Čuvajmo okoliš jer drugi nemamo

03 Svi 2010

...

Poglavlje Okoliš čeka implementaciju Direktive o otpadnim vodama i REACH direktivu koja se odnosi na trgovanje kemikalijama, kao i donošenje morske i Dunavske strategije.

Prvih dana travnja župani i županice županija i gradonačelnici i gradonačelnice većih gradova u Hrvatskoj imali su priliku upoznati Operativni program za zaštitu okoliša (OPZO), kojeg u sklopu predpristupnog programa IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance) plaća Europska unija.
Prezentaciju Čuvajmo okoliš jer drugi nemamo, u Zagrebu su pripremila tri ministarstva: okoliša, poljoprivrede i ruralnog razvitka. Operativni program za zaštitu okoliša usmjeren je na područja gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama, te čini programski okvir za korištenje financijskih sredstava EU za razvoj infrastrukture. Hrvatskoj treba poslužiti kao financijski izvor u procesu uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te zaštitu voda kroz poboljšanje uvjeta za vodoopskrbu i odvodnju. Naime, Hrvatska ima relativno visok stupanj očuvanosti okoliša, no novčana ulaganja i odgovorno ponašanje prema okolišu do nedavno je bilo znatno niže nego u drugim europskim zemljama.
OPZO-Operativni program za zaštitu okoliša predstavlja jedan od tri operativna programa , a bespovratna IPA pomoć za provedbu programa za razdoblje 2007. - 2009. godine iznosi 53,5 milijuna eura, dok je za razdoblje 2010. - 2011. planirano sufinanciranje od 43,2 milijuna eura.
Veleposlanik Paul Vandoren, šef delegacije EU u Hrvatskoj, objašnjavajući detalje OPZO, naglasio je da je Europa mnogo uložila u zaštitu okoliša, tla, zraka i vode. Na tome se temelji i Strategija za Europu 2020, koja je ustvari europska strategija za održivi razvitak.
No, Hrvatska, jedina država koja je još u pregovorima sa EU, postigla je vrlo dobar napredak u zaštiti okoliša, posebno u onome dijelu u kojem smo morali riješiti nagomilane divlje deponije komunalnog i posebnog otpada.
Dio novaca iz IPA programa već je uložen u programe koji su bili dobro pripremljeni: centri za gospodarenje otpadom Bikarac - Šibensko-kninska županija, Marišćina Primorsko -goranska županija, Kaštijun - Istarska županija. U najvišem stupnju pripremljenosti nalaze se centri u Benkovcu za Zadarsku županiju, regionalni centar u Piškornici za Koprivničko-križevačku, Međimursku, Varaždinsku i Krapinsko zagorsku županiju te Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Da bi jedinicama regionalne i lokalne samouprave te njihovim komunalnim tvrtkama pomogli u ubrzanom pripremanju projektne dokumentacije po strogim uvjetima EU-a, putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurana su sredstva za izradu dokumentacije te je ministarstvo izradilo smjernice za izradu dokumentacije. Centri za gospodarenje otpadom zamijeniti će postojeća odlagališta komunalnog otpada. Do danas je završena sanacija na 78 službenih odlagališta a na ostalih 221 deponija sanacija je u tijeku. Hrvatska će od 1. siječnja 2012. za projekte gospodarenja otpadom godišnje iz strukturnih europskih fondova imati na raspolaganju 170 milijuna eura. Hrvatska je bogata vodom. Upravljanje vodama utvrđeno je Strategijom upravljanja vodama i EU Okvirnom direktivom o vodi. Sreća koju su dočekali naše rijeke, jezera i druge vodene površine, zapisana je u novom Zakonu o vodama, koje zabranjuje eksploataciju pijeska, šljunka i šodera na način kakav se radio do nedavno. U dalju zaštitu i propisno korištenje voda moramo uložiti 22,3 milijarde kuna. Ali i europski fondovi sufinancirat će neke od naših projekata zaštite voda, prvenstveno gospodarenje komunalnim otpadnim vodama. Trenutno su u fazi provedbe tri projekta u Slavonskom Brodu, Drnišu i Kninu u koje će iz državnog proračuna i IPA programa te u nekim projektima iz proračuna lokalnih zajednica biti investirano preko 50 milijuna eura. Njihovom realizacijom izgradit će se uređaji za pročišćavanje otpadnih voda iz domaćinstava i industrije i poboljšati kanalizacijske mreže. Sljedeći planirani projekt je Sisak.
Mediji i zeleni-za sada kontraproduktivni Iako je prezentacija OPZO bila upriličena kako bi se sve institucije uključene u realizaciju Programa što bolje upoznale s obvezama i uvjetima koje je potrebno ispuniti za učinkovito korištenje sredstva iz IPA, najvažnije od svega je podizanje razine znanja i pripremljenosti lokalnih vlasti na pisanje dobrih i kvalitetnih projektnih prijedloga kojima žele iskoristiti velike europske novce pripremljene za Hrvatsku. Uloga medija u praćenju provedbe svih projekta iz OPZO i potrošnja novaca iz IPA programa vrlo je važna, jer se samo kroz medije može informirati javnost o dobrim i praktičnim rezultatima koje Hrvatska postiže. No, mediji su još uvijek okrenuti prema senzacionalizmima koje kroz negativne primjere potiču zelene udruge.

Pošalji link Komentiraj