesec dana, nego što je naš prosjek. Prosjek je 15 m³ po priključku, a oni ne troše niti 10 m3. U Gradu Dugom Selu, od ukupnih priključaka, kojih imamo 6.043 priključaka, 1.423 priključka ne troši mjesečno niti 5 m³. 1.152 priključka ili 54,4% troši 5 do 10 m³, 2.575 ili 57% ne troši niti 10 m³, a prosjek je 5 m³, a da ne govorimo o našim vikend naseljima, koji u godinu dana nisu potrošili ni 3 m³.

Od 10.400 priključaka, Rugvica  ima 2.038 ili 21%, a Brckovljani 2.029 ili 20%, a ostalih 59,1% su priključci na području Grada Dugog Sela.Ukupna duljina mreže iznosi 300 km.

Što se tiče poslovanja „Dukom“-a, mio svaki dan stvaramo u „Dukom“-u 10.000,00 kn gubitka, sa svim ovim racionalizacijama, i to 3,6 milijuna kn godišnje.

            Ovaj prijedlog, koji je danas pred vama, možda Vijeće za vodne usluge neće prihvatiti. Ova predložena cijena je dovoljna osnovica rentabilnosti, uz sve moguće primjene smanjenja troškova u svakom segmentu.

Ako pogledamo naše gospodarstvo, imamo 605 gospodarstvenika na našem području. Samo jedan gospodarstvenik mjesečno troši preko 2.500 m3 vode, a to je Centar Stančić, dok Agrofructus troši 2.000 m³ vode mjesečno. „Božjakovina“ Prečec troši 1.458 m³mjesečno. Nadalje, 38 priključaka ili 6,28% troši od 500 do 1.000 m³ vode godišnje.

Poslovni rezultati „Dukom“-a bit će na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća i dobro bi bilo da se dâ prethodna suglasnost da mi to možemo primijeniti od 01.07.2011. godine,budući da će se raditi detaljan popis svih naših korisnika, da bi mogli izračunati razlike između akontacije i stvarne potrošnje. Mi ovaj prijedlog nismo radili ana pamet, nego smo ga projicirali za 6 mjeseci 2011. godine i za 2012. godinu, gdje smo, povodom prijedlogu stvorili dobitak krajem ove godine od 138.000,00 kn, a sljedeće godine 300.000,00 kn. Taj dobitak u poslovanju je vrlo malen, ali, pokazuje trud, napreda, a vi ocijeniti koliki.

Ako uspoređujemo poslovne rezultate „Dukom“-a od 2002. godine do danas, vidimo sljedeće: 2002. godine ostvareno je 340.000,00 kn dobiti; 2003. godine 48.000,00 kn dobiti; 2004. godine 259.000,00 kn dobiti; 2005. godine 6.000,00 kn dobiti; 2006. godine gubitak od 77.000,00 kn; 2007. godine 6.000,00 kn dobiti; 2008. godine 130.000,00 kn dobiti; 2009. godine 2.214.000,00 kn gubitka i 2010. godine 7.079.000,00 kn gubitka, uz obveze , koje imamo prema Holdingu i obveze iz prethodnog razdoblja. Morat ćemo poduzeti sve mjere da dobijemo kreditna sredstva, da to namirimo.

Budućnost ove tvrtke je upitna, o likvidnosti da ne govorim, plaće, smanjili smo sve što smo mogli. Plaće su ispod prosjeka. Svjesni smo da idemo u nove investicije. Imamo veliki broj vodomjera, kojima je rok baždarenja istekao. Baždarit se mora svakih 5 godina. Za socijalno ugrožena kućanstva cijena po potrošenim količinama smanjena je za 60% u odnosu na postojeću cijenu. Tu razliku od 40% mora također netko platiti, a to će najvjerojatnije biti Grad.

Što se tiče prijedloga cijene, mi smo u 2010. godini, građanima fakturirali 1.467.761,00 kn ili 78,37% kubika vode, pravne osobe su kupile 405.100 m³vode, a to je ukupno 1.872.861 m³ vode. Građana ima 833 priključaka ili 94%, a pravnih osoba 608 ili 5,83%, što je ukupno 10.441 priključak na distributivnom području. Direktni troškovi za građane u ovoj godini bit će 14.178.000,00 kn, a za pravne osobe 13.913.000,00 kn, ukupno 18.091.000,00 kn. Znači, 18 milijuna kn mi moramo stvoriti da nam rashodovna strana bude 18.138.000,00, kako bi stvorili onu dobit od 138.000,00 kn. Iz predložene cijene vidimo da je nabavna cijena 4,3064 kn. Mi moramo plaćati i redovne rate, koje su svaki mjesec 1 milijun kn, plus stare dugove, koji iznose 640.000,00 kn, svaki mjesec. Dakle, to je 1.640.000,00 kn, a naše fakture prošli mjesec su iznosile 1,7 milijuna kn. Gdje su tu plaće, u tom iznosu? Nema ih. Mi smo ove godine Holdingu platili više od 7 milijuna kn i tu plaća nema, tu nema nikakvih drugih troškova i tu nema zamjena vodomjera. Upravo ovaj fiksni iznos, koji smo ovdje predložili, namiruje te potrebe. To su strogo namjenska sredstva, a troše se za održavanje mreže, za distributivne naknade, za troškove očitanja, za mijenjanje vodomjera i dr.

Predložena cijena po m³ iznosu 11,9160 kn, i manja je u odnosu na postojeću, a to je posljedica toga što se ukinuo KIP od 01.01.2011. godine, te distributivna naknada, u iznosu od 1,1955 kn, koja sada prelazi u namjenski fiksni iznos. Dakle, dobili smo osnovnu cijenu, za razliku od one prijašnje, koja je iznosila 7,3328 kn, a sad je 6,4358 kn. Tu se dodaje PDV i dođemo do prodaje cijene, koju ovdje imamo. Od ove cijene, osim paušala, ulazi gubitak u mreži, koji je predložen u iznosu od 1,66 kn, a to je stvarni iznos gubitka, što smo kupili, a nismo prodali. Dakle, tu nema nikakvog ostatka. Naknada za razvoj, u iznosu od 2,30 kn ide od 01.07.2011. godine, pa sljedećih 10 godina, i ona se, 7 dana nakon što se nama uplati, mora uplatiti Poštanskoj banci, za otplatu kredita.

            Prema tome, dok je god ovako velika ulazna cijena, „Dukom“ ne može namiriti svoje osnovne potrebe rashodovne strane.

Za 2 godine, kad ćemo imati vodovod Zagreb – Istok, cijena vode će sigurno biti veća.

            Za ovaj prijedlog koji je pred vama, Gradonačelnik može dati suglasnost, a poslije vi to možete analizirati. 

g. Ivan Rijetković: Fiksne naknade su prevelike. Pomnožimo to s brojem priključaka. Vi ste rekli da imate 300.000,00 kn mjesečno gubitka, ovo je 400.000,00 kn i nešto, samo na domaćinstvima, pa kad se zbroji onaj paušal, koji nam naplaćujete za odvoz smeća, u iznosu od 20,00 kn, a ne dajete izvještaj za što ih trošite, to je 60 kn mjesečno paušala zajedno domaćinstvo. To nije korektno prema građanima i mislim da to morate korigirati.

            Prema gospodarstvu se ponašate kao da je ono krava muzara. Uvjeravam vas da je danas, platiti „Dukom“-u odvozu smeća, kontejner, vodu, plin i te sve gubitke, za jednu malu firmu pozamašna suma novaca mjesečno. 

g. mr.sc. Ivan Šajković : Slažem se s gledišta građanina da je tako, ali, ovdje se radi samo o usluzi vodoopskrbe i odvodnje. Ona mora biti rentabilna, profitabilna da ne bude u gubicima. Točno je da će tu stradati mali gospodarstvenici, ali, kad gledate da je njihova potrošnja nikakva i da neki na godinu troše niti 62 kubika, kako njima opstanak tvrtke uračunati u to? „Dukom“ sutra ovakav, neće moći opstati, jer je ovo premala količina vode koju mi sada distribuiramo. 

gđa. Zlata Vranić-Paruž: Iz ovog proizlazi da je povećanje cijene neznatno, ali to nije točno. Znači, oni koji troše malo, trebali bi trošiti više. Obično se govori da se štedi na vodi, plinu, nafti, a ovdje, to je suprotno, povećajte potrošnju, jer ako imate malu potrošnju vode, onda vam bude cijena vode 20 kubika i više. Što to znači? Moramo povećati potrošnju vode. Znači, ne trebamo štedjeti na vodi. To nije točno. Ja štedim vodu. Po vama, ove kalkulacije su točne, po meni nisu, ali, drugih nemamo. Ako jedno domaćinstvo troši 10 kubika vode, to je premalo i na tih 10 kubika, kad se doda fiksni dio od 49 kn, cijena vode je jako velika, a oni koji imaju još manju potrošnju, njima će cijena vode porasti 100 i nešto posto. Onima, koji imaju veliku potrošnju, neće. 

 g. mr.sc. Ivan Šajković: Neće osjetiti. 

gđa. Zlata Vranić-Paruž:Gdje je tu logika? Znači, mi moramo povećati potrošnju vode. Po kakvim to pravilima ponašanja mi moramo povećati cijenu vode? Cijela ova priča mi nema nikakve logike. Zašto forsiramo povećanje potrošnje vode? 

g. mr.sc. Ivan Šajković: Otvorite Internet i Narodne novine 153/09 – Zakon o vodama. Sve vam je objašnjeno. 

gđa Jasminka Kokot Bambić: „Dukom“ je 2008. godine poslovao na granici rentabiliteta, a to se poklopilo sa smjenom vlasti u Gradu Dugom Selu 2008. godine. Vjerojatno bi i ona vlast, koja je bila tada, došla u sličnu situaciju, no mi to ne znamo, jer nam niste omogućili da mandat završimo do kraja, ali su se oči zatvarale pred problemima, koje smo svi mi znali. Izjava g. Šajkovića da ćemo poslije 20. lipnja ostati bez vode, što bi to trebalo značiti našim građanima? Zašto ste nas doveli u takvu situaciju? Mislim da se politika vođenja „Dukom“-a i općenito politika u Gradu, još uvijek ne nalazi. Mi stalno tvrdimo da ova vlas nema viziju i to je točno. Vi znate  da smo bili protiv prodaje zemljišta „Dukom“-a po nižoj cijeni. Ta prodaja bila je namijenjena za zemljište za pročistač. Sad će dobro doći, ukoliko je prodamo, da saniramo gubitke u „Dukom“-u i da građani Dugog Sela imaju vode. Znači, nismo znali što ćemo s tom vrijednom zemljom, malo ovako, malo onako, kao i uvijek do sada.

Isto tako, bili smo protiv projekta za pročistač za otpadne vode, jer smo smatrali da će to biti dodatni namet građanima, iako dobivaju nekakav standard. Možda smo mogli s tim pričekati, obzirom na stanje u Proračunu i stanje u državi. Sigurno će Europska unija imati još povoljnijih natječaja i kredita. Osim toga, na pitanje, kako će se odraziti Uredba Vlade RH o ovoj fiksnoj naknadi, dobila sam odgovor na Aktualnom satu, kao da sam maloumna, u smislu, da će se cijena povećati za 2 – 3 kn, i što ja to pričam. To što smo mi onda pitali i pričali, sad se pretvorilo u 49 kn. Znači, tada, kada je pitanje bilo postavljeno, ili se nije znalo ili se nije htjelo reći za ovu fiksnu naknadu. Ovo što je g. Rijetković spomenuo, što ste napravili našim poduzetnicima, kojih ionako ima malo, a i budućim poduzetnicima, zaista se ne čudim što nema nikakvih upita ni za Poduzetničku zoni, ni za ništa drugo, jer s ovim cijenama bacate privredu na koljena, da tone i dublje nego što je sad. 

g. Stjepan Novosel: Svima nama ovdje je problem, kako riješiti opstanak i opće poslovanje „Dukom“-a, posebno dijela opskrbe vodom. Skupština „Dukom“-a koju čine gradonačelnik i dva načelnika, mogla je donijeti Odluku o cijeni vode, a vas o tome samo izvijestiti. No, oni za to nisu bili spremni, iako su ih građani izabrali na posebnim izborima. Oni trebaju građanima osigurati da imaju zdrav i dobar „Dukom“ i da građani imaju vodu. Slušajući obrazloženje g. direktora, stekao sam dojam da objektivne okolnosti naređuju ili primoravaju Skupštinu „Dukom“-a da mora donijeti odgovarajuću odluku, koja će osigurati građanima vodu. Gradsko vijeće može prigovarati da je voda preskupa, ali, ako želimo imati vodu u Gradu, onda se svi moramo složiti i reći građanima zašto je ta voda. U pripremi ove sjednice, Koalicija je o tome detaljno razgovarala i odluka da ovo bude prvo čitanje, je služila za to da dobijemo obrazloženje direktora, koji se potrudio i dao dosta podataka. Bilo bi dobro da i za iduću sjednicu doda još i druge tablice, koliko ima priključaka i dr., i ja vjerujem da ćemo mi morati njima odrediti fiksnu cijenu vode.

            Smeta me zašto naš gradonačelnik i dva načelnika nisu donijeli odluku i nama tekli, to je cijena, to je opravdano, a to će i tako morati donijeti, samo će imati i našu suglasnost. Mislim da moramo doro razmisliti o toj fiksnoj cijeni vode. Možda bi trebalo nešto više reći o strukturi zaposlenika i da li je potrebno toliko zaposlenika na 300 km mreže i zašto određene susjedne općine stalno mudro izbjegavaju prići troškovima i spašavanju „Dukom“-a, kao da njima taj „Dukom“ ne treba. 

gđa. Jasminka Kokot Bambić: Kolika je cijena vode u općini Brckovljani? 

g. mr.sc. Ivan Šajković: Oni nemaju odvodnju 0,46, koju mi imamo i nemaju 2,30. 

gđa. Jasminka Kokot Bambić: Vezano za odgovornost, tu bih se složila sa g. Novoselom da se zaista načelnici Rugvice i Brckovljana zaista pomalo izvlače iz cijelog ovog problema. Mislim da bi trebalo staviti glave skupa, a možda ih i pozvati na naše Gradsko vijeće, da čujemo i njih, ipak su oni članovi Skupštine „Dukom“-a. 

g. Zvonko Kaleb: Prema izvještaju g. Šajkovića zaključio sam da zaposleni u „Dukom“-u samo prodaju vodu. Postavio bih pitanje, koliko je potrebito ljudi da prodaju tu vodu, koju dobiju iz zagrebačkog vodovoda? Trenutno ima 58 zaposlenih i imam informaciju da je ukupna mjesečna bruto plaća 800.000,00 kn, odnosno, to je 9,6 milijuna kn godišnje, te da je prosječna mjesečna plaća 5.500,00 kn.

            Pitam se, što je „Dukom“ učinio u proteklu godinu dana u smislu rješavanja uočenih problema, da li probleme koji su u „Dukom“-u trebamo rješavati samo povećanjem cijene vode ili bi neke probleme trebalo rješavati iznutra, u sâmoj organizaciji. Nadalje, mislim da vijećnici moraju imati poslovne rezultate, izvješće o reviziji poslovanja, analizu postojećeg stanja u „Dukom“-u u svezi strukture zaposlenih, znači, onih objektivnih potreba „Dukom“-a, koje je potrebno imati u toj organizaciji. Kao vijećnik, volio bih da imam viziju „Dukom“-a za naredno razdoblje, a u svezi sa optimalnom sistematizacijom radnim mjesta, po strukturi zanimanja, stručnosti itd. 

g. mr.sc. Ivan Šajković: Bruto plaće su sada 500.000,00 kn, a ne 800.000,00 kn, i plaće su 10% ispod prosjeka Hrvatske, a za plaće djelatnika u ovoj godini planirano je 5,4 milijuna kuna.

            Struktura djelatnika je takva kakva je, ali mi pripremamo program sanacije „Dukom“-a i to ćete sve dobiti za sljedeću sjednicu, kad će biti poslovni rezultati, struktura radnika i potrebe. Tu će biti rečeno da mi 6 djelatnika više ne trebamo.

            Što se tiče projekcije za 2012. godinu, direktno zaposlenih i uključenih u vodovod, je 6 djelatnika i 2 djelatnika na odvodni, te 5 djelatnika na očitanju. Ostali djelatnici, od ovih 58, su na groblju i ostalim djelatnostima koje imamo. Međutim, odlaskom tih djelatnosti, u „Dukom“-u će ostati za distribuciju vode i odvodnje, 5 – 6 djelatnika na pročistaču, ukupno 30. Planirani troškovi za plaće za 2012. godinu su 3,5 milijuna kuna, što je daleko manje od ovog sada što imamo.

Ono što smo do sada napravili je sljedeće: doveli u red očitanje brojila, smanjili troškove očitanja svaka dva mjeseca i na taj način stvorili priljev sredstava svaki mjesec, uredili smo odnose s nogometnim klubovima, vatrogasnim društvima i poduzetnicima, koji su do sada nekontrolirano trošili vodu, odnosno trošili su kontrolirano koliko im je trebalo, ali se to nije nigdje evidentiralo. Mi smo poduzeli jedan veliki zahvat, na jednom našem velikom proizvođaču, a radi se o „Zarji“, kojem baždar nije bio u redu. Promijenili smo im mjerni instrument i u 42 dana on je potrošio 10.000 m³ vode, a to je iznos od 1,8 milijuna kn. Mi smo to predali na Općinsko državno odvjetništvo i procedura je krenula. Međutim, Odvjetništvo je to odbacilo i mi se dalje sudimo s njim. Uskoro ćemo utvrditi što je bilo zapravo s tom „Zarjom“ pa ćemo vas izvijestiti o tome.

Drugo, neki vod koji ide ispod auto-puta u Ježevu je bio zablindiran. Mi smo sad tamo postavili vodomjer i otkrili da je mjesečno tamo curilo ili se ilegalno trošilo oko 8.000 m³ mjesečno.

Smanjili smo broj djelatnika, koji su bili na određeno vrijeme, nismo im produžili ugovor. Postavili smo kamere, koje prate ulaz i izlaz. Imali smo sistematske preglede i troje naših djelatnika je nesposobno za rad, ali oni rade i dalje. Gradonačelnik i danas ima prekršajni sud zbog „Dukom“-a prijašnjih godina. Te sve stvari koje su se gomilale godinama, svi znate kako je „Dukom“ funkcionirao i kako se zapošljavalo. Gradonačelnik je na 3 – 4 Skupštine rekao načelnicima da su 15 godina u Skupštini i što su radili. Mi činimo koliko god znamo i umijemo, a program sanacije je tu ispred mene i njega ćemo također vama dati.

Što se tiče projekta odvodnje, nismo mogli čekati neko drugo vrijeme, jer ovo samo sad i nikad više neće biti. 

gđa Jasminka Kokot Bambić: To ne možete tvrditi. 

g. Mirko Sertić: Da li je ova trenutna nelikvidnost i teška situacija, te da li su ova silna dogovaranja uvjetovana nenaplaćenim potraživanjima? 

g. mr.sc. Ivan Šajković: Nisu, manji dio je nenaplaćen. Poslali smo opomena za 2 milijuna kn u veljači i to se naplaćuje. 

g. Mirko Sertić: Za uvođenje paušala za vodu, koliko čujem, ljudi negoduju, jer su im rate puno manje nego što im je potrošnja. Možda da uvedete mjesečna očitanja i naplatu, možda bi se lakše riješila situacija, nego na ovaj način. Ako ima potrošača, koji ne podmiruju svoje obaveze, za drugu sjednicu pripremite listu nenaplaćenih potraživanja, da vidimo kakve vi institute imate za prisilnu naplatu. 

g. mr.sc. Ivan Šajković: Kad je u pitanju nelikvidnost, sa 30.11.2010. godine, kad je bila diobena bilanca, ukupne obveze prema dobavljačima iznosile su 14 milijuna kn, i to: Zagrebački holding 6,5 milijuna kn, Instal prom 652.000,00 kn, Hidroprojekt consulting 757.000,00 kn, Hidrocommerce 730.000,00 kn, pronin DHI 1.067.000,00 kn VG Komunalac 1.069.000,00 kn, ukupno od tih većih 12,5 milijuna kn, i svi ostali drugi, kao što je Barun, Graditelj, Bekavac 530.000,00 kn, svima ostalima bili smo dužni 523.000,00 kn, a to su Beton Gračec, Unija papir, IGM Šljunčara, Gradatin i dr. 

g. Ivica Bošnjak: Spomenuli ste da je ove godine fakturirano 400.000 m³ više vode. Kome je fakturirano i da li za sljedeće Vijeće, za koje ćete pripremiti godišnje financijske izvještaje, možete dati usporedbu prvih šest mjeseci prošle godine u odnosu na prvih šest mjeseci ove godine, da vidimo koliko je to doista fakturirano vode.

            Drugo, varijabilni dio i 60% koliko se u Zakonu propisuje kao maksimalni iznos za socijalno ugrožene kategorije, da li ste radili kakvu projekciju, a ako niste, možete li to za sljedeću sjednicu Gradskog vijeća pripremiti informaciju o kojem iznosu se radi obzirom da se očekuje da će to biti teret Proračunu Grada Dugog Sela.

            Treće, na početku Kalničke ulice curi voda, pa bih molio da se to sanira. 

g. mr.sc. Ivan Šajković: Kalničku ćemo danas riješiti, a što se tiče socijalnih slučajeva, zakonom je predviđeno da jedinice lokalne samouprave zatraže podatke od Centra za socijalnu skrb, koji su stalni korisnici njihove pomoći. Podaci dolaze k nama, u distributivnu tvrtku i tako ćemo znati.

            Usporedne podatke ću pripremiti. 

g. Nenad Sedlar: Osjećam se kao na pogrebu, ali ja sam na to upozorio prije godinu dana, znači, sve je došlo na naplatu. Kada iduće godine određeni dijelovi vašeg poduzeća prijeđu u Poduzetnički centar, kako ćete moći poslovati, recimo da cijena vode ostane ista?

Drugo, ako povećamo ovu cijenu vode za kunu, bez onog fiksnog dijela, da li vi možete opstati?

             Treće, ja sam vam prije 3 mjeseca dao prijedlog da napravite pozivni natječaj bankama za kreditiranje, s grejsperiodom od godinu dana. Da li ste došli do kakvih informacija i da li tu vašu dubiozu od 7.069.000,00 kn može pokriti, tako da ne idemo s ovim udarom na građane? 

g. mr.sc. Ivan Šajković: Ja to ne bih nazvao udarom na građane. To mora ići, tu nema alternative. Kuna ne može pomoći, jer to je 1,8 milijuna kn veći prihod na godinu dana, ništa više. Naravno, „Dukom“ će moći preživjeti kad će biti samostalan, na način kako je predloženo, ali to je donja granica, uz sve unutarnje rezerve i reorganizaciju, te smanjenje troškova u svim segmentima. Jedina alternativa je ono što je rekao gradonačelnika, da nas preuzme Holding, sa dugovima i sa svim. 

g. Anto Bauer: Malo me smetaju diskusije i pitanja prethodnih diskutanata, kad je u pitanju „Dukom“ i rješavanje „Dukom“-a. Ja nisam tako dugo u Dugom Selu, kao neki ovdje prisutni, ali znam da je „Kograp“, odnosno „Dukom“ uvijek bio problem Dugog Sela, on je to bio jučer i on je to danas. Bit će i iduće godine i još za 5 godina, jer je to vrlo nezahvalna djelatnost, na koju smo svi osjetljivi.

Nije riječ o tome da mi moramo trošiti više vode, nego je činjenica da troškove koje imamo oko održavanja čitavog sustava, troškova izmjene, dotoka vode, gubitka vode, ne možemo pokrivati s nekom cijenom koja ovdje iznosi. Zato je zakonodavac uveo fiksni dio, koji svatko mora platiti, a vodu štedite da potrošite što manje. Treba ocijeniti da li mi s tih 40,00 kn, plus PDV, možemo pokriti ovo o ćemo smo danas razgovarali ili ne možemo. Možda će kod nekih taj doprinos biti i veći. Kod nas preko 50% građana  troši 5-10 m³ vode, ili vikendom na Martinu, koji će do jeseni trošiti vodu, a onda ih neće biti pola godine i neće biti potrošnje. Da li je ovo realno ili nije realno, za drugi put nam donesite sve te podatke, koje su danas tražili vijećnici, završni račun, usporedbe, pa ćemo te razmotriti i riješiti. 

g. Silvestar Posavac: Nije mi jasan dio, kako je štednja vode implementirana u cijenu vode, jer ispada da je bolje imati veću potrošnju vode da bi se nešto uspjelo riješiti. Mislim da postoje nekakve smjernice da vodu, kao prirodni resurs treba štedjeti, ali ni mi jasno na koji način. Slažem se s ovim što je rekao g. Rijetković, da je fiksna naknada previsoka i da je udar na građane dosta  velik. Mislim da će to dosta utjecati na građane i to nije nešto što je popularno i nije dobro. Također, onaj drugi dio, što se tiče gospodarstva, ne vidim na koji način ćemo mi privući gospodarstvenike, ako imamo sve veće i veće cijene. Postoji mogućnost i da ljudi, koji relativno malo troše vodu, da će trošiti još manje i orijentirati na nekakve vlastite izvore, bunare i sl., pa postoji i tu opasnost,d a tako kažem, da će se smanjiti ta potrošnja.

            Meni je jasno da je „Dukom“ u financijskim problemima, i da se to na ovaj način nastoji riješiti, no, ono što je g. Kaleb govorio, koliko se to može nekim unutrašnjim ustrojstvom „Dukom“-a, uštedama, smanjenjem gubitka na mreži, nešto napraviti, bilo bi dobro. Ne znam što se dešava u tom slučaju, što ste rekli da je gradonačelnik predložio, ako je to tako, da sve preuzme Holding, što bi se desilo u tom slučaju? Da li bi sve skupa još poskupilo, pojeftinilo, kakve bi bile posljedice toga? 

g. mr.sc. Ivan Šajković: To je sada pretpostavka, a onda bi plaćali kao Grad Zagreb, a ne bi imali nikakvih briga. Ako netko sada troši 15 m³,  vode, njemu će biti povećanje na mjesec samo 30 kn, to je kuna po danu. Onaj gospodarstvenik, koji troši 100 m³ vode, taj će plaćati 10 kn manje. To su odnosi koji izgledaju malo čudno, ali probajte to malo razmotriti, da to nije tako kako vam se čini. 

g. Zoran Pandžić:Budući da svi gradovi Zagrebačke županije uzimaju vodu vjerojatno od Zagreba, kolike su njihove ulazne cijene? 

 g. mr.sc. Ivan Šajković: Ni jedan grad u Zagrebačkoj županiji nema slučaj kao mi. Svi imaju nekakva dodatna alternativna rješenja.  Gradonačelnik i ja smo teškom mukom izborili onih 10% u Holdingu, a izborili smo, jer smo objasnili predsjedniku Uprave da ne može ista cijena biti za Dugo Selo, koje 2,5 milijuna m³ vode kupuje od Zagreba i Sv. Ivanu Zelini, koja kupuje 200.000 kubika. To nije normalno i zato nam je odobrio 10% rabata, ako redovito plaćamo. 

g. Vlado Kruhak: Meni je jasno da je „Dukom“ politički problem Dugog Sela i cijena vode je izuzetno vruć krumpir za svakog, pa tako i za mene. Međutim, za razliku od drugih, ja ne mogu diskutirati i ne mogu prigovarati. Ja, kao gradonačelnik i predsjednik Skupštine „Dukom“-a, zajedno sa direktorom i druga dva načelnika, koji su također članovi Skupštine, moramo donijeti neku odluku i moramo biti odgovorni prema građanima, jer ne smijemo dovesti u pitanje da li će biti vode u Dugom Selu.

            Ovaj prijedlog nije došao preko noći, nego o tome govorimo više od godinu i pol. Ja i dva načelnika smo sjeli za stol i počeli razgovarati i rješavati probleme „Dukom“-a. Ti razgovori nisu uvijek bili ni lijepi ni prijateljski, nego su završavali dosta žustro, alki smo se uvijek ponovno našli i sjeli za stol, za razliku od prijašnjih vremena, gdje se ta Skupština i ljudi koji su bili na funkciji nisu mogli ni sjesti za zajednički stol, a kamo onda da razgovaraju o „Dukom“-u i da rješavaju problem „Dukom“-a. „Dukom“ nije problem od prije godinu dana, ni dvije, ni pet, nego po nalazu revizije, od 1993. godine. Naime, od 1993. godine, neke financijske stvari se nisu uopće knjižile ni rješavale u „Dukom“-u. Zašto  su to prijašnji predsjednici Skupština i direktori dozvolili i zašto je to tako išlo, nazad se okretati ne možemo, moramo ići naprijed. Naprijed moramo ići odgovorno i upravo odgovorno smo i predložili ovu cijenu. Naravno da mi nije drago, strah me je na neki način te cijene i svjestan sam što to znači za građane, ali drugog izbora nema. Ja, kao predsjednik Skupštine, odgovoran sam po Zakonu. Direktor to predložiti mora, bilo to popularno ili ne. Bez povećanja cijene, „Dukom“ ne može egzistirati. Onaj tko troši više, njemu će manje poskupjeti voda, u postotku, a onaj tko ne troši ništa, njemu će jako poskupjeti. Poznato je da se godišnje oko 1 milijun kubika na distributivnom području izgubi, a sad je to manje, kad smo uveli koliko – toliko reda, ni približno dovoljno. Zašto je to tako bilo prije, možemo razgovarati ako hoćete pojedinačno, zašto se nešto nije sankcioniralo i zašto se nije nešto rješavalo. To je prema Holdingu 4,3 milijuna kn i to treba platiti. To je zašto je taj paušalni dio.

            Kad gledate strukturu, po novom prijedlogu cijena, od 9.60 kn, koliko bi trebao koštati kubik vode, 46 lipa je odvodnja i ide „Dukom“-u, a ovo drugo ili je od Holdinga ili je PDV – državni, ili je, opet državni, naknada za korištenje, vode i zaštitu voda. Mi, praktički, 9 kn moramo platiti vodu, zato što ju imamo. Naravno, interes „Dukom“-a mota biti taj fiksni dio, koji u sebi sadrži održavanje, a tu spada i onaj koji troši 100 m³ vode mjesečno i onaj koji ne troši ništa. Zato bi taj fiksni dio trebali platiti svi isto. Što se  tiče naknade za razvoj od 2,30 kn, ja sam na to ponosan, to mi je drago, bez obzira što se oporba s time ne slaže, ali, to je vizija, to je budućnost. Kompletni sustav bi trebao biti gotov za 2-3 godine.

            Ponavljam još jedanput da mi nije lako, ne tražim od vas nikakvu sentimentalnost, niti to od koga očekujem, jer to treba biti profesionalizam, ali, bojim se, bez ovoga „Dukom“ perspektive nema. Dobro je g. Novosel rekao, ja mogu dati suglasnost na ovo i bez Vijeća,m ali,m želio sam ovakvu diskusiju, da čujem razmišljanja, ali, bez obzira na posljedice, morat ću biti odgovoran prema „Dukom“-u.

            Što se tiče onih 20 kn paušala za deponiju, točno je da je on bio namjenski za deponiju, što je uveo g. Rijetković, kad je bio gradonačelnik. To se ostavilo, prešutno, od toga se financira izrada sâmih jama, održavanje sustava, reciklažnog dvorišta i dr. Vjerojatno ćemo koncem godine morati odrediti što s tih 20,00 kn, hoćemo li to ukinuti ili i dalje nastaviti izdvajati, pa za nekakve investicije utrošiti, prije svega reciklažna dvorišta. 

g. Ivan Rijetković: Nitko do sada od 2000. godine nije promijenio tu Odluku, kojoj se to izdvaja. To bi barem papirnato trebalo uskladiti, da bude u redu, jer smo donijeli Odluku da to bude izričito za izgradnju i uređenje deponije.

            Ja bih još dodao da je voda, u gospodarskim svrhama, opterećena sa 40% marže od „Dukom“-a, da ne bi mislili da to „Dukom“ daje nama besplatno, a 40% marže, danas, u ovim uvjetima privređivanja, nema nitko, osim nekih koji se ne bave poslovima, koji su u sferama nekih normalnih poslovanja. 

g. Vlado Kruhak: Što se tiče gospodarstvenika, ovo je samo I. faza prema Agenciji, u budućnosti će to biti jedinstvena cijena, ali to će biti II faza. 

g. Goran Bučević: Vezano za paušal od 20,00 kn, Gradsko vijeće, prilikom donošenja proračuna za narednu godinu, svake godine donosi Odluku o trošenju tog iznosa u Programu izgradnje, odnosno održavanja. Na kraju godine, kad se daju izvješća, u istima su sadržana i izvješća o trošenju tih sredstava. 

g. Stjepan Bertek: Mislim da smo proveli vrlo iscrpnu raspravu,  da smo dali i gradonačelniku, kao predsjedniku Skupštine „Dukom“-a i direktoru „Dukom“-a dovoljno elemenata da još jednom razmisle i proračunaju ovaj fiksni dio i da, bez nas ili s nama na drugom Vijeću, donesu jedan drugi izračun, koji će biti prihvatljiviji građanima, a i nama na Vijeću. 

g. Stjepan Novosel: I preporučujemo njima, kao i skupštini, da se hitno sastanu i donesu jedinstvenu odluku o fiksnoj cijeni. 

g. Vlado Kruhak: Ali, mi smo se sastali i to je prijedlog Skupštine. 

g. Stjepan Novosel: Ali, čuli smo da će Brckovljani imati drugačiju fiksnu cijenu. 

g. Stjepan Bertek: To smo dali njima u zaduženje, da nam do sljedećeg puta to pripreme, sa svim ovim što su vijećnici govorili o izvještajima i bilancama, koje žele dobiti na klupe, za sljedeće Vijeće.

            Zaključujem raspravu po ovoj točci.

Izvor - Zapisnik s 23. sjednice Gradskog vijeća Dugog Sela