<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Gradske vijesti</title>
    <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>mimad@net.hr</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2012</dc:rights>
    <dc:date>2012-05-25T10:15:16+00:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://expressionengine.com/" />
    

    <item>
      <title>&#381;upan u radnom posjetu Dugom Selu</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/upan-u-radnom-posjetu-Dugom-Selu-/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/upan-u-radnom-posjetu-Dugom-Selu-/#When:10:15:16Z</guid>
      <description>Gradnja vodoopskrbnog sustava &amp;ldquo;Zagreb&#45;istok&amp;rdquo;, s izvori&amp;scaron;tem u Kosnici, od iznimne je va&#382;nosti za podru&#269;je Dugog Sela, koje nema vlastitog crpili&amp;scaron;ta, pa se voda, trenuta&#269;no, kupuje od Zagreba&#269;kog holdinga. &amp;laquo;&#39;Ulazna&#39; cijena vode od 4,68 kuna za kubni metar, koliko pla&#263;amo Holdngu, je previsoka. Poku&amp;scaron;avali smo razgovarati o ve&#263;em rabatu, ali bezuspje&amp;scaron;no. Izra&#269;uni govore da bi &#39;proizvo&#273;a&#269;ka&#39; cijena vode iz crpili&amp;scaron;ta Kosnica bila puno ni&#382;a, oko 2,5 kune, zato vodoopskrbni sustav &amp;ldquo;Zagreb&#45;istok&amp;rdquo; za nas nema alternative&amp;raquo;, istaknuo je gradona&#269;elnik Kruhak.
	
	&#381;upan je obe&#263;ao pomo&#263; kod budu&#263;ih razgovora predstavnika Dugog Sela i Zagreba&#269;kog holdinga, te jo&amp;scaron; jednom istaknuo zna&#269;aj vodoopskrbnog sustava u isto&#269;nom dijelu &#382;upanije, &#269;ija se gradnja procjenjuje na oko 100 milijuna eura. &amp;laquo;Projekti se rade, tehni&#269;ka rje&amp;scaron;enja &#263;e vrlo brzo biti poznata, a u izradi je i studija izvodljivosti. Obavili smo razgovore u Hrvatskim vodama i velike su &amp;scaron;anse da tehni&#269;ki projekti budu gotovi do kraja godine, kako bi za gradnju ovoga sustava na vrijeme zatra&#382;ili novac iz europskih fondova&amp;raquo;, rekao je &#382;upan.
	
	Govorio je i o potrebi spajanja lokalnih distributera vode, rekav&amp;scaron;i da tvrtke &#39;koje imaju malo distributivno podru&#269;je nisu u stanju same razvijati sustav&#39;. Razgovaralo se i o gradnji nadvo&#382;njaka preko pruge, te nove prometnice prema gospodarskoj zoni (i dalje prema Rugvici), za &amp;scaron;to su gotovi idejni projekti, kao i o stanju u &amp;scaron;kolstvu, kojom prigodom su doma&#263;ini &#45; zbog stalnog rasta nataliteta &#45; naglasili potrebu gradnje jo&amp;scaron; jedne osmogodi&amp;scaron;nje &amp;scaron;kole. Iznesen je podatak da je u &amp;scaron;kolstvo na dugoselskom podru&#269;ju zadnjih godina ulo&#382;eno 77 milijuna kuna, od &#269;ega iz prora&#269;una &#381;upanije 30 milijuna.
	
	&amp;laquo;U Hrvatskoj nema &#382;upanije koja je, kao Zagreba&#269;ka, sagradila 50.000 &#269;etvornih metara neto korisne povr&amp;scaron;ine &amp;scaron;kola i sportskih dvorana. Samo lani, na 7 milijuna kuna decentraliziranih sredstava za kapitalnu izgradnju u &amp;scaron;kolstvu, &#381;upanija je dodala jo&amp;scaron; 21 milijun kuna vlastitih sredstava &#45; istaknuo je &#382;upan.
	
	Gradona&#269;elnik Kruhak zadovoljno je komentirao da &#263;e, prema sada&amp;scaron;njim saznanjima, Dugo Selo biti &#39;po&#269;etna to&#269;ka&#39; obnove pruge prema Koprivnici.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-25T10:15:16+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Stali radovi na izgradnji kanalizacije u Ostrni i Leprovici</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Stali-radovi-na-izgradnji-kanalizacije-u-Ostrni-i-Leprovici-/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Stali-radovi-na-izgradnji-kanalizacije-u-Ostrni-i-Leprovici-/#When:07:48:42Z</guid>
      <description>Ogor&#269;eni gra&#273;ani naga&#273;aju o razlozima povla&#269;enja tvrtke izvo&#273;a&#269;a s obzirom da je posao s njima sklopila dugoselska gradska firma &amp;bdquo;DUKOM&amp;ldquo;. Kako &amp;bdquo;Portal&amp;ldquo; te&#382;i objektivnom i istinitom izvje&amp;scaron;tavanju gra&#273;ana uputili smo upite nadle&#382;nima, a odgovore o&#269;ekujemo u najkra&#263;em roku.

	Vjerujemo kako &#263;e odgovorni za nastalu situaciju prona&#263;i rje&amp;scaron;enje te da &#263;e se izvo&#273;a&#269; radova vratiti na napu&amp;scaron;teno gradili&amp;scaron;te i zavr&amp;scaron;iti spomenute radove.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-25T07:48:42+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>USPJE&#352;NO PROVEDENA RADIONICA ZDRAVOG KUHANJA CRVENOG KRI&#381;A DUGO SELO</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/USPJENO-PROVEDENA-RADIONICA-ZDRAVOG-KUHANJA-CRVENOG-KRIA-DUGO-SELO/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/USPJENO-PROVEDENA-RADIONICA-ZDRAVOG-KUHANJA-CRVENOG-KRIA-DUGO-SELO/#When:14:14:30Z</guid>
      <description>Voditeljica radionice bila je g&#273;a Marina Ljubi&#269;i&#263; iz Gra&#269;eca, koja je svoja stru&#269;na znanja prehrambenog tehni&#269;ara, rado podijelila sa svim prisutnima. Kako interesi g&#273;e Ljubi&#269;i&#263; uklju&#269;uju i brojna druga podru&#269;ja &amp;nbsp;vezana uz prehranu, zdravlje, ali i njegovanje tradicije i kulture na&amp;scaron;ih krajeva, u ugodnom dru&#382;enju moglo se saznati mno&amp;scaron;tvo zanimljivih i manje poznatih informacija i zanimljivosti.

	Uz sve to, nakon pripreme nekoliko osnovnih jela, sa zadovoljstvom su degustirana jela i pi&#263;a od koprive. Iako su radionice dio suradnje Gradske udruge umirovljenika Dugo Selo i Crvenog kri&#382;a, iste se besplatno mogu organizirati za sve zainteresirane skupine ili udruge na na&amp;scaron;em &amp;scaron;irem podru&#269;ju.&amp;nbsp;

	Radionice su zami&amp;scaron;ljene na na&#269;in da se svaki put tematski obradi jedna namirnica, &#269;ije su mogu&#263;nosti upotrebe i zdravstveno prehrambena kvaliteta ne&amp;scaron;to manje poznati. Naglasak &#263;e biti stavljen na na&amp;scaron;e doma&#263;e i svima dostupne namirnice, te na stare i tradicionalne na&#269;ine pripreme istih. Cilj je zainteresirane gra&#273;ane nau&#269;iti kako jednostavno, jeftino i brzo pripremiti zdrave i dostupne namirnice. Istovremeno, namirnice &#263;e biti tematski obra&#273;ivane onako kako dozrijevaju u na&amp;scaron;im vrtovima.&amp;nbsp;

	Naslov ove prve radionice je &amp;bdquo;Kopriva i priprema jela od nje&amp;ldquo;. Radionice &#263;e biti organizirane periodi&#269;no, prema mogu&#263;nosti i interesu sudionika. Svi zainteresirani gra&#273;ani koji se &#382;ele uklju&#269;iti u ove radionice mogu se prijaviti na tel: 2753&#45;130 u uredovno vrijeme ili u Crveni kri&#382; Dugo Selo, Osje&#269;ka 3.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-24T14:14:30+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Uskoro natje&#269;aji za prijem u gradsku slu&#382;bu</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/uskoro-natjecaji-za-prijem-u-gradske-sluzbe/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/uskoro-natjecaji-za-prijem-u-gradske-sluzbe/#When:11:16:50Z</guid>
      <description>Zbog odlaska sada&amp;scaron;njeg zaposlenika iz gradskih slu&#382;bi, Grad &#263;e raspisati natje&#269;aj za Pro&#269;elnika/icu u Upravnog odjela za financije. Ujedno &#263;e se zbog sistematizacije rada u Uredu gradona&#269;elnika raspisati natje&#269;aj za poziciju Vi&amp;scaron;i stru&#269;ni suradnik za obavljanje poslova vezanih uz pra&#263;enje i prijavu na natje&#269;aje za potpore i financiranje aktivnosti Grada Jastrebarskog iz europskih fondova. To je pozicija koja ne iziskuje dodatna sredstva od strane Grada jer se financira iz europskih fondova.&amp;nbsp;

	S obzirom na postoje&#263;e stanje unutar Gradskog muzeja, Grad Jastrebarsko &#263;e raspisati i natje&#269;aj za vje&#382;benika u Upravnom odjelu za dru&amp;scaron;tvene djelatnosti na sistematizirano, a upra&#382;njeno slu&#382;beni&#269;ko mjesto koje predvi&#273;a obavljanje poslova prikupljanja, sre&#273;ivanja i evidentiranja tehni&#269;ke kontrole i obrade podataka vezanih uz muzejske aktivnosti, te prvenstveno funkcioniranja Gradskog muzeja Jastrebarsko.&amp;nbsp;

	Tako&#273;er, Grad &#263;e raspisati natje&#269;aj za poziciju Samostalnog upravnog referenta/ice u Upravnom odjelu za stambeno komunalne poslove, a rije&#269; je o poziciji na odre&#273;eno vrijeme sve do povratka postoje&#263;e djelatnice s porodiljnog dopusta. &amp;nbsp;

	Sve dodatne informacije mo&#382;ete dobiti na e&#45;mail:&amp;nbsp;&amp;nbsp;bojana.potkonjak@jastrebarsko.hr</description>
      <dc:subject>Natje&#269;aji</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-24T11:16:50+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#8220;KAJ v Zelini &#8216;12&#8221;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/KAJ-v-Zelini-12/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/KAJ-v-Zelini-12/#When:11:07:00Z</guid>
      <description>Organizator manifestacije je Pu&#269;ko otvoreno u&#269;ili&amp;scaron;te Sv. Ivan Zelina, pokrovitelj Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a supokrovitelj Zagreba&#269;ka &#382;upanija i Grad Sveti Ivan Zelina.

	
	Programski slijed svih doga&#273;anja manifestacije &quot;KAJ v Zelini &#39;12&quot;

	&amp;nbsp;

	&#268;etvrtak, 24. svibnja

	18.00 sati &amp;raquo;Kajkavska ve&#269;ernica i me&amp;scaron;a&amp;laquo;

	&#45; pjevana misa na kajkavskom jeziku prema zapisima kardinala J. Haulika, nadbiskupa zagrebe&#269;koga, iz 1858.&amp;nbsp;

	20.00 sati &amp;raquo;&amp;Scaron;tefek soldat&amp;laquo;, kazali&amp;scaron;na predstava u izvedbi Zelinskog amaterskog kazali&amp;scaron;ta &quot;ZAmKa&quot;

	&amp;nbsp;

	Petak, 25. svibnja

	19.30 sati &amp;raquo;Ufuraj se i pukni&amp;laquo;, &amp;nbsp;kazali&amp;scaron;na predstava u izvedbi HNK Vara&#382;din i Teatra Kerekesh

	glume: Zoran Pribi&#269;evi&#263;, Jan Kereke&amp;scaron; i Ljubomir Kereke&amp;scaron;

	17.00 sati &amp;raquo;Rie&#269;nik Cerja zagrebe&#269;koga&amp;laquo;

	&amp;nbsp;

	Subota, 26. svibnja

	17.00 sati &amp;raquo;Rie&#269;nik Cerja zagrebe&#269;koga&amp;laquo;

	&#45; promocija rje&#269;nika kajkavskoga govora Domjani&#263;evog Prigorja autora dr. sc. Franje &amp;Scaron;atovi&#263;a i dr. sc. Ive Kalinskog

	&#45; promotori: dr. sc. Josip Lisac, urednik dr. sc. &#381;eljka Brloba&amp;scaron;, dr. sc. Mijo Lon&#269;ari&#263;, recenzenti Dubravko Sidor, dramski umjetnik i autori&amp;nbsp;

	&amp;raquo;Narisane &#382;ivlenje&amp;laquo;

	&#45; promocija zbirke pjesama 31. Recitala &amp;raquo;Dragutin Domjani&#263;&amp;laquo;

	&#45; promotori: dr. sc. Ivo Kalinski, urednik

	prof. dr. sc. Jo&#382;a Skok, mr. sc. Bo&#382;ica Pa&#382;ur

	19.00 sati

	31. Recital suvremenoga kajkavskoga pjesni&amp;scaron;tva &amp;raquo;Dragutin Domjani&#263;&amp;laquo; &#45; Sv. Ivan Zelina 2012.</description>
      <dc:subject>Zagreba&#269;ka &#382;upanija</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-24T11:07:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Dugoselski biciklisti na 11. XCO utrci &#8220;Podbadanj 2012.&#8220;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Dugoselski-biciklisti-na-11.-XCO-utrci-Podbadanj-2012/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Dugoselski-biciklisti-na-11.-XCO-utrci-Podbadanj-2012/#When:09:40:24Z</guid>
      <description>Na utrci je nastupilo oko 160 natjecatelja iz Hrvatske i Slovenije, a me&#273;u njima na&amp;scaron;li su se i &#269;lanovi BK &amp;ldquo;Dugo Selo&amp;ldquo;. Iako je staza bila te&amp;scaron;ka i zahtjevna dugoselski biciklisti ostvarili su odli&#269;ne rezultate.

	U kategoriji sport i kategoriji kadeti zauzeli su 3. mjesto. U kategoriji DO15 Matej &#381;galin osvojio je 5.mjesto, a Ivan Robi&#263; 6. mjesto. Svoje vje&amp;scaron;tine ponovno &#263;e pokazati u nedjelju, 27.5. kada &#263;e voziti Cup utrku XCO Psunj. &amp;nbsp;

	Fotografije s utrke Podbadanj 2012.&quot; mo&#382;ete pogledati na sljede&#263;em linku.

	Foto &#45; Damir Novakovi&#263;/Foto klub ART&#45;Daruvar</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-24T09:40:24+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#268;uvajte ra&#269;une, inspektori vrebaju</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/uvajte-raune-inspektori-vrebaju-/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/uvajte-raune-inspektori-vrebaju-/#When:07:44:16Z</guid>
      <description>Tko po izlasku iz trgovine ne&#263;e imati ra&#269;un, naplatit &#263;e mu 50 kuna. Prodava&#269;i su obvezni ispostaviti, a kupci su obvezni uzeti ra&#269;un i imati ga pri izlasku iz trgovine te ga pokazati na zahtjev ovla&amp;scaron;tene osobe. Ako inspektoru kupac odbije pokazati ra&#269;un, izre&#263;i &#263;e mu se kazna za prekr&amp;scaron;aj na licu mjesta u iznosu od 50 kuna.
	Inspektori Porezne uprave obvezni su se predstaviti slu&#382;benom iskaznicom odnosno zna&#269;kom. U provo&#273;enju poreznog nadzora mogu zahtijevati pomo&#263; slu&#382;benih osoba Policijske uprave.&amp;nbsp;Nov&#269;ane kazne za tvrtku kao pravnu osobu su od 15.000 do 100.000 kuna, a za prodava&#269;a od 5.000 do 15.000 kuna &#45; pi&amp;scaron;e liderpress.hr.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-24T07:44:16+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Problematika opskrbe pitkom vodom &#45; tema sastanka gradona&#269;elnika i &#382;upana</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Problem-opskrbe-pitkom-vodom-tema-sastanka-gradonaelnika-i-upana/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Problem-opskrbe-pitkom-vodom-tema-sastanka-gradonaelnika-i-upana/#When:09:23:52Z</guid>
      <description>Na radnom sastanku raspravljat &#263;e se o aktualnoj problematici na podru&#269;ju Dugog Sela; razvoju poduzetni&#269;ke zone u Dugom Selu s osvrtom na objavljen natje&#269;aj Zagreba&#269;ke &#382;upanije za subvencioniranje razvoja gospodarstva, stanju osnovnog &amp;scaron;kolstva na podru&#269;ju grada Dugog Sela, stanju &#382;upanijskih i lokalnih cesta na podru&#269;ju Dugog Sela te o problematici opskrbe pitkom vodom s osvrtom na projekt izgradnje sustava odvodnje Dugo Selo &#45; Rugvica sa pro&#269;ista&#269;em.

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-23T09:23:52+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>22. svibnja &#45; Europski dana pretilih</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/22.-svibnja-europski-dana-pretilih/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/22.-svibnja-europski-dana-pretilih/#When:18:58:41Z</guid>
      <description>Tom prigodom biti &#263;e predstavljen program grupe &amp;bdquo;ZM&amp;ldquo; (Zdravo mr&amp;scaron;avljenje) Zavoda za javno zdravstvo Zagreba&#269;ke &#382;upanije koji se do sada proveo u Zapre&amp;scaron;i&#263;u i Velikoj Gorici. Tako&#273;er, stru&#269;njaci Radne grupe &#45; nutricionisti, epidemiolozi, lije&#269;nici, fizijatari, kineziolozi te sami polaznici odr&#382;at &#263;e niz predavanja.

	Istoga dana, ispred POU provodit &#263;e se preventivni pregledi stanovnika &amp;ndash; kontrola &amp;scaron;e&#263;era, krvnog tlaka, pulsa i oksigenacije krvi, mjerenje indeksa tjelesne mase i zastupljenosti masnog tkiva. Akcija preventivnih mjerenja provodit &#263;e se u suradnji sa Patrona&#382;nom slu&#382;bom DZZ&#381; ispostave Samobor&amp;nbsp; i udrugom&amp;nbsp; dijabeti&#269;ara s podru&#269;ja Zagreba&#269;ke &#382;upanije.

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Zagreba&#269;ka &#382;upanija</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-22T18:58:41+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>GRAD DUGO SELO PLA&#262;ATI &#262;E RE&#381;IJE ZA UDRUGU &#8220;ADHD I JA&#8221;!?!</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/GRAD-DUGO-SELO-PLAATI-E-REIJE-ZA-UDRUGU-ADHD-I-JA/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/GRAD-DUGO-SELO-PLAATI-E-REIJE-ZA-UDRUGU-ADHD-I-JA/#When:18:46:05Z</guid>
      <description>Cijeli tekst mo&#382;ete pro&#269;itati na H&#45;alteru.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-22T18:46:05+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>TKO JE JAMIO, JAMIO JE</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/TKO-JE-JAMIO-JAMIO-JE/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/TKO-JE-JAMIO-JAMIO-JE/#When:13:58:21Z</guid>
      <description>Dugogodi&amp;scaron;nji analiti&#269;ar doma&#263;eg poreznog sustava Ivica Gr&#269;ar u tjedniku Lider sarkasti&#269;no opisuje poreznu lakrdiju kojom se, ka&#382;e, zapravo poku&amp;scaron;ava legalizirati &amp;lsquo;tko je jamio, jamio je&amp;rsquo; jer &#39;izvori stjecanja imovine&amp;rsquo; ispituju se za samo tri godine unatrag (tobo&#382;e zbog porezne zastare), a uistinu da bi se izbjegnulo ispitivanje podrijetla dvojbeno ste&#269;ene imovine u pretvorbi.
	
		&#45; Budu&#263;i da se u &amp;lsquo;postupku ispitivanja izvora stjecanja imovine&amp;rsquo; ne oporezuje potro&amp;scaron;nja, nego sredstva prikupljena za tu nju, za pitanje zastare nije va&#382;no kad je obveznik novac tro&amp;scaron;io, nego kad ga je stekao. Stoga bih napisao izjavu u kojoj bih potvrdio da sam tro&amp;scaron;io vi&amp;scaron;e od porezno iskazanog prihoda tro&amp;scaron;e&#263;i &amp;lsquo;u&amp;scaron;te&#273;evinu&amp;rsquo; koju sam stekao poreznim utajama i drugim kriminalnim radnjama prije otprilike deset i vi&amp;scaron;e godina, a koje mi neosposobljene porezne vlasti nisu u zakonskom roku otkrile ni dokazale jednako kao ni drugim pretvorbenim maherima. I odmah bih toj potpisanoj izjavi prilo&#382;io prigovor zastare, ka&#382;e Gr&#269;ar.
	
		Takva izjava o priznavanju utaje (jedne ili vi&amp;scaron;e) otprije desetak godina bila bi dovoljno neodre&#273;ena da ne mo&#382;e poreznicima poslu&#382;iti kao osnova za kaznenu prijavu jer ne bi sadr&#382;avala propisano precizno vrijeme ni to&#269;an opis po&#269;injenja kaznenog djela, a od gra&#273;ana se ne mo&#382;e zahtijevati da sami sebe kazneno prijavljuju.
	
		&#45; Ako netko poreznicima prizna da je bio utajiva&#269;, poreznici na to ne mogu apsurdno odgovoriti: &amp;lsquo;Ne vjerujemo vam to pa &#263;emo vam ipak razrezati porez.&amp;rsquo; Potra&#382;io bih i odvjetnika za kojega bih prije anga&#382;iranja provjerio dr&#382;i li se Zakona o odvjetni&amp;scaron;tvu i po&amp;scaron;tuje li profesionalnu tajnu ili je dou&amp;scaron;nik Financijskog inspektorata u skladu sa Zakonom o sprje&#269;avanju pranja novca i financiranja terorizma.
	
		U postupku &amp;lsquo;ispitivanja izvora stjecanja imovine&amp;rsquo; nastojao bih biti smiren poput, primjerice, Renea Sinov&#269;i&#263;a, koji se kolegama iz Slobodne Dalmacije pohvalio kako su mu &amp;lsquo;osam mjeseci &amp;scaron;estorica inspektora &#269;e&amp;scaron;ljala papire i, naravno, ni&amp;scaron;ta nisu na&amp;scaron;la&amp;rsquo;, zaklju&#269;uje Gr&#269;ar.</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-22T13:58:21+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Dugoselski HDZ izgubljen u prostoru i vremenu, a u stopu ga prate HSS, HNS, HSP  &#8230;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Dugoselski-HDZ-izgubljen-u-prostoru-i-vremenu-a-u-stopu-ga-prate-HSS-H/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Dugoselski-HDZ-izgubljen-u-prostoru-i-vremenu-a-u-stopu-ga-prate-HSS-H/#When:12:46:18Z</guid>
      <description>Novoizabrano vodstvo dugoselskih HDZ&#45;ovaca jo&amp;scaron; uvijek ne smatra potrebnim u&#269;initi javno dostupnim informacije o novom predsjedniku gosp. &amp;Scaron;ukeru kao i novom sastavu Gradskog odbora stranke te svekoliku dugoselsku javnost upoznati sa svojim (ne)aktivnostima putem web stranice (www.mhdzds.com).

	Neprofesionalni odnos prema javnosti ne prakticira samo dugoselski HDZ u stopu ga prate HNS, HSP, HSS i dr.&amp;nbsp;pokazuju&#263;i na taj na&#269;in&amp;nbsp;koliko im je doista stalo do samih &amp;bdquo;malih gra&#273;ana Dugog Sela&amp;ldquo;.

	Koristiti najpristupa&#269;niji medij &#45; Internet kao sponu izme&#273;u politi&#269;ara i gra&#273;ana na&amp;scaron;i lokalni politi&#269;ari smatraju i dalje nepotrebnim i suvi&amp;scaron;nim. Sofisticirani na&#269;in kolanja informacija od vrha stranke prema &#269;lanovima, budu&#263;im &#269;lanovima, simpatizerima kao i samim gra&#273;anima za njih je jo&amp;scaron; uvijek, bojimo se,&amp;nbsp;prezahtjevna metoda koju ne znaju, ne &#382;ele koristiti ili za &#269;iju primjenu unutar stranaka ne postoje ljudski kapaciteti.&amp;nbsp;

	Nemogu&#263;nost pronalaska osnovnih informacija o strankama od obi&#269;nog kontakt broja do e&#45;maila mogao bi se politi&#269;arima vratiti kao bumerang i to ve&#263; prilikom slijede&#263;ih lokalnih izbora koji &#263;e se odr&#382;ati 2013.g.</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-22T12:46:18+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Zagreba&#269;ka &#382;upanija: 1.160.000 kuna za lovstvo</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Zagrebaka-upanija-1.160.000-kuna-za-lovstvo/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Zagrebaka-upanija-1.160.000-kuna-za-lovstvo/#When:11:15:40Z</guid>
      <description>Korisnici &#382;upanijske subvencije i donacije mogu biti lovozakupnici i koncesionari koji imaju u zakupu ili koncesiji zajedni&#269;ka lovi&amp;scaron;ta ili dr&#382;avna lovi&amp;scaron;ta na podru&#269;ju Zagreba&#269;ke &#382;upanije, kao i specijalizirane turisti&#269;ke agencije koje imaju sklopljen ugovor s lovozakupcima i koncesionarima za lovi&amp;scaron;ta na podru&#269;ju Zagreba&#269;ke &#382;upanije.&amp;nbsp;

	Subvencije i donacije dodjeljivat &#263;e se za uzgoj i unos divlja&#269;i u lovi&amp;scaron;ta, unos tr&#269;ke, uzgoj fazana i zeca obi&#269;nog, osiguranje lovi&amp;scaron;ta, spre&#269;avanje &amp;scaron;teta od divlja&#269;i i na divlja&#269;i, odstrel lisica, lovno strelja&amp;scaron;tvo, za isho&#273;enje dokumentacije potrebne za izgradnju novih, adaptaciju i legalizaciju postoje&#263;ih lova&#269;kih domova i objekata za obradu i &#269;uvanje mesa divlja&#269;i kao i za njihovu izgradnju, opremanje i adaptaciju. Tako&#273;er sredstva &#263;e se dodjeljivati i za ure&#273;enje objekta za obradu trofeja, ure&#273;enje strelja&#269;kog centra, razvoj lovnog turizma itd.&amp;nbsp;

	Najvi&amp;scaron;i ukupni godi&amp;scaron;nji iznos &#382;upanijske subvencije za razvoji i unapre&#273;enje lovstva koju jedan korisnik mo&#382;e ostvariti iznosi 40.000 kuna, dok najvi&amp;scaron;i ukupni godi&amp;scaron;nji iznos &#382;upanijske donacije po korisniku iznosi 170.000 kuna.&amp;nbsp;

	Iz Zagreba&#269;ke &#382;upanije pozivaju sve zainteresirane da se jave na natje&#269;aj do 31. listopada 2012. Va&#382;no je napomenuti kako je natje&#269;aj za uzgoj zeca obi&#269;nog i uzgoj fazana otvoren do 30. studenoga 2012. godine. Zahtjevi &#263;e se rje&amp;scaron;avati prema redoslijedu prispije&#263;a, odnosno do utro&amp;scaron;ka sredstava. Informacije, tekst natje&#269;aja i potrebni obrasci zahtjeva nalaze se na web stranicama Zagreba&#269;ke &#382;upanije www.zagrebacka&#45;zupanija.hr. Za vi&amp;scaron;e informacija mo&#382;e se kontaktirati Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i &amp;scaron;umarstvo Zagreba&#269;ke &#382;upanije, Vukovarska 72/V kat, na broju telefona 01/ 6009&#45;427.</description>
      <dc:subject>Natje&#269;aji</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-22T11:15:40+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Radionica &#8222;Kopriva i priprema jela od nje&#8220;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/radionica-kopriva-i-priprema-jela-od-nje/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/radionica-kopriva-i-priprema-jela-od-nje/#When:08:34:52Z</guid>
      <description>Kako je i najavljeno, u sklopu Savjetovali&amp;scaron;ta organizirat &#263;e se razne akcije, predavanja i radionice. Tako se sada zapo&#269;inje sa radionicama zdravog kuhanja, u suradnji sa Gradskom udrugom umirovljenika Dugo Selo, &#269;iji su &#269;lanovi prvi pokazali interes za ovo savjetovali&amp;scaron;te.&amp;nbsp;

	Radionice su zami&amp;scaron;ljene na na&#269;in da se svaki put tematski obradi jedna namirnica, &#269;ije su mogu&#263;nosti upotrebe i zdravstveno prehrambena kvaliteta ne&amp;scaron;to manje poznati. Naglasak &#263;e biti stavljen na na&amp;scaron;e doma&#263;e i svima dostupne namirnice, te na stare i tradicionalne na&#269;ine pripreme istih. Cilj je zainteresirane gra&#273;ane nau&#269;iti kako jednostavno, jeftino i brzo pripremiti zdrave i dostupne namirnice. Istovremeno, namirnice &#263;e biti tematski obra&#273;ivane onako kako dozrijevaju u na&amp;scaron;im vrtovima.&amp;nbsp;

	Naslov ove prve radionice je &amp;bdquo;Kopriva i priprema jela od nje&amp;ldquo;.&amp;nbsp;

	Radionice &#263;e biti organizirane periodi&#269;no, prema mogu&#263;nosti i interesu sudionika. Svi zainteresirani gra&#273;ani koji se &#382;ele uklju&#269;iti u ove radionice mogu se prijaviti na tel: 2753&#45;130 u uredovno vrijeme ili u Crveni kri&#382; Dugo Selo, Osje&#269;ka 3.

	Pripremila: Gordana Kocaj</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-21T08:34:52+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>U tijeku izgradnja &#8222;Pou&#269;ne staze na Martin bregu&#8220;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/U-tijeku-izgradnja-Poune-staze-na-Martin-bregu/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/U-tijeku-izgradnja-Poune-staze-na-Martin-bregu/#When:08:04:12Z</guid>
      <description>Pou&#269;na staza na Martin bregu zajedni&#269;ki je projekt Uprave &amp;scaron;uma Podru&#382;nice Zagreb, &amp;Scaron;umarije Dugo Selo, Hrvatskog &amp;scaron;umarskog dru&amp;scaron;tva &amp;ndash; Ogranka Zagreb i Me&#273;unarodne eko &amp;scaron;kole Fran Galovi&#263;.

	&#45; Radovi na stazi zapo&#269;eli su po&#269;etkom godine (izrada drvenih tabli, priprema tekstova i fotografija), postavljene su drvene klupe za odmor, a zavr&amp;scaron;etak radova predvi&#273;en je krajem lipnja. Cilj projekta je podi&#263;i svijest kod djece i odraslih o vrijednostima op&#263;ekorisnih funkcija &amp;scaron;umskih ekosustava, ukazivati na odr&#382;ivo gospodarenje &amp;scaron;umama, predstaviti biljne i &#382;ivotinjske vrste ovog podru&#269;ja u cilju pro&amp;scaron;irenja spoznaje o njihovim vrijednostima te potaknuti aktivnosti vezane uz o&#269;uvanje prirode. &amp;bdquo;Pou&#269;na staza Martin breg&amp;ldquo; ukupne je du&#382;ine 4 km i prolazi kroz g.j. &amp;bdquo;Duboki Jarak&amp;ldquo; kojom gospodari &amp;Scaron;umarija Dugo Selo. Staza po&#269;inje u 20 odjelu na Martin bregu, nastavlja se kroz 19 odjel prema Cerju, a zatim kroz odjele 3 i 2 vodi prema glavnoj prometnici Zagreb &amp;ndash; Bjelovar. Staza uglavnom prolazi kroz biljnu zajednicu ilirske &amp;scaron;ume hrasta kitnjaka i obi&#269;nog graba, te biljnu zajednicu hrasta lu&#382;njaka i obi&#269;nog graba. Staza &#263;e sadr&#382;avati 15 edukativnih tabli &amp;ndash; izjavila je g&#45;&#273;a Jakobovi&#263;.&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Portal&amp;ldquo; vjeruje kako &#263;e izgradnja pou&#269;ene staze potaknuti i druge pravne subjekte u na&amp;scaron;em gradu na realizaciju manjih projekata i aktivnosti koje &#263;e doprinijeti da Martin breg ponovno postane glavno izleti&amp;scaron;te kako samih gra&#273;ana/ki Dugog Sela tako i stanovnika susjednih nam gradova.&amp;nbsp;

	Prostora za realizaciju manjih projekata; &amp;scaron;umskog dje&#269;jeg igrali&amp;scaron;ta, trim staze, biciklisti&#269;kih staza i dr. ima kao i volje gra&#273;ana da sudjeluju u realizaciji istih. Stoga smatramo kako bi u ostvarenju &amp;nbsp;tih ciljeva glavnu inicijativu trebala preuzeti jedina ekolo&amp;scaron;ka udruga u gradu, &amp;bdquo;Dugoselski cvijet&amp;ldquo;.</description>
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-21T08:04:12+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Odigrano 59. prvenstvo Zagreba u stolnom tenisu za kadete i juniore</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Odigrano-59.-prvenstvo-Zagreba-u-stolnom-tenisu-za-kadete-i-juniore1/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Odigrano-59.-prvenstvo-Zagreba-u-stolnom-tenisu-za-kadete-i-juniore1/#When:07:30:51Z</guid>
      <description>U kategoriji najmla&#273;ih kadeta Luka Dragun je prvog dana pro&amp;scaron;ao kvalifikacije, a u subotu i natjecanje po grupama no nakon toga dalje nije mogao, ispao je u prvom kolu razigravanja.&amp;nbsp;

	Ana Murat je u kategoriji mla&#273;ih kadetkinja u svojoj grupi zauzela prvo mjesto no nakon toga ispada u prvom kolu razigravanja.&amp;nbsp;

	U kategoriji mla&#273;ih kadeta Mislav Martinek prolazi svoju grupu ali zatim ispada u prvom kolu razigravanja. Luka Martinek je bio na&amp;scaron; najbolje plasirani igra&#269; na turniru, uz vrlo dobru igru uspio je izboriti 3. mjesto u ovoj kategoriji. Dokaz da je ovo vrlo vrijedan rezultat je i to &amp;scaron;to je on jedini Hrvatski igra&#269; u ovoj kategoriji koji je do&amp;scaron;ao ovako daleko, svi ostali ispali su jo&amp;scaron; u osmini finala. Luka je nakon ovog rezultata ponovo izbio na prvo mjesto rang liste mla&#273;ih kadeta Hrvatske.&amp;nbsp;

	U kategoriji kadeta Tomislav Nagy, Leon Lovri&#263; i Markovi&#263; Franjo&#45;Josip nisu uspjeli pro&#263;i prvi dio natjecanja po grupama, dok je Matej Murat ispao u &#269;etvrt finalu, korak nadomak postolju. Za Mateja je ipak ovo odli&#269;an rezultat jer je njime i kona&#269;no potvrdio drugo mjesto na rang listi Hrvatskog Stolnoteniskog Saveza a time i mjesto u kadetskoj reprezentaciji i nastup na Europskom prvenstvu koje &#263;e se odigrati od 13. do 22. Srpnja 2012. godine u Schwechatu u Austriji.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-21T07:30:51+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>U ponedjeljak info to&#269;ka za udruge</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/u-ponedjeljak-info-tocka-za-udruge/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/u-ponedjeljak-info-tocka-za-udruge/#When:22:24:09Z</guid>
      <description>Sve zainteresirane o&#269;ekuje stru&#269;na osoba&amp;nbsp;iz CCI&#45;a.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-19T22:24:09+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Akcija upisa u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih mati&#269;nih stanica</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/akcija-upisa-u-registar-dobrovoljnih-darivatelja-krvotvornih-maticnih-/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/akcija-upisa-u-registar-dobrovoljnih-darivatelja-krvotvornih-maticnih-/#When:22:16:30Z</guid>
      <description>Svaki gra&#273;anin, upisom u Registar postaje potencijalni darivatelj te ovim nesebi&#269;nim &#269;inom gra&#273;anske solidarnosti mo&#382;e spasiti ne&#269;iji &#382;ivot. Transplantacijom ko&amp;scaron;tane sr&#382;i lije&#269;e se bolesnici s akutnim i kroni&#269;nim oblikom leukemije te bolesnici s te&amp;scaron;kim o&amp;scaron;te&#263;enjem ko&amp;scaron;tane sr&#382;i, a lijek za ove te&amp;scaron;ke bolesti nalazi se u nama!

	Pozivamo gra&#273;ane Dugog Sela da se upi&amp;scaron;u u Registar &#45; sve zdrave osobe od 18 do 40 godinastarosti mogu popuniti pristupnicu i zdravstveni upitnik te dati uzorak krvi za HLA tipizaciju (postupak utvr&#273;ivanja antigena tkivne sno&amp;scaron;ljivosti). Posjetitelji se mogu i educirati o zna&#269;aju hrvatskog Registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih mati&#269;nih stanica te podr&#382;ati rada Zaklade Ana Rukavina kupnjom promotivnih materijala &amp;ndash; izjavila je za &quot;Portal&quot; g&#45;&#273;a Mirta Vran&#269;i&#263; iz Zaklade.&amp;nbsp;

	Rezultati Registra&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	U Hrvatski registar upisano je 35 713 potencijalnih darivatelja krvotvornih mati&#269;nih stanica od &#269;ega je tipizirano 27 775 uzoraka. Iz Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja KMS izdano je 19 transplantata:&amp;nbsp; 11&amp;nbsp; transplantata je bilo za primatelje u Hrvatskoj, a 8 za primatelje izvan Hrvatske, &#269;ime je spa&amp;scaron;eno 19 &#382;ivota!

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-19T22:16:30+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Humanitarni koncert Ansambla &#8222;LADO&#8220; za udrugu &#8222;AMOREVERA&#8220;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Humanitarni-koncert-Ansambla-LADO-za-udrugu-AMOREVERA/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Humanitarni-koncert-Ansambla-LADO-za-udrugu-AMOREVERA/#When:13:49:53Z</guid>
      <description>Gospodina Gorana Karasa i gospo&#273;u Mariju Karas, osniva&#269;e ove Udruge, upoznali smo s&amp;nbsp;&#269;itateljima i &#269;itateljicama &amp;bdquo;Portala&amp;ldquo; prilikom na&amp;scaron;e posjete u prostoru Doma &amp;bdquo;Stan&#269;i&#263;&amp;ldquo; u Domobranskoj ulici koji im stoji na raspolaganju dva dana u tjednu, a &#269;ija su vrata uvijek otvorena za svakog &#269;lana ove na&amp;scaron;e zajednice. Upoznali smo tada Branimira, Mariju, Vesnu, Marinu, Daria i dr. i osjetili svu toplinu tih dobrodu&amp;scaron;nih i neiskvarenih bi&#263;a, svjesnih da je takvima polo&#382;aj u dru&amp;scaron;tvenoj zajednici kroz povijest obilje&#382;avala njihova razli&#269;itost od drugih &#269;lanova zajednice, zbog &#269;ega su u ve&#263;oj ili manjoj mjeri etiketirani, stigmatizirani, odbacivani i devalvirani kao osobe, kao subjekti, u odnosu na ostale &#269;lanove zajednice.&amp;nbsp;

	Upravo za Banimira, Mariju, Vesnu, Marinu, Daria i ostale &#269;lanove, dvije godine nakon osnivanja ove udruge, odr&#382;an je cjelove&#269;ernji humanitaran koncert Ansambla narodnih pjesama i plesova &amp;bdquo;Lado&amp;ldquo;. Koncert je odr&#382;an 16. svibnja u Gradskoj sportskoj dvorani. U ime organizacijskog odbora publici se obratio gosp. Stjepan &amp;Scaron;tefinovec, predsjednik OO i predsjednik GO SDP Dugo Selo dok je gosp. Goran Karas pozdravio publiku i goste u ime udruge &amp;bdquo;AmoReVera&amp;ldquo;. Humanitaran koncert odr&#382;an je uz podr&amp;scaron;ku Predsjednika RH, prof. dr. Ive Josipovi&#263;a i uz pokroviteljstvo Ministarstva socijalne politike i mladih. Uz brojne gra&#273;ane u dvorani&amp;nbsp;potporu radu ove udruge dali su i uva&#382;eni gosti; gosp. Darko Ledinski, pomo&#263;nik ministrice socijalne politike i mladih, gosp. Vlado Kruhak, gradona&#269;elnik Dugog Sela, gosp. Josip Sesan, potpredsjednik Skup&amp;scaron;tine Zagreba&#269;ke &#382;upanije, vl&#269;. Slavko Kresonja, gosp. Mihael Zmajlovi&#263;, gradona&#269;elnik Jastrebarskog i&amp;nbsp;dr. Sav prihod s odr&#382;anog koncerta namijenjen je daljnjem radu udruge.</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-18T13:49:53+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Jastrebarsko opet u pohodu na sredstva Europske unije</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Jastrebarsko-opet-u-pohodu-na-sredstva-Europske-unije/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Jastrebarsko-opet-u-pohodu-na-sredstva-Europske-unije/#When:13:48:44Z</guid>
      <description>Jastrebarsko s partnerima &#382;eli pokrenuti projekt o zajedni&#269;koj nematerijalnoj kulturnoj ba&amp;scaron;tini &#381;umberka, Ple&amp;scaron;ivice i Bele Krajine. U ovom prekograni&#269;nom projektu grad Jastrebarsko nastupiti &#263;e u ulozi nositelja projekta s partnerima; Folklorni ansambl Matija Gubec&#45;Karlovac sa hrvatske strane te op&#263;ina Metlika, op&#263;ina &#268;rnomelj i Belokranjski muzej Metlika sa slovenske strane. Tako&#273;er u projekt &#263;e se uklju&#269;iti i Glazbena &amp;scaron;kola Jastrebarsko kao i RIC Bela Krajina za provedbu pojedinih aktivnosti.&amp;nbsp;

	Na prezentaciji su sudjelovali direktorica tvrtke &amp;bdquo;Oikos&amp;ldquo; Simona Kne&#382;evi&#263;&#45;Vernon i &#382;upnik &#382;upe &#268;rnomelj Petar Kokotec iz Slovenije koji su govorili o zajedni&#269;koj pripremi projektnog prijedloga kojim se namjerava prezentirati kulturna kulturnu povezanost s naglaskom na istra&#382;ivanju plesova, pjesama, napjeva i narodnih no&amp;scaron;nji. Sa znanstvenog stajali&amp;scaron;ta svoje stru&#269;no mi&amp;scaron;ljenje iznio je doc.dr.sc. Tomo Vin&amp;scaron;&#269;ak s odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveu&#269;ili&amp;scaron;ta u Zagrebu koji je tom prilikom objasnio zna&#269;aj kulturno&#45;etnolo&amp;scaron;kih projekata za o&#269;uvanje hrvatske ba&amp;scaron;tine u sklopu Europske unije te naglasio kako nema bojazni da &#263;e tradicije nestati dokle god postoje ovakvi projekti i u Hrvatskoj i u Sloveniji koji vode ra&#269;una o o&#269;uvanju kulturnog naslje&#273;a.&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	Nekoliko re&#269;enica o projektu &amp;bdquo;Pjesma i ples ne poznaju granice&amp;ldquo; iznio je prisutnima i gradona&#269;elnik Jastrebarskog Mihael Zmajlovi&#263;:&amp;nbsp;&amp;bdquo;O&#269;uvanje kulturne ba&amp;scaron;tine jedan je od ciljeva u Strategiji razvoja grada Jastrebarsko, a ovim projektom se nastoji o&#269;uvati povijesna ba&amp;scaron;tina koja je jedinstvena i nenadomjestiva. Kad smo otkrili povijesnu povezanost danas prekograni&#269;nog podru&#269;ja, odlu&#269;ili smo osmisliti projekt vo&#273;en idejom o istra&#382;ivanju nematerijalne kulturne ba&amp;scaron;tine i nadogradnje kroz organizaciju zajedni&#269;kog festivala koji bi se organizirao na godi&amp;scaron;njoj razini naizmjeni&#269;no kod nas i u Sloveniji. Projekt osim &amp;scaron;to je u funkciji o&#269;uvanja kulturne ba&amp;scaron;tine, ima i investicijsku komponentu, budu&#263;i da je jedna od predvi&#273;enih aktivnosti i obnova i ure&#273;enje Muzeja grada Jastrebarsko. Pola&#382;emo velike nade u dobivanje potpore Europske komisije za ovaj projekt.&amp;ldquo;, izjavio je Mihael Zmajlovi&#263;.</description>
      <dc:subject>Zagreba&#269;ka &#382;upanija</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-17T13:48:44+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>OBILJE&#381;EN TJEDAN CRVENOG KRI&#381;A</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/OBILJEEN-TJEDAN-CRVENOG-KRIA/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/OBILJEEN-TJEDAN-CRVENOG-KRIA/#When:13:44:58Z</guid>
      <description>Kroz cijeli tjedan, tijekom prijepodneva djelatnici i volonteri Crvenog kri&#382;a dijelili su edukativni materijal, predstavljali svoje aktivnosti i vr&amp;scaron;ili razna mjerenja. Tijekom tjedna aktivnosti su prezentirane malim gostima &#45; djeci iz Dje&#269;jeg vrti&#263;a &amp;bdquo;Dugo Selo&amp;ldquo;, te u&#269;enicima O&amp;Scaron; &amp;bdquo;Josip Zori&#263;&amp;ldquo; i O&amp;Scaron; &amp;bdquo;Ivan Benkovi&#263;&amp;ldquo;. Predstavljaju&#263;i svoje zdravstvene aktivnosti mjeren je tlak, te&#382;ina i visina, a u suradnji sa udrugom &amp;bdquo;Edukacijom protiv raka dojke&amp;ldquo; vr&amp;scaron;ena je dezintometrija za &#382;ene. Ekipa prve pomo&#263;i iz O.&amp;Scaron;. &amp;bdquo;Ivan Benkovi&#263;&amp;ldquo; prezentirala je reanimaciju i dijelila edukativni materijal.

	Crveni kri&#382; Dugo Selo zadovoljan je odazivom i zainteresiranosti sugra&#273;ana, a zahvale za susretljivost upu&#263;ujemo djelatnicima i upravi &amp;bdquo;Konzuma&amp;ldquo; &#45; Dugo Selo. Nadamo se da &#263;e ovakva suradnja postati redovna.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-17T13:44:58+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#8222;Farmeron&#8220; dobio investiciju od 1,4 milijuna dolara</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Farmeron-dobio-investiciju-od-14-milijuna-dolara/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Farmeron-dobio-investiciju-od-14-milijuna-dolara/#When:08:45:51Z</guid>
      <description>Mladi ljudi koji znaju &amp;scaron;to i na koji na&#269;in se radi dobili su investiciju od 1.4 milijuna dolara odnosno skoro 8 milijuna kuna. Uspjelo je&amp;nbsp; to Matiji Kopi&#263;u koji je stvorio &amp;bdquo;Farmeron&amp;ldquo; uz pomo&#263; kojeg se velikim poljoprivrednim pogonima omogu&#263;ava jednostavno pra&#263;enje njihove stoke.&amp;nbsp;

	Kako prenosi Netokracija &#45; &amp;bdquo; Farmeron &#263;e investiciju od 1.4 milijuna dolara iskoristiti za zapo&amp;scaron;ljavanje novih &#269;lanova tima u SAD&#45;u i Europi (da, Osijeku), koji &#263;e im pomo&#263;i u vo&#273;enju tog startupa, ali i prodaji te podr&amp;scaron;ci postoje&#263;im klijentima. Farmeronov razvojni tim i dalje &#263;e ostati u Osijeku, dok &#263;e ured u Mountain Viewu u SAD&#45;u biti posve&#263;en prvenstveno prodaji&amp;rdquo;.

	Foto &#45; www.netokracija.com</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-17T08:45:51+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Yes minister, bravo ministre!</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Yes-minister-bravo-ministre/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Yes-minister-bravo-ministre/#When:07:43:42Z</guid>
      <description>Navodno &#263;e &amp;bdquo;Lini&#263;ev&amp;ldquo; zakon o obaveznoj uplati doprinosa koja je bila obavezna i prije, ali se ta odredba zakona nije primjenjivala otvoriti novi val ste&#269;ajeva. Tako pi&amp;scaron;u i razmi&amp;scaron;ljaju oni koji imaju mo&#263; plasirati svoje misli u hrvatski medijski prostor.

	Ovo pitanje otvara cijelu lepezu problema.

	Uvo&#273;enjem zakona o ovr&amp;scaron;nom postupku koji je uveden prvenstveno zbog privrednog sektora otvorio se problem tzv. &amp;bdquo;malih osobnih ovrha&amp;ldquo;. Gotovo da i nema gra&#273;anina u lijepoj na&amp;scaron;oj koji nije bio u situaciji da ga neko komunalno poduze&#263;e ili osiguranje ili nekakva sli&#269;na &amp;bdquo;ku&#263;a&amp;ldquo; nije ovr&amp;scaron;ila pa makar za nekoliko stotina kuna. Nekoliko stotina tisu&#263;a gra&#273;ana do&#382;ivjelo je &amp;bdquo;ovr&amp;scaron;ni &amp;scaron;ok&amp;ldquo; i sve &amp;scaron;to ide uz to.

	Iako su tada&amp;scaron;nji vlastodr&amp;scaron;ci dobro znali da te &amp;bdquo;male ovrhe gra&#273;ana&amp;ldquo; ne&#263;e pomo&#263;i niti jednom ozbiljnom poslovnom subjektu. Malo su trenirali na nama koji nismo oni.

	Naime &amp;bdquo;dubioze poslovnih subjekata&amp;ldquo; su bile&amp;hellip;, i jo&amp;scaron; uvijek jesu&amp;hellip;, a i biti &#263;e jo&amp;scaron; neko vrijeme u &amp;bdquo; komi&amp;ldquo; zbog lo&amp;scaron;eg poslovanja, prekomjernog zadu&#382;ivanja, sumnjivih pozajmica podobnima&amp;hellip;itd&amp;hellip;, itd&amp;hellip;

	Mali dugovi gra&#273;ana ne mogu spasiti velike gluposti podobnih uprava.

	Zaklju&#269;no re&#269;eno.., gra&#273;ani su se &amp;bdquo;upoznali&amp;ldquo; sa zna&#269;enjem rije&#269;i ovrha. Naravno i s problematikom koju ta rije&#269; donosi u na&amp;scaron;e male, iscrpljene &#382;ivote. To nije bio cilj, ali to je to, ukratko. Lart pour lart.

	Sada ministar financija kojeg nitko ne voli &#382;eli uvesti red u poslovanje poslovnih subjekata na na&#269;in da se zakon koji se ( iz neznanih razloga) nije po&amp;scaron;tovao &#45; po&#269;inje obavezno po&amp;scaron;tovati.

	Eto, ja volim barem taj jedan stav na&amp;scaron;eg ne&#45;voljenog ministra. Zapravo, on niti ne radi ni&amp;scaron;ta. On tra&#382;i po&amp;scaron;tivanje zakona koji se do sada nije po&amp;scaron;tovao &#45; zakona o doprinosima.

	Jednako kao &amp;scaron;to je biv&amp;scaron;a vlast inzistirala na po&amp;scaron;tivanju zakona o ovrhama nad malim ljudima tako sad ova vlast inzistira na po&amp;scaron;tivanju zakona o doprinosima. Ovo &#263;e biti svrsishodno &amp;ndash; za razliku od onog.

	Iako, sasvim osobno, nisam razumio za&amp;scaron;to je donesen zakon o ovrhama s obrazlo&#382;enjem kako je prvenstveno namijenjen poslovnim subjektima, a obio se o glavu gra&#273;ana&amp;hellip;., sada mi je sasvim jasno da je zakon o obaveznom pla&#263;anju doprinosa nu&#382;no primijeniti jer ne&#263;e biti novaca za mirovine i lije&#269;enje.

	Dakle, ovo ima logike, a ono s ovrhama nema logike. Nikom nije pomoglo, ali je zato mnogima zagor&#269;alo &#382;ivot do besvijesti. Ovrha za parking, vodu, osiguranje, dopunsko zdravstveno, telefoniranje&amp;hellip;, sve po 500, 600 kuna, a s tro&amp;scaron;kovima ovrhe i 1500, 1600 kuna. I brdo problema.

	Feilure &amp;ndash; rekli bi na engleskom &amp;ndash; ili ste&#269;aj na hrvatskom? Je li to neko prepisao tko ne zna? Execution &amp;ndash; rekli bi na engleskom &amp;ndash; ili ovrha na hrvatskom? Je li ovo prepisano? Svejedno. Pogre&amp;scaron;no je izvedeno, pogre&amp;scaron;no se izvodi, i, ko&amp;scaron;ta nas brdo novaca taj nered u ste&#269;ajevima i ovrhama.

	Ste&#269;aj zbog neisplate za penzije i zdravlje? To je legitimno. Ne posluje se &amp;bdquo;poprijeko&amp;ldquo;. Posluje se direktno.

	Ako poduze&#263;a odu u ste&#269;aj jer imaju feler &amp;ndash; ne &#382;ele financirati umirovljenike i bolesne&amp;hellip;, neka odu u ste&#269;aj ili feilure jer im je tamo i mjesto. Oni su stolica bez jedne noge. To nije stolica to je&amp;hellip;, da ne ka&#382;em.

	Ako gra&#273;anima po zakonu oduzimaju pla&#263;u zbog nepla&#263;enog parkiranja ne sla&#382;em se nimalo.

	Ovo nad gra&#273;anima je faul za zatvor, a ovo s poduze&#263;ima bez pla&#263;anja doprinosa je po&amp;scaron;tovanje pravila igre.

	Potpuno sam suglasan i zahtijevam od Vlade i Ministra financija da poduze&#263;a koja ne &#382;ele ispla&#263;ivati novac za penzije i lijekove budu blokirana i neka nestanu iz sustava. Ne mogu poslovati &amp;ndash; nema problema. Ste&#269;aj.

	Neka zakon bude za sve, a posebno neka kazne ove &amp;bdquo;genijalce&amp;ldquo; koji godinama nisu upla&#263;ivali za na&amp;scaron;e penzionere i bolesne. Retroaktivno im naplatiti i sa zakonskim kamatama i tro&amp;scaron;kovima javnog bilje&#382;nika. Ako smo dr&#382;ava onda neka tako i bude. Osim reda nama svima neka red bude i&amp;hellip; njima.

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Kolumna</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-17T07:43:42+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>U &#269;etvrtak 17. sjednica &#381;upanijske skup&#353;tine Zagreba&#269;ke &#382;upanije</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/u-cetvrtak-17.-sjednica-zupanijske-skupstine-zagrebacke-zupanije/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/u-cetvrtak-17.-sjednica-zupanijske-skupstine-zagrebacke-zupanije/#When:10:31:46Z</guid>
      <description>Na dnevnom redu zakazane sjednice raspravljat &#263;e se o sljede&#263;im to&#269;kama:

	1.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Aktualni sat

	2.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; a)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Godi&amp;scaron;njeg izvje&amp;scaron;taja o izvr&amp;scaron;enju Prora&#269;una Zagreba&#269;ke &#382;upanije za 2011. godinu

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; b)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o prihva&#263;anju Izvje&amp;scaron;taja o izvr&amp;scaron;enim preraspodjelama prora&#269;unskih sredstava za razdoblje od 28. rujna do 31. prosinca 2011. godine

	3.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Odluke o na&#269;inu dodjele pomo&#263;i jedinicama lokalne samouprave za izgradnju i ure&#273;enje infrastrukture na ruralnim prostorima

	4.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; a)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o razrje&amp;scaron;enju predsjednice i izboru predsjednika Odbora za prosvjetu, kulturu i &amp;scaron;port

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; b)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o razrje&amp;scaron;enju &#269;lana i izboru &#269;lanice Odbora za prosvjetu, kulturu i &amp;scaron;port

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; c)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o razrje&amp;scaron;enju i izboru &#269;lanice Odbora za predstavke gra&#273;ana

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; d)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o razrje&amp;scaron;enju i izboru &#269;lanice Odbora za zdravstvo

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; e)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o razrje&amp;scaron;enju i izboru &#269;lanice Odbora za socijalnu skrb i umirovljenike

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; f)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o razrje&amp;scaron;enju &#269;lanice i izboru &#269;lana Odbora za prosvjetu, kulturu i &amp;scaron;port

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; g)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o razrje&amp;scaron;enju &#269;lanice i izboru &#269;lana Odbora za razvoj lokalne samouprave

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; h)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o razrje&amp;scaron;enju &#269;lanice i izboru &#269;lana Odbora za za&amp;scaron;titu okoli&amp;scaron;a i prostorno ure&#273;enje

	5.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o davanju prethodnog mi&amp;scaron;ljenja da je izgradnja, odnosno izvo&#273;enje radova na podru&#269;ju obuhvata vi&amp;scaron;enamjenske poslovne zone &amp;bdquo;Shopping City Zagreb&amp;ldquo; u interesu Republike Hrvatske

	6.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o prihva&#263;anju Izvje&amp;scaron;&#263;a o radu s financijskim izvje&amp;scaron;&#263;em Javne ustanove za upravljanje za&amp;scaron;ti&#263;enim podru&#269;jima i drugim za&amp;scaron;ti&#263;enim vrijednostima na podru&#269;ju Zagreba&#269;ke &#382;upanije za 2011. godinu

	7.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o primanju na znanje Izvje&amp;scaron;&#263;a o radu i poslovanju Zavoda za prostorno ure&#273;enje Zagreba&#269;ke &#382;upanije za 2011. godinu

	8.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; a)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o primanju na znanje Izvje&amp;scaron;&#263;a o radu i poslovanju Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Naftalan za 2011. godinu

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; b)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o primanju na znanje Izvje&amp;scaron;&#263;a o radu i poslovanju Ljekarni Zagreba&#269;ke &#382;upanije za 2011. godinu

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; c)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o primanju na znanje Izvje&amp;scaron;&#263;a o radu i poslovanju Zavoda za javno zdravstvo Zagreba&#269;ke &#382;upanije za 2011. godinu

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; d)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o primanju na znanje Izvje&amp;scaron;&#263;a o radu i poslovanju Specijalne bolnice za kroni&#269;ne bolesti dje&#269;je dobi Gornja Bistra za 2011. godinu

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; e)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o primanju na znanje Izvje&amp;scaron;&#263;a o provedenim radnjama vezanim uz po&#269;etak rada Doma za starije i nemo&#263;ne osobe Ivani&#263;&#45;Grad za 2011. godinu

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; f)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o primanju na znanje Izvje&amp;scaron;&#263;a o poduzetim radnjama vezanim uz po&#269;etak rada Zavoda za hitnu medicinu Zagreba&#269;ke &#382;upanije za 2011. godinu

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; g)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o primanju na znanje Izvje&amp;scaron;&#263;a o radu i poslovanju Doma zdravlja Zagreba&#269;ke &#382;upanije za 2011. godinu

	9.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o davanju suglasnosti na Odluku o dopuni Statuta Zavoda za hitnu medicinu Zagreba&#269;ke &#382;upanije

	10.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; a)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Odluke o davanju suglasnosti na Godi&amp;scaron;nji izvje&amp;scaron;taj o izvr&amp;scaron;enju Financijskog plana &#381;upanijske uprave za ceste Zagreba&#269;ke &#382;upanije za 2011. godinu

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; b)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Odluke o davanju suglasnosti na I. Izmjene i dopune Financijskog plana &#381;upanijske uprave za ceste Zagreba&#269;ke &#382;upanije za 2012. godinu

	11.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o prihva&#263;anju Izvje&amp;scaron;&#263;a o radu &#381;upanijskog povjerenstva za procjenu &amp;scaron;teta od elementarnih nepogoda za 2011. godinu

	12.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Odluke o razrje&amp;scaron;enju i imenovanju tajnice &#381;upanijskog povjerenstva za procjenu &amp;scaron;teta od elementarnih nepogoda

	13.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o prihva&#263;anju Izvje&amp;scaron;&#263;a o radu Povjerenstva za ravnopravnost spolova Zagreba&#269;ke &#382;upanije za 2011. godinu

	14.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; a)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Osnovne &amp;scaron;kole Gradec, Gradec

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; b)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Osnovne &amp;scaron;kole Ivane Brli&#263;&#45;Ma&#382;urani&#263;, Prigorje Brdove&#269;ko

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; c)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Osnovne &amp;scaron;kole Pu&amp;scaron;&#263;a, Donja Pu&amp;scaron;&#263;a

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; d)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Osnovne &amp;scaron;kole Ivan Benkovi&#263; Dugo Selo

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; e)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Osnovne &amp;scaron;kole &amp;bdquo;Vladimir Nazor&amp;ldquo;, Pisarovina

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; f)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Osnovne &amp;scaron;kole &amp;bdquo;Stjepan Radi&#263;&amp;ldquo;, Bo&#382;jakovina

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; g) &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Osnovne &amp;scaron;kole Josipa Zori&#263;a, Dugo Selo

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; h)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Osnovne &amp;scaron;kole Ksavera &amp;Scaron;andora &#272;alskog, Donja Zelina

	15.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; a)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Srednje &amp;scaron;kole Dugo Selo

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; b)&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Ekonomske, trgova&#269;ke i ugostiteljske &amp;scaron;kole Samobor

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; c) &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Dono&amp;scaron;enje Zaklju&#269;ka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Srednje strukovne &amp;scaron;kole, Samobor</description>
      <dc:subject>Zagreba&#269;ka &#382;upanija</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-16T10:31:46+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ve&#269;eras humanitarni koncert ansambla LADO za udrugu AMOREVERA</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/veceras-humanitarni-koncert-ansambla-lado-za-udrugu-amorevera/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/veceras-humanitarni-koncert-ansambla-lado-za-udrugu-amorevera/#When:10:08:14Z</guid>
      <description>Svrha koncerta je pomo&#263;i udruzi AMOREVERA iz Dugog Sela u promicanju novog pristupa prema osobama s intelektualnim, komunikacijskim i drugim pote&amp;scaron;ko&#263;ama koji se temelji na po&amp;scaron;tivanju priro&#273;enog ljudskog dostojanstva svakog &#269;ovjeka i stvaranju uvjeta jednakih mogu&#263;nosti.&amp;nbsp;Koncert &#263;e se odr&#382;ati pod Visokim pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike i mladih i uz punu podr&amp;scaron;ku Predsjednika Republike Hrvatske prof.dr. Ive Josipovi&#263;a.&amp;nbsp;

	Cijena ulaznica iznosi 40,00 kuna, a iste se mogu nabaviti na prodajnim mjestima objavljenim na web stranici udruge Amorevera (www.amorevera.org) &amp;ndash; izjavio je za Portal u ime organizacijskog odbora, gosp. Ale&amp;scaron; Vokurka.

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-16T10:08:14+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>A sad si pokazala/pokazao svoje pravo lice</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/A-sad-si-pokazalapokazao-svoje-pravo-lice/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/A-sad-si-pokazalapokazao-svoje-pravo-lice/#When:09:42:55Z</guid>
      <description>Jesmo li u uzbu&#273;enju u stanju pokazati svoje pravo lice?
	Koje je na&amp;scaron;e pravo lice? Ono uzbu&#273;eno ili ono koje nosimo svaki dan?Mi smo gospodari svojeg lica. Mo&#382;emo biti opu&amp;scaron;teni, ako to &#382;elimo, a mo&#382;emo i kontrolirati svoje pona&amp;scaron;anje. Ali katkad nismo opu&amp;scaron;teni, pa isko&#269;imo iz svoje kontrole te iznenadimo i sebe i druge.
	Mo&#382;da smo, u ve&#263;ini slu&#269;ajeva, izabrali kontrolu i skrivanje. Mo&#382;da smo godinama odr&#382;avali ravnote&#382;u u nekom odnosu. Mo&#382;da smo skrivaju&#263;i svoje emocije uspjeli u&#269;initi jedan odnos obostrano prihvatljivim. Granica koju smo postavili imala je svoju ulogu i funkciju i spa&amp;scaron;avala je odnos od prekora&#269;enja kojeg jedna, a mo&#382;da ni druga strana, ne bi uspjela podnijeti ni kratko, a kamoli na duge staze.
	Kao &amp;scaron;to to dobro znamo, nisu svi ljudi spontano spontani i opu&amp;scaron;teni. Neki se trude pa su kontrolirano spontani, opu&amp;scaron;teni, pa &#269;ak i nasmijani. Ne pokazuju svi ljudi neposredno ono &amp;scaron;to osje&#263;aju. Neki pak misle da ljudi koji skrivaju svoje osje&#263;aje zakidaju svoju okolinu za ne&amp;scaron;to vrijedno.

	Zar nisu emocije najvrednije &amp;scaron;to imamo?
	Ali &amp;scaron;to ako je na&amp;scaron; sugovornik bio s nama u nekom neizabranom a obveznom odnosu? Morao je biti s nama jer s nama radi ili smo mu rodbina koju nije birao. Ili smo prijatelj/ica njegove k&#263;eri ili sina pa je s nama u kontroliranim dobrim odnosima? &amp;Scaron;to ako je krio svoje negativne emocije, ne da nas prevari, nego da nas za&amp;scaron;titi? Ili je zbog ne&#269;ega ili nekoga drugoga bio negativno emocionalno raspolo&#382;en pa nije htio preto&#269;iti te negativne emocije u odnos koji ima s nama? Ostao je malo suzdr&#382;an, distanciran, nespontan, kontroliran, ali je imao dobre namjere?
	Sve &amp;scaron;to smo gore naveli kao pitanja podsje&#263;a nas na eventualni pozitivni aspekt kontroliranih negativnih emocija, koje je katkad bolje skriti. U trenutku kad je kontrola zbog ne&#269;ega popustila i kad su negativne emocije izi&amp;scaron;le na vidjelo, druga osoba osjeti naglo razo&#269;aranje, ljutnju, uvrije&#273;enost pa reagira na te negativne emocije svojom negativnom emocijom. Netko se pritom vi&amp;scaron;e ljuti, duri, osje&#263;a uvrije&#273;en..., a netko je agresivan. Agresivnosti i tada i ina&#269;e ima vi&amp;scaron;e vrsta. Katkad je to agresivnost prema samom sebi &#45; autoagresija.

	&amp;Scaron;to je to autoagresija?
	Pa to je ono pona&amp;scaron;anje koje obi&#269;no zovemo depresijom jer je u sr&#382;i depresije zapravo napad na sebe, ljutnja prema sebi, okretanje agresije prema sebi.
	Drugi je put to agresivnost prema nekome tko nije ni luk jeo niti luk mirisao. Jednostavno se na&amp;scaron;ao na putu gdje smo mi prolazili ruku pod rukom s na&amp;scaron;om agresijom koja je zapravo nastala u odnosu prema nekome drugome ili prema ne&#269;emu drugome.

	Agresivnost &#45; agresivno pona&amp;scaron;anje u stvarnome &#382;ivotu katkad dobiva stra&amp;scaron;nu formu zamjenske agresije: agresivni smo prema onome tko je o nama financijski ili &amp;scaron;to je jo&amp;scaron; gore emocionalno ovisan, ili nam vrlo blizak.
	Kad smo agresivni prema svojem djetetu zato &amp;scaron;to smo se naljutili na nekoga drugoga, tada smo nepravedno agresi vni, zamjenski ili supstituirano agresivni. Agresivni smo prema nekome tko je slabiji od nas koji &#263;e nam se te&amp;scaron;ko suprotstaviti pa &#269;ak ako se i suprotstavi, mi &#263;emo ga pobijediti. &#268;ak i kazniti?! &#45; Previ&amp;scaron;e stra&amp;scaron;no.
	Mi smo kod zamijenjene agresivnosti boksa&#269; te&amp;scaron;ke kategorije koji udara boksa&#269;a pero &#45; lake kategorije. Time kr&amp;scaron;imo sportska, ljudska, eti&#269;ka pravila. Tu&#263;i slabijega &#45; kukavi&#269;ko je i inferiorno pona&amp;scaron;anje! Tu&#263;i nekoga tko nema veze s na&amp;scaron;om agresivnosti osim da je mora podnositi &#45; sramotno je i glupo! Ipak, &#269;esto to &#269;inimo.

	Kad je netko iznenada postupio na neki neobi&#269;an na&#269;in, novi, druga&#269;iji nego do sada, tada mi za taj mali trenutak druk&#269;ijeg pona&amp;scaron;anja katkad ka&#382;emo: A sad si pokazao ili pokazala svoje pravo lice!
	Kako se pona&amp;scaron;a onaj koji tako ka&#382;e?
	Za&amp;scaron;to tako govori?
	Pa &#269;ini se da je zapravo rije&#269; o agresivnom pona&amp;scaron;anju onoga koji iznosi takvo stajali&amp;scaron;te, jer ta osoba koja daje tu izjavu mo&#382;da grije&amp;scaron;i zato &amp;scaron;to jedno pona&amp;scaron;anje kratko i impulzivno smatra valjanim i to&#269;nim, a druga, dugotrajnija, pogre&amp;scaron;nima. To je zapravo agresija, jer uzimamo jedan iskorak u pona&amp;scaron;anju i progla&amp;scaron;avamo ga va&#382;nim i pravim licem, &#269;ak presudnim i ne tuma&#269;imo ga nikako druk&#269;ije nego kao provalu istine koja nam daje pravo da tu osobu osudimo.
	Taj kratki trenutak provale negativnih emocija progla&amp;scaron;avamo PRAVOM slikom te osobe.
	Je li to najbolje &amp;scaron;to mo&#382;emo u tom trenutku u&#269;initi? Jesmo li uop&#263;e u pravu?Za&amp;scaron;to ne bismo cijenili &#269;injenicu da se naprimjer svekrva godinama suzdr&#382;avala da svojoj snahi ka&#382;e &amp;scaron;to o njoj misli? Za&amp;scaron;to bismo onda &#269;injenicu da je u jednom kobnom trenutku sru&#269;ila pravu bujicu pogrda smatrali va&#382;nijom od onih godina suzdr&#382;avanja? Mo&#382;da je u tim godinama suzdr&#382;avanja bilo vi&amp;scaron;e po&amp;scaron;tovanja, ako ne i ljubavi, nego &amp;scaron;to je u ovom trenutku bilo mr&#382;nje.

	Trenutak eksplozije negativnih emocija samo je jedan trenutak! Ako ga mi naglasimo, proglasimo PRAVOM ISTINOM mo&#382;da &#263;emo mu dati zna&#269;enje koje nema.
	Za&amp;scaron;to vi&amp;scaron;e vjerovati trenutku nego godinama?
	Znamo da trenutak mo&#382;e biti pod utjecajem i ne&#269;ega drugoga, a ne samo tog odnosa kojeg prosu&#273;ujemo. &amp;Scaron;to je sve utjecalo na to da osoba neobi&#269;no reagira? Njezino psihofizi&#269;ko stanje? Umor? Mo&#382;da neka manja ili ve&#263;a bolest? Stres koji je do&amp;scaron;ao iz nekoga drugog podru&#269;ja? Trenutak je mo&#382;da upio u sebe neko lo&amp;scaron;e raspolo&#382;enje koje nije povezano s osobom na koju se reagiralo, nego je puno vi&amp;scaron;e povezano s osobom koja reagira. Onaj koji gubi kontrolu, koji reagira &#382;estoko i negativno, &#269;ini to, mo&#382;da zbog neke svoje (druge) muke i patnje.

	Prije nego &amp;scaron;to izgovorimo kobnu, stra&amp;scaron;nu re&#269;enicu: SAD SI POKAZAO/POKAZALA SVOJE PRAVO LICE! &#45; razmislimo &amp;scaron;to &#263;emo time posti&#263;i?
	Ako mo&#382;emo razmisliti. Ako nismo ba&amp;scaron; tom re&#269;enicom i mi sami isko&#269;ili iz sebe i iz svojega uobi&#269;ajenog pona&amp;scaron;anja. Ako i mi sami nismo, zbog nekih drugih stvari koje nemaju veze s osobom kojoj se obra&#263;amo, isko&#269;ili i mo&#382;da upravo pokazali, ne&#263;u re&#263;i svoje PRAVO lice, nego svoje TRENUTA&#268;NO lice.
	Ovaj me problem podsje&#263;a na jo&amp;scaron; jedan sli&#269;an. Djeca u nekim fazama svoga razvoju &#269;esto i rado la&#382;u. La&#382; je kod njih potaknuta bujnom ma&amp;scaron;tom, na&#269;inom zabavljanja, ispitivanjem granica, opona&amp;scaron;anjem nas odraslih te nedovoljnim razlikovanjem istine od la&#382;i. &amp;Scaron;to &#263;e se dogoditi ako na takvog mali&amp;scaron;ana koji jo&amp;scaron; ne zna koliko je malen i na njegovu jo&amp;scaron; manju la&#382;, re&#269;enu u nekom (ne)pravom trenutku, mi slavodobitno dreknemo: A sad si pokazao/pokazala svoje pravo lice. Ti si odvratna la&#382;ljivica/la&#382;ljivac!
	Ponovimo li to jo&amp;scaron; po koji put, mo&#382;da &#263;emo posti&#263;i ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to nikako ne &#382;elimo. Uzet &#263;emo jedan trenutak i dati mu preveliku va&#382;nost.

	Dijete &#263;e se smrznuti i zalediti taj trenutak u sebi i u stresnim se situacijama utapati u la&#382;ima kao u nau&#269;enoj reakciji na stres.
	Znam, znam, jedno je nezrelo dijete, a drugo je odrasla osoba.
	Zajedni&#269;ko i jednom i drugom slu&#269;aju je ipak to da se trenutku mo&#382;da daje prevelika va&#382;nost. Toliko velika da se taj trenutak zbog na&amp;scaron;e &#382;estoke reakcije napu&amp;scaron;e, zauzme mnogo na&amp;scaron;eg vremena i postane puno va&#382;niji nego &amp;scaron;to je zaslu&#382;io.

	A dobro, pitate me vi, zna&#269;i li to da nikad ne mo&#382;emo upoznati pravo lice nekoga u jednom trenutku?
	Mo&#382;da ipak ne zna&#269;i. Ali o slu&#269;ajevima kad se uistinu dozna mnogo toga u jednom trenutku, nisam ovaj put mislila govoriti. Htjela sam samo govoriti o pogre&amp;scaron;ci. I nadati se da &#263;e nam se nakon ovoga uvida u mogu&#263;u pogre&amp;scaron;ku, ona manje vjerojatno doga&#273;ati.

	&amp;nbsp;

	Tekst preuzet s portala Zdrav &#382;ivot on&#45;line uz dozvolu uredni&amp;scaron;tva.</description>
      <dc:subject>Kolumna</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-16T09:42:55+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>200.000 kuna udrugama za za&#353;titu okoli&#353;a i prirode</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/200.000-kuna-udrugama-za-zatitu-okolia-i-prirode/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/200.000-kuna-udrugama-za-zatitu-okolia-i-prirode/#When:09:57:23Z</guid>
      <description>Na natje&#269;aj se mogu javiti udruge koje imaju sjedi&amp;scaron;te u Zagreba&#269;koj &#382;upaniji te aktivno djeluju na njenom podru&#269;ju, a upisane su u Registar Udruga Republike Hrvatske kao Udruge za za&amp;scaron;titu okoli&amp;scaron;a i prirode. Najmanji iznos financijske potpore koji se mo&#382;e odobriti po jednoj udruzi iznosi 5.000 kuna, a najve&#263;i 40.000 kuna.&amp;nbsp;

	Prednost kod dobivanja financijske potpore imat &#263;e udruge koje &#263;e prijaviti programe i projekte uskla&#273;ene s Programom za&amp;scaron;tite okoli&amp;scaron;a Zagreba&#269;ke &#382;upanije. Prioritet kod dobivanja sredstava imat &#263;e programi i projekti koji &#263;e provoditi aktivnosti na temu za&amp;scaron;tite okoli&amp;scaron;a i odr&#382;ivog razvoja; te educirati i promicati &#382;ivotne stilove koji nastoje smanjiti koli&#269;inu otpada (recikliranje, kompostiranje, odvojeno prikupljanje otpada). Tako&#273;er, prednost &#263;e imati projekti koji &#263;e uklju&#269;ivati &amp;scaron;kole i vrti&#263;e u programe vezane uz ekologiju, za&amp;scaron;titu okoli&amp;scaron;a i odr&#382;ivi razvoj; projekti &#269;i&amp;scaron;&#263;enja divljih odlagali&amp;scaron;ta otpada i uspostave mjera za spre&#269;avanje njihovih ponovnih nastojanja te pilot&#45;projekti potencijalno razvojnih modela odr&#382;ivog razvoja, energetske u&#269;inkovitosti i kori&amp;scaron;tenja obnovljivih izvora energije.&amp;nbsp;

	Popunjeni obrazac za prijavu programa i projekata te potrebna dokumentacija dostavljaju se na adresu: Zagreba&#269;ka &#382;upanija,Upravni odjel za prostorno ure&#273;enje, gradnju i za&amp;scaron;titu okoli&amp;scaron;a, Ulica grada Vukovara 72/V kat, 10 000 Zagreb s naznakom &amp;bdquo;Prijava programa za&amp;scaron;tite okoli&amp;scaron;a i prirode &amp;ndash; NE OTVARAJ&amp;ldquo;. Sve informacije o potrebnoj dokumentaciji i na&#269;inu podno&amp;scaron;enja zahtjeva nalaze se na web stranicama Zagreba&#269;ke &#382;upanije www.zagrebacka&#45;zupanija.hr.&amp;nbsp;

	Iz Zagreba&#269;ke &#382;upanije pozivaju sve zainteresirane udruge da se jave na natje&#269;aj do 11. lipnja 2012. godine.</description>
      <dc:subject>Natje&#269;aji</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-15T09:57:23+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>OSVOJENO SREBRO NA DR&#381;AVNOM NATJECANJU</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/OSVOJENO-SREBRO-NA-DRAVNOM-NATJECANJU-1/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/OSVOJENO-SREBRO-NA-DRAVNOM-NATJECANJU-1/#When:09:48:05Z</guid>
      <description>Na natjecanju su sudjelovale pobjedni&#269;ke ekipe me&#273;u&#382;upanijskih natjecanja, u kategorijama mlade&#382;i (srednje &amp;scaron;kole) i podmlatka (osnovne &amp;scaron;kole). Od ukupno 801 ekipe, odnosno 4 806 u&#269;enika, koliko ih je sudjelovalo na &amp;scaron;kolskim natjecanjima, na natjecanju u Rijeci sudjelovalo je 20 ekipa iz dru&amp;scaron;tava Crvenog kri&#382;a.

	Pobjednici me&#273;u&#382;upanijskog natjecanja Zagreba&#269;ke i Sisa&#269;ko&#45;moslava&#269;ke &#382;upanije odr&#382;anog&amp;nbsp; 21.04. u Sv. I. Zelini&amp;nbsp; tako&#273;er su sudjelovali na&amp;nbsp; ovom Dr&#382;avnom natjecanju. Ekipa &amp;laquo;Nossa&amp;raquo; iz Osnovne &amp;scaron;kole &amp;bdquo;Stjepana Radi&#263;a&amp;ldquo; iz Bo&#382;jakovine, koja je u kategoriji podmlatka predstavljala Gradsko Dru&amp;scaron;tvo Crvenog kri&#382;a Dugo Selo osvojila je izvrsno drugo mjesto, te tako ponovila najbolji rezultat ekipe Crvenog kri&#382;a Dugo Selo sa dr&#382;avnog natjecanja iz 2010.g.

	Uz slu&#382;beni dio tijekom natjecanja su od strane organizatora vrednovane i neslu&#382;bene kategorije kao &amp;scaron;to su predstavljanje, brzina, spretnost, kreativnost, pa je tako dugoselska ekipa osvojila i nagradu kao najkreativnija ekipa. Ekipu &amp;bdquo;Nossa&amp;ldquo;&amp;nbsp; sa&#269;injavali su: Christian Vurbi&#263; (vo&#273;a), Paula Balija, Mia &#268;oli&#263;, Karlo Turi&#263;, Stjepan &#272;ordi&#263;, te rezerva Filip Kurti&#263;, a mentor im je bila Ivana Sko&#269;i&#263;.

	U kategoriji podmlatka prvo mjesto osvojila je ekipa iz Zagreba, a u kategoriji mlade&#382;i ekipa iz Buja, te im ovom prilikom &#269;estitamo.

	&amp;nbsp;Hrvatski Crveni kri&#382; organizirao je natjecanje u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i Agencijom za odgoj i obrazovanje. U Rijeci se okupilo vi&amp;scaron;e od 250 sudionika: mladi natjecatelji, mentori, suci, &#269;lanovi Dr&#382;avnog povjerenstva, &#269;lanovi ekipe za realisti&#269;no prikazivanje ozljeda, vodi&#269;i ekipa i ostali organizatori natjecanja.

	Na kraju donosimo i kona&#269;an poredak ekipa u obje kategorije:

	&quot;Podmladak&quot;:

	
		GDCK Zagreb, O&amp;Scaron; Sesvete
	
		GDCK Dugo Selo, O&amp;Scaron; S. Radi&#263;a, Bo&#382;jakovina
	
		GDCK Buje, O&amp;Scaron; Marije i Line, Umag
	
		GDCK &#268;akovec, O&amp;Scaron; Hodo&amp;scaron;an
	
		GDCK Koprivnica, O&amp;Scaron; Bra&#263;e Radi&#263;a
	
		GDCK Split, O&amp;Scaron; Kman&#45;Kocunar
	
		GDCK Vinkovci, O&amp;Scaron; Tordinci
	
		GDCK Slatina, O&amp;Scaron; Josipa Kozarca
	
		GDCK Zadar, O&amp;Scaron; Krune Krsti&#263;a
	
		GDCK Novi Vinodolski, O&amp;Scaron; Ivana Ma&#382;urani&#263;a


	&quot;Mlade&#382;&quot;:

	
		GDCK Buje, S&amp;Scaron; Vladimira Gortana
	
		GDCK Zabok, Gimnazija A. G. Mato&amp;scaron;a
	
		GDCK Vinkovci, Gimnazija M. A. Reljkovi&#263;a
	
		GDCK Osijek, III. gimnazija
	
		GDCK Zagreb, I. gimnazija
	
		GDCK Sisak, S&amp;Scaron; Viktorovac
	
		GDCK Rijeka, S&amp;Scaron; Mije Mirkovi&#263;a
	
		GDCK Zadar, Gimnazija Jurja Barakovi&#263;a
	
		GDCK Grubi&amp;scaron;no Polje, SS Bartola Ka&amp;scaron;i&#263;a
	
		GDCK Split, III. gimnazija


	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-15T09:48:05+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Predstavljeni Dani otvorenih podruma Zelinske i Ple&#353;ivi&#269;ke vinske ceste</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Predstavljeni-Dani-otvorenih-podruma-Zelinske-i-Pleivike-vinske-ceste/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Predstavljeni-Dani-otvorenih-podruma-Zelinske-i-Pleivike-vinske-ceste/#When:14:05:47Z</guid>
      <description>Ovogodi&amp;scaron;nju markicu robne marke vina Zagreba&#269;ke &#382;upanije zaslu&#382;ile su &amp;bdquo;Kraljevine&amp;ldquo; tri proizvo&#273;a&#269;a i to: Jarec&#45; Kure, Puhelek &amp;ndash;Purek i &#381;eljko Kos. &#381;upan Zagreba&#269;ke &#382;upanije Stjepan Ko&#382;i&#263; podsjetio je kako je Zagreba&#269;ka &#382;upanija jo&amp;scaron; 1999. godine, prva u Hrvatskoj zapo&#269;ela s brendiranjem visokokvalitetnih prehrambenih proizvoda. Uz Kraljevinu Zelinu &#382;upanija ima jo&amp;scaron; 10 robnih marki.&amp;nbsp;

	Na promociji je predstavljena i manifestacija Dani otvorenih podruma Zelinske i Ple&amp;scaron;ivi&#269;ke vinske ceste koja se ove godine odr&#382;ava od 16. do 27. svibnja. Manifestacija se drugu godinu za redom odr&#382;ava u povodu Svjetskog dana vina, a cilj joj je upoznati posjetitelje sa svekolikom eno&#45;gastronomskom ponudom zelinskih i ple&amp;scaron;ivi&#269;kih vinara.&amp;nbsp;

	Podrumi na zelinskim vinskim cestama od 16. do 20. svibnja biti &#263;e otvoreni od 11&#45;21 sat ili po potrebi du&#382;e. Svi dobrodo&amp;scaron;li gosti mo&#263;i &#263;e besplatno ku&amp;scaron;ati vina svakog vinara, ali i po &#382;elji ostati u&#382;ivati u lijepo ure&#273;enim ku&amp;scaron;aonicama uz promotivne cijene vina. Tako&#273;er, kod pojedinih vinara osmi&amp;scaron;ljeni su i prigodni programi poput renesansne gozbe, ve&#269;eri poezije s Adamom Kon&#269;i&#263;em, promocijom Vite&amp;scaron;ke kraljevine itd. Finale doga&#273;anja na Zelinskoj vinskoj cesti bit &#263;e me&#273;unarodni vite&amp;scaron;ki turnir u Sv. Heleni koji se odr&#382;ava 19. i 20. svibnja.

	Nakon Zeline cijeli program seli se na Ple&amp;scaron;ivicu i to od 23. do 27. svibnja. U petak 25. svibnja u kongresnom centru Princess u Jastrebarskom odr&#382;at &#263;e se Vinske igre i Vinski Bal.&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Pozivam sve ljubitelja vina da se tijekom ovog i idu&#263;eg tjedna upute prema na&amp;scaron;im vinskim cestama i iz prve ruke se uvjere u gostoljubivost zelinskih i ple&amp;scaron;ivi&#269;kih vinara&amp;ldquo; &amp;ndash; rekao je &#382;upan Ko&#382;i&#263;.&amp;nbsp;

	Sve detalje o manifestaciji OTVORENI DANI ZELINSKE I PLE&amp;Scaron;IVI&#268;KE VINSKE CESTE dostupne su na web stranici www.vinskeceste.hr</description>
      <dc:subject>Zagreba&#269;ka &#382;upanija</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-14T14:05:47+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Odr&#382;ane radionice na temu Djeca i mladi ne priznaju granice</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/odrzane-radionice-na-temu-djeca-i-mladi-ne-priznaju-granice/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/odrzane-radionice-na-temu-djeca-i-mladi-ne-priznaju-granice/#When:11:40:23Z</guid>
      <description>O PROJEKTU
	Otroci in mladi na priznajo meja/Djeca i mladi ne priznaju granice

	Trajanje projekta: 1.4.2011. &amp;ndash; 31.3.2013.

	Projekt Otroci in mladi ne priznajo meja/Djeca i mladi ne priznaju granice provodi se u okviru Operativnog programa IPA Slovenija&#45;Hrvatska 2007.&#45;2013.

	Cilj projekta je povezivanje i poticanje suradnje izme&#273;u organizacija koje se bave djecom i mladima &amp;ndash; Dru&amp;scaron;tava Na&amp;scaron;a djeca u Hrvatskoj i Zveza prijateljev mladine u Sloveniji, prijenos znanja i dobre prakse na teme antidiskriminacije, dje&#269;je participacije i kulturalne suradnje te podizanje javne svijesti lokalnog stanovni&amp;scaron;tva o va&#382;nosti su&#382;ivota na pograni&#269;nom podru&#269;ju prihva&#263;anjem i uva&#382;avanjem razli&#269;itosti i ljudskih prava.

	Projektne aktivnosti
	U okviru projekta realizirat &#263;e se sljede&#263;e aktivnosti:&amp;nbsp;Istra&#382;ivanje stereotipa i predrasuda djece i mladih prema drugim nacionalnim skupinama,&amp;nbsp;Kampanja za smanjenje predrasuda i stereotipa &amp;bdquo;Sto ljudi, sto &#263;udi&amp;ldquo; s nizom radionica za djecu i mlade na temu antidiskriminacije i uva&#382;avanja razli&#269;itosti,&amp;nbsp;Kamp za djecu i voditelje iz Dje&#269;jih vije&#263;a Hrvatske i Otro&amp;scaron;kih parlamentov Slovenije,&amp;nbsp;Revija jednominutnog filma na temu &amp;bdquo;&#381;ivot uz granicu&amp;ldquo; i&amp;nbsp;Dje&#269;ji glazbeni festival u Vara&#382;dinu.

	Korisnici
	Aktivnosti su namijenjene djeci i voditeljima iz 20 Dru&amp;scaron;tava Na&amp;scaron;a djeca u Hrvatskoj iz 7 &#382;upanija i grada Zagreba (Delnice, Dugo Selo, &#268;akovec, Fa&#382;ana, Krapina, Kri&#382;, Mali Lo&amp;scaron;inj, Ogulin, Opatija, Pazin, Pore&#269;, Prelog, Pula, Ravna Gora, Re&#269;ica&#45;Zamr&amp;scaron;je, Tuhelj, Vara&#382;din, Vra&#382;dinske Toplice, Zabok i Zagreb) te djeci i mladima iz 19 Zveza prijateljev mladine koje djeluju na podru&#269;ju 8 pograni&#269;nih regija: Pomurska, Podravska, Savinjska, Spodnjeposavska, Jugovzhodna Slovenija, Notranjsko&#45;kra&amp;scaron;ka, Obalno&#45;kra&amp;scaron;ka i Osrednjeslovenska.U aktivnosti &#263;e u podjednakom broju biti uklju&#269;eni i korisnici iz Hrvatske i Slovenije, a zajedni&#269;ke aktivnosti organizirat &#263;e se i u Hrvatskoj i u Sloveniji. Planirano je da se u projekt izravno uklju&#269;i oko 5000 djece iz Dru&amp;scaron;tava Na&amp;scaron;a djeca i Zveza prijateljev mladine, preko 170 odraslih voditelja i mentora, 60&#45;ak likovnih i filmskih umjetnika te ve&#263;i broj volontera, stru&#269;nih suradnika, predstavnika medija te nadle&#382;nih dr&#382;avnih i lokalnih tijela i institucija iz Slovenije i Hrvatske.</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-14T11:40:23+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>STANJE U GRADSKOM PRORA&#268;UNU &#45; smanjen prora&#269;unski manjak, Grad &#353;tedi!!!</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/STANJE-U-GRADSKOM-PRORAUNU-smanjen-proraunski-manjak-Grad-tedi/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/STANJE-U-GRADSKOM-PRORAUNU-smanjen-proraunski-manjak-Grad-tedi/#When:08:08:54Z</guid>
      <description>Dnevni&amp;nbsp; red:&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;AKTUALNI SAT&amp;nbsp;

	1. &amp;nbsp;Verifikacija zapisnika sa&amp;nbsp; 30.&amp;nbsp; sjednice Gradskog vije&#263;a&amp;nbsp;

	2. &amp;nbsp;Izvje&amp;scaron;&#263;e o izvr&amp;scaron;enju zaklju&#269;aka / IZVJESTITELJ:&amp;nbsp; Marija Cesar&amp;nbsp;

	3. &amp;nbsp;Dje&#269;ji vrti&#263; &amp;bdquo;Dugo Selo&amp;ldquo; &#45; Izvje&amp;scaron;&#263;e o radu i financijski izvje&amp;scaron;taj za razdoblje I. &amp;ndash; XII. mj.&amp;nbsp;&amp;nbsp; 2011. godine / &amp;nbsp;IZVJESTITELJ:&amp;nbsp; Dra&#382;enka Sesan&amp;nbsp;

	4. Davanje prethodne suglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem&amp;nbsp; ustrojstvu i na&#269;inu rada Dje&#269;jeg vrti&#263;a &amp;bdquo;Dugo Selo&amp;ldquo; / IZVJESTITELJ: Veljko Bertak&amp;nbsp;

	5. Gradska knji&#382;nica Dugo Selo &#45; Izvje&amp;scaron;&#263;e o radu i financijskom poslovanju za 2011. godinu /&amp;nbsp;&amp;nbsp;IZVJESTITELJ: Aleksandar Antolovi&#263;&amp;nbsp;

	6. Pu&#269;ko otvoreno u&#269;ili&amp;scaron;te Dugo Selo &#45; Izvje&amp;scaron;&#263;e o radu i Financijsko izvje&amp;scaron;&#263;e za 2011. godinu / IZVJESTITELJ: Nenad Haleu&amp;scaron;&#45;Mali&amp;nbsp;

	7. Osnovna glazbena &amp;scaron;kola Dugo Selo &#45; Izvje&amp;scaron;&#263;e o radu i Financijsko izvje&amp;scaron;&#263;e za 2011. godinu / &amp;nbsp;IZVJESTITELJ: mag. art.&amp;nbsp; Dario Cebi&#263;&amp;nbsp;

	8.1. Dono&amp;scaron;enje Godi&amp;scaron;njeg obra&#269;una Prora&#269;una Grada Dugog Sela za razdoblje od 01. sije&#269;nja do 31. prosinca 2011. godine&amp;nbsp;

	8.2. &amp;nbsp;Dono&amp;scaron;enje Odluke o dono&amp;scaron;enju Godi&amp;scaron;njeg obra&#269;una Prora&#269;una Grada Dugog Sela&amp;nbsp; za 2011. godinu / IZVJESTITELJ:&amp;nbsp;&amp;nbsp; mr. Miljenko Brezak&amp;nbsp;

	9. Informacija o realizaciji Prora&#269;una Grada Dugog Sela za period od I. &amp;ndash; III. mj. 2012. god. /&amp;nbsp;&amp;nbsp;IZVJESTITELJ:&amp;nbsp; mr. Miljenko Brezak&amp;nbsp;

	10. Pitanja, prijedlozi, ostale informacije</description>
      <dc:subject>Sjednice i zapisnici Gradskog vije&#263;a</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-14T08:08:54+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Odigran TOP &#45; 12 turnir kadeta</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Odigran-TOP-12-turnir-kadeta/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Odigran-TOP-12-turnir-kadeta/#When:07:50:58Z</guid>
      <description>Na turniru su nastupila dva na&amp;scaron;a igra&#269;a. Luka Martinek koji&amp;nbsp; je na kraju imao skor od 5 pobjeda i 6 poraza i zauzeo je 7. mjesto. Matej Murat izborio je 9 pobjeda uz 2 poraza i na kraju zauzeo 3. mjesto.&amp;nbsp;Pobjednik turnira bio je Luka &amp;Scaron;ar&#269;evi&#263; iz STK Srdo&#269;i iz Rijeke dok je drugo mjesto pripalo Josipu Arbanas iz STK Obrtni&#269;ka &amp;Scaron;kola iz Slavonskog Broda.

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-14T07:50:58+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kyokushin kata tim zlatni!</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Kyokushin-kata-tim-zlatni/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Kyokushin-kata-tim-zlatni/#When:07:23:08Z</guid>
      <description>U kategoriji kata timova reprezentativci Martin &#268;ekada, Dominic Vidovi&#263; i Nikola Tucakovi&#263; osvojili su zlato. U pojedina&#269;nim nastupima Nikola Tucakovi&#263; osvojio je zlatnu medalju pobjediv&amp;scaron;i u finalu &quot;bron&#269;anog&quot; natjecatelja sa Prvenstva Hrvatske. Martin &#268;ekada&amp;nbsp; je osvojio srebro, a Tena Vrh i Dominic Vidovi&#263; broncu. Na navedenom natjecanju u katama nastupili su jo&amp;scaron; i Filip Mavri&#263;, Danijel Doku&amp;scaron;, Stjepan Klari&#263;, Teo Miodragovi&#263; i Lorena Miodragovi&#263;. Doku&amp;scaron; je pobjedio jedno kolo, no kasnije je izgubio u repasa&#382;u plasirav&amp;scaron;i se tako na 5. mjesto.</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-14T07:23:08+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Nagra&#273;eni radovi u&#269;enica O&#352; &#8220;Josip Zori&#263;&#8221;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/nagradeni-radovi-ucenica-os-josip-zoric/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/nagradeni-radovi-ucenica-os-josip-zoric/#When:11:29:56Z</guid>
      <description>Uo&#269;i konvencije raspisan je natje&#269;aj za likovne i literarne radove u&#269;enika osnovnih i srednjih &amp;scaron;kola na teme iz podru&#269;ja znanstvene fantastike i fantasyja. Na raspisani natje&#269;aj svoje radove prijavili su i u&#269;enici O&amp;Scaron;&amp;ldquo;Josip Zori&#263;&amp;ldquo;. Radovi u&#269;enice Sare An&#273;ele Peri&#263; iz 7.c razreda i Ive Eranovi&#263; iz 8.b razreda, nagra&#273;ene su u o&amp;scaron;troj konkurenciji. Sara je za pri&#269;u na temu &quot;Mama, izrasla su mi krila!&quot; osvojila 2. nagradu, a Iva za pri&#269;u na temu &quot;Vanzemaljac u Europskom parlamentu&quot; 3. nagradu.

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;Mama, izrasla su mi krila

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Od svakodnevnog lutanja i osje&#263;aja bespomo&#263;nosti bila sam slomljena. &#268;udno je to kako te, &#269;ak i kada si mrtav, obuzimaju tako sna&#382;ni osje&#263;aji. Voljela sam svoje roditelje, htjela sam ponovno biti uz njih, re&#263;i im da ih volim i da mi je dobro. Nisam vi&amp;scaron;e mogla gledati njihovu tugu i slu&amp;scaron;ati njihov pla&#269;. Svaki put me stezalo oko srca. Ali, ja sam sada samo sjena. Ja u svijetu &#382;ivih vi&amp;scaron;e ne postojim, tamo ne pripadam. Ipak, svjesna dam da sam jo&amp;scaron; uvijek &quot;ovdje&quot; i sigurno postoji ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to mogu u&#269;initi, jer jo&amp;scaron; uvijek &#269;ujem, vidim i osje&#263;am...

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Ovaj je me&#273;uprostor u kojem se nalazim pomalo zastra&amp;scaron;uju&#263;. Du&amp;scaron;e koje lutaju u potrazi za spasom i odjeci o&#269;aja ovdje su svakodnevnica. A ja jo&amp;scaron; uvijek nisam shvatila za&amp;scaron;to sam ovdje. Izgubljena sam. Zaglavila sam izme&#273;u neba i zemlje, izme&#273;u &#382;ivota i smrti. Nisam vidjela izlaz.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Shvatila sam tek na sprovodu. Tako je stra&amp;scaron;no bilo gledati ljude koji se dolaze oprostiti od mene, a ja sam kraj njih. Kada su spu&amp;scaron;tali lijes s mojim tijelom u grob, mama i tata su jako plakali. Sve je bilo tu&#382;no i sivo. Htjela sam pomo&#263;i, do&#263;i do njih, re&#263;i im da se ne trebaju brinuti, da sam ja uz njih. Ali, bila sam osu&#273;ena gledati tugu i bol uz u&#382;asan osje&#263;aj nemo&#263;i i &#382;alost.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Nakon mog sprovoda mama se jako promijenila. Uglavnom je &amp;scaron;utjela i gledala praznim pogledom negdje u daljinu, a ponekad bi se zatvorila u sobu sama i plakala. Tata ju je tje&amp;scaron;io. Iako je i on bio slomljen, mama je zaista bila izgubljena. Nikada za &#382;ivota nisam uspjela pojmiti snagu maj&#269;inske ljubavi, ali sada mi je bilo jasno, u tim trenutcima trebala bih biti uz nju, bila sam joj potrebna. Shvatila sam za&amp;scaron;to jo&amp;scaron; uvijek nisam vidjela tunel i na kraju njega svjetlo. Za mene jo&amp;scaron; nije bilo gotovo. Moj je zadatak bio oprostiti se od roditelja, osloboditi ih ove stra&amp;scaron;ne patnje i boli. No, uistinu nisam znala kako to u&#269;initi jer je prijelaz iz ovoga me&#273;usvijeta u svijet &#382;ivih bio nemogu&#263; koliko god puta ja poku&amp;scaron;ala.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Od sprovoda je pro&amp;scaron;lo dosta vremena, a ja sam jo&amp;scaron; uvijek &#269;ekala svoj trenutak odlaska. Patnja i &#269;e&#382;nja za odlaskom svakim danom bivali su sve ja&#269;i, ali bila sam osu&#273;ena na &#269;ekanje. &#268;esto me hvatala &#382;elja da budem ponovno &#382;iva, da se vratim u pro&amp;scaron;lost i nekako sprije&#269;im onu stra&amp;scaron;nu nesre&#263;u koja je uzrokovala moju smrt te da nastavim sretno &#382;ivjeti. Kako bi tada sve bilo ljep&amp;scaron;e!

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Svaki dan sam tako razmi&amp;scaron;ljala, promatrala roditelje i &#269;ekala. To je bilo sve &amp;scaron;to sam mogla. Sve do danas. Odjednom, ne&amp;scaron;to sam osjetila. Neki neobi&#269;an val topline i vedrine. Ne&amp;scaron;to se u meni promijenilo. Prostor oko mene u&#269;inio mi se boljim, ljep&amp;scaron;im. Bila sam iznenada puna neke neobi&#269;ne snage i nade. Bila sam poput neke druge osobe. Preda mnom je bljesnulo svjetlo i osjetila sam kako sam ponovno u dodiru sa svijetom &#382;ivih. To je bilo to! Moj prolaz k roditeljima bio je otvoren, moja jedina prilika za njihovu utjehu i moj spas napokon se ukazala. Osjetila sam kako ponovno poprimam oblik &#382;ive osobe. Bila sam vra&#263;ena u svoje tijelo. Osje&#263;ala sam se predivno, kao ponovno ro&#273;ena. Ipak, primijetila sam ne&amp;scaron;to neobi&#269;no, na mojim su se le&#273;ima sada nalazila prelijepa velika bijela krila. Bila su &#269;vrsta, dio mene, i sjajila su nezemaljskim sjajem. Bila sam slobodna, mogla sam njima letjeti poput vile iz neke od bajki. Bila sam na trenutak vra&#263;ena u &#382;ivot, u stvarnost. Polako sam pogledala prema prolazu i vinula se u visinu. Bilo je &#269;arobno. Nije to bilo ono letenje kao &amp;scaron;to to rade ptice. Bilo je posebno, jedinstveno, poput lebdenja na oblacima. Kada sam pro&amp;scaron;la kroz prolaz, osjetila sam pomalo neugodan, ali poznat osje&#263;aj. Ponovno sam bila &#382;iva, mogla sam osjetiti lupanje svog srca, &#269;uti svoje disanje, mogla sam doticati... Znala sam da imam vrlo malo vremena i da ga moram iskoristiti jer bi do&amp;scaron;lo do poprili&#269;ne zbrke kada bismo mi, ne&#382;ivi, mogli o&#382;ivljavati i komunicirati sa &#382;ivima. Zato svatko ima samo jednu priliku.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Nalazila sam se u sobi svojih roditelja. Mama je sjedila na krevetu i tiho plakala. Po&#382;eljela sam je zagrliti, izljubiti, ali nisam to smjela. Imala sam vremena tek da joj ka&#382;em svoju poruku i onda odem,vratim se nazad. Polako sam joj pri&amp;scaron;la i tiho, ali smireno i s ljubavlju, rekla joj: &quot;Mama, ja sam.&quot; Ona je podigla svoj pogled i vidjela me. Sa sigurno&amp;scaron;&#263;u mogu re&#263;i da sam je prepla&amp;scaron;ila. Nije ni&amp;scaron;ta govorila, bila je kao u transu. Nastavila sam: &quot;&#381;elim da zna&amp;scaron; da sam ja sada tamo gore, zna&amp;scaron;.&quot; Pogledala sam prema stropu i nasmije&amp;scaron;ila se. &quot;I dobro mi je. Nije to ni&amp;scaron;ta stra&amp;scaron;no, smrt. Nije me boljelo. Ne &#382;elim da bude&amp;scaron; tu&#382;na, &#382;elim da zna&amp;scaron; da mislim na tebe i da sam uvijek tu negdje. Nisam vas zaboravila i volim bas.&quot; Mama je jo&amp;scaron; bila zbunjena, ali sada je ve&#263; shvatila da sam to stvarno ja. &quot;I vidi&amp;scaron;, mama, izrasla su mi krila! Mogu letjeti, slobodna sam i sretna. &#381;elim da i ti bude&amp;scaron;.&quot; Moje o&#269;i bile su pune suza, ali radosnica. Bila sam uz mamu i ponovno sam mogla osjetiti njenu ljubav i toplinu. &quot;Jednog dana, za mnogo ili malo godina, bit &#263;emo opet zajedno, ti, tata i ja. Vjeruj mi, zajedno &#263;emo letjeti.&quot; Mama me jo&amp;scaron; uvijek gledala s beskrajnom ljubavi u svojim prekrasnim sme&#273;im o&#269;ima. Htjela sam joj pri&#263;i, ali nisam mogla. Moje vrijeme je isteklo. Sve je po&#269;elo nestajati. Poletjela sam nazad, ali sada mi ovaj me&#273;uprostor vi&amp;scaron;e nije izgledao mukotrpno i sumorno. Sve oko mene bilo je lijepo i ja sam bila sretna.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Spremna za odlazak sklopila sam o&#269;i i odjednom se na&amp;scaron;la u potpunom mraku. Ugledala sam u daljini svjetlo, zasljepljuju&#263;e i primamljuju&#263;e. Krenula sam prema njegu polako i sigurnom, znaju&#263;i da sam svoju zada&#263;u ispunila, da sam spremna. Uzdigla sam se visoko i &#269;ula neki predivan, nepoznat zvuk koji je zvu&#269;ao poput najljep&amp;scaron;e pjesme. Ne&amp;scaron;to sna&#382;no me vuklo dalje i dalje. &#268;ula sam glas kako me doziva, kako zaziva moje ime i poziva me k sebi. I&amp;scaron;la sam prema njemu ispunjena i sretna, kao da je ovo sve samo jedan novi, lijepi po&#269;etak. Letjela sam no&amp;scaron;ena velikim bijelim krilima prema novim prostranstvima, u novi svijet, u vje&#269;nost.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	Vanzemaljac u Europskom parlamentu

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;Na planetu Jupiter, planetu kojeg su jo&amp;scaron; zvali Veseli planet, &#382;ivjela je jedna zbilja vesela &#269;etvero&#269;lana obitelj. Tu obitelj su &#269;inili otac Aljo&amp;scaron;a, majka Melanija, najmla&#273;i sin Marcel i najstariji sin Tibor.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Tibor je imao sedam godina. Bio je razigran dje&#269;ak, sme&#273;e kose uvijek uredno po&#269;e&amp;scaron;ljane. Imao je velike tamno sme&#273;e o&#269;i i velike okrugle nao&#269;ale. Bio je niskog rasta i zbog toga su ga stariji de&#269;ki, a i njegovi vr&amp;scaron;njaci stalno zafrkavali. Tibor bi tada bio veoma tu&#382;an i poti&amp;scaron;ten. Bio je usamljen, nije imao prijatelja, jer su svi smatrali da je on dosadni &amp;scaron;treber koji samo pri&#269;a o &amp;scaron;koli. Tibor bi zato svaki dan poslije &amp;scaron;kole odlazio na vrh brda koje su zvali Sun&#269;ano brdo. Sjeo bio ispod jednog drveta i razmi&amp;scaron;ljao o svom izgledu. Uvijek bi se zapitao ista dva pitanja: &quot;Za&amp;scaron;to mene nitko ne voli osim mojih roditelja? Za&amp;scaron;to je njima bitan samo izgled?&quot; I tako nakon nekih sat vremena krenuo bi ku&#263;i uvijek pognute glave i tu&#382;noga lica.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Pro&amp;scaron;lo je osam godina, a Tibor je ve&#263; napunio 15 godina. U tih osam godina, Tibor se razvio u visokog de&#269;ka. Kosu vi&amp;scaron;e nije imao uredno po&#269;e&amp;scaron;ljanu, ali je zato ostavio svoje velike okrugle nao&#269;ale. U &amp;scaron;koli je najvi&amp;scaron;e volio geografiju i povijesti. Imao je odli&#269;ne ocjene i roditelji bi se uvijek ponosili njime. Njegovi vr&amp;scaron;njaci su ga i dalje zafrkavali, ali vi&amp;scaron;e se uop&#263;e nije obazirao. Dignuo bi glavu gore i krenu dalje uvijek nasmijan od uha do uha.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Tibor je zavr&amp;scaron;io osnovnu &amp;scaron;kolu vrlo uspje&amp;scaron;no, i sada slijede ljetni praznici. Tada je najvi&amp;scaron;e volio &#269;itati romane i knjige o planetu Zemlji. Uvijek ga je zanimao &#382;ivot ljudi na Zemlji. I tako je jednog dana odlu&#269;io oti&#263;i na Zemlju. Spustio se na Zemlju, u dr&#382;avu Belgiju, u glavni grad Bruxelles.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; I tako je dugo &amp;scaron;etao gradom, razgledao je sve znamenitosti, sve dok nije do&amp;scaron;ao do zgrade Europskog parlamenta. Tu je zastao. Gledao je u tu zgradu desetak minuta, a zatim je odlu&#269;no krenuo prema njoj. U&amp;scaron;ao je u zgradu i pitao tajnicu na &amp;scaron;alteru gdje se odr&#382;ava sjednica Europskog parlamenta. Tajnica mu je objasnila gdje je to to&#269;no u zgradi i gdje se odr&#382;ava. Tibor se zaputio prema dvorani Europskoog parlamenta, no tajnica ga je zaustavila i rekla mu da tamo ne smije i&#263;i. Tibor je zbog toga bio jako ljut. Nije htio iza&#263;i iz zgrade, pa je i dalje &#269;ekao na ulazu. Primijetio je da tajnica razgovara na telefon i da zapisuje ne&amp;scaron;to. &quot;Ovo je dobra prilika&quot;, rekao je Tibor u sebi i laganim koracima krenuo prema dvorani. &quot;To, nije me primijetila&quot;, rekao je sav sretan. Do&amp;scaron;ao je pred ulazna vrata dvorane i primijetio da mnogo ljudi ulazi u dvoranu. Na vratila je pisalo da sjednica Europskog parlamenta po&#269;inje u 14:30 h. Tibor je pogledao na sat i rekao: &quot;Pa, to je to&#269;no za &#269;etiri minute.&quot; U&amp;scaron;ao je u dvoranu, no nitko to nije primijetio. Zauzeo je mjesto i gledao sve te ljude oko sebe.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Odjednom je u dvoranu u&amp;scaron;ao predsjednik Europskog parlamenta. Svi su ustali i za&amp;scaron;utjeli. &quot;Mo&#382;ete sjesti&quot;, rekao je. Predsjednik je po&#269;eo govoriti o velikoj nezaposlenosti u dr&#382;avi. Svi zajedno su se slo&#382;ili s tim da nezaposleni ljudi trebaju ulo&#382;iti vi&amp;scaron;e truda u nala&#382;enje posla, ali i da im dr&#382;ava to nekako mora olak&amp;scaron;ati. Samo nisu ba&amp;scaron; znali kako. Svatko od njih u dvorani dao je jedan prijedlog. Stjepan Odak, ministar financija, rekao je jedan vrlo dobar prijedlog, s kojim se ve&#263;ina ljudi u dvorani &#269;vrsto slo&#382;ila. Predsjednik je veoma dugo razmi&amp;scaron;ljao i napokon donio odluku: &quot;Sla&#382;em se s time &amp;scaron;to je rekao ministar Odak. Mislim da je to ispravno i zato &#263;e tako i biti.&quot; Tibor je sve to gledao s velikim &#269;u&#273;enjem. Rekao je u sebi: &quot;Pa, za&amp;scaron;to si ne bi olak&amp;scaron;ali posao i donijeli ba&amp;scaron; ovu odluku...?!&quot;

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &quot;Samo malo...&quot; rekao je. Svi su stali s poslom koji su toga trenutka radili i po&#269;eli slu&amp;scaron;ati &amp;scaron;to im taj dje&#269;ak &#382;eli re&#263;i, iako nisu znali &amp;scaron;to on tu radi. &quot;Ispri&#269;avam se &amp;scaron;to vas prekidam u va&amp;scaron;em poslu. Prvo da vam se predstavim. Ja sam Tibor Tumi&#263;, imam 15 godina i &#382;ivim na Jupiteru. Znam da ne bih smio biti ovdje, ali kada sam vidio ovu zgradu izvan, jednostavno sam morao u&#263;i. Stra&amp;scaron;no me zanimalo kako to sve izgleda i o &#269;emu trenutno raspravljate...&quot;

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &quot;O ni&#269;emu &amp;scaron;to bi tebe trebalo zanimati, mali!&quot; javio se odjednom ne&#269;iji glas.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &quot;Da, znam, gospodine, da me ne bi trebalo zanimati, ali...&quot;

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &quot;Hej, pusti maloga neka ka&#382;e do kraja &amp;scaron;to misli!&quot; rekao je predsjednik Europskog parlamenta.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &quot;Hvala vam, gospodine predsjedni&#269;e, vrlo ste ljubazni&quot;, rekao je Tibor s osmjehom na licu i nastavio dalje. &quot;Zna&#269;i ovako. Htio sam vas samo pitati za&amp;scaron;to si toliko ote&#382;avate posao? Ja znam puno jednostavniju odluku koja bi mo&#382;da mogla pomo&#263;i. Nezaposleni gra&#273;ani bi trebali biti vrlo uporni u nala&#382;enju posla i svaki dan iznova poku&amp;scaron;ati na&#263;i posao. I kada na&#273;u posao ne smiju biti nezadovoljni s malom pla&#263;om. Trebaju biti zadovoljni &amp;scaron;to uop&#263;e dobivaju neki novac. Stoga mislim da bi ljudi koji imaju prijevoz trebali oti&#263;i na Jupiter. Na Jupiteru ima mnogo firmi, kafi&#263;a i dr. Svi ti ljudi tra&#382;e bilo koga tko bi mogao raditi nekakav posao. Tamo nema mnogo ljudi, pa zato ima mnogo mjesta za sve. Ima mnogo praznik, ali i povoljnih stanova. Stoga mislim da bi se isplatilo oti&#263;i na Jupiter. Znam da sad mislite da sam ja samo klinac koji se ne bi trebao mije&amp;scaron;ati u sve ovo i da nemam pojma o politici, ali mislim da je moj prijedlog sasvim u redu. Ja sam svoje mi&amp;scaron;ljenje rekao, a na vama je da odlu&#269;ite. Jo&amp;scaron; jednom, hvala &amp;scaron;to ste me saslu&amp;scaron;ati.&quot;

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Svi su ga gledali &amp;scaron;irom otvorenim o&#269;ima, a zatim po&#269;eli me&#273;usobno razgovarati. Tibor je krenuo prema izlazu, no predsjednik ga zaustavi: &quot;Stani, Tibore! Mislim da je tvoj prijedlog savr&amp;scaron;en, i zato bi tako trebalo biti. Da li se vi svi ovdje sla&#382;ete s njegovim prijedlogom?&quot; upitao je predsjednik. &quot;Neka digne ruku onaj koji se sla&#382;e sa mnom i mladim gospodinom Tiborom&quot;, ponovno je rekao predsjednik. Svi su podigli ruke. Tibor je ovo gledao stra&amp;scaron;no za&#269;u&#273;eno, ali bio je veoma sretan. Nije mogao vjerovati da se svi ovi ljudi sla&#382;u s njim. &quot;Odluka je donesena. Zatvaram dana&amp;scaron;nju sjednicu!&quot; rekao je predsjednik nasmije&amp;scaron;en od uha do uha.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Odmah idu&#263;i dan u novinama je iza&amp;scaron;la Tiborova slika i njegov sjajni prijedlog. 93% nezaposlenih gra&#273;ana slo&#382;ilo se s tim prijedlogom. Gra&#273;ani su se ubrzo po&#269;eli iseljavati iz svojih domova u nove domove na novom planetu. Tibor se vratio ku&#263;i. Bio je sretan kada je vidio toliko ljudi na Jupiteru. Do&amp;scaron;ao je u ku&#263;u i vidio majku, oca i svog brata kako sjede na kau&#269;u.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Majka Melanija se okrenula i vidjela da je Tibor u&amp;scaron;ao. Dotr&#269;ala je do njega i sna&#382;no ga zagrlila. &quot;Mama, jesi &#269;ula...&quot;

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &quot;Jesam, Tibore, sve znam&quot;, prekinula ga je Melanija usred re&#269;enice. Melaniji se moglo vidjeti kako joj suze radosnice klize niz obraze. Bila je toliko sretna i ponosna na svog sina. Otac Aljo&amp;scaron;a tako&#273;er je &#269;estitao svome sinu i zagrlio ga od sre&#263;e.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &amp;Scaron;est godina kasnije, Tibor je i dalje mogao vidjeti osmjehe na tu&#273;im licima. Njegovi vr&amp;scaron;njaci potpuno su promijenili mi&amp;scaron;ljenje o njemu. &#268;ak su i oni bili ponosni na njega.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Osam godina kasnije, Tibor je postao profesor povijesti i geografije u osnovnoj &amp;scaron;koli. Imao je svoju obitelj. &#381;enu i k&#263;er. Predsjednik Europskog parlamenta bi se i dalje ponekad sjetio Tibora i pitao ga za prijedlog koji je uvijek dobrodo&amp;scaron;ao.</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-11T11:29:56+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>SITUACIJA JE SVE LO&#352;IJA</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/SITUACIJA-JE-SVE-LOIJA-/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/SITUACIJA-JE-SVE-LOIJA-/#When:11:22:43Z</guid>
      <description>Davor Bernardi&#263;, predsjednik Gradske skup&amp;scaron;tine grada Zagreba, kako doznajemo,&amp;nbsp;nije bio unaprijed obavije&amp;scaron;ten o Mjerama &amp;scaron;tednje koje je donio gradona&#269;elnik Bandi&#263; i &#269;injenici da je izvr&amp;scaron;enje zagreba&#269;kog Prora&#269;una privremeno obustavljeno.

	&#45; Gradona&#269;elnik nije obavijestio Gradsku skup&amp;scaron;tinu o svojim namjerama, a trebao je puno ranije biti korektan i izvijestiti i javnost, ali i zaposlenike Gradske uprave da je stanje s Prora&#269;unom Zagreba toliko lo&amp;scaron;e &amp;ndash; rekao je Bernardi&#263;.

	Bernardi&#263; smatra kako je ovaj potez Bandi&#263;a samo jo&amp;scaron; jedan pokazatelj kako su oni bili cijelo vrijeme u prvu kada su upozoravali da je situacija s prora&#269;unom lo&amp;scaron;a i da Grad ne funkcionira onako kako bi trebao.

	&#45; Bandi&#263; je ovime pokazao da je sve ono na &amp;scaron;to smo ga mi upozoravali to&#269;no. &#381;alosno je jedino to da gradona&#269;elnik ne&amp;scaron;to poduzima tek kada voda do&#273;e do grla, a to je prekasno &amp;ndash; zaklju&#269;io je Davor Bernardi&#263; i napomenuo kako Grad vi&amp;scaron;e ne mo&#382;e tako funkcionirati, a da Bandi&#263; samo pokazuje kako vi&amp;scaron;e ne kontrolira i ne vodi Zagreb.

	Podsjetimo, gradona&#269;elnik Milan Bandi&#263; prije nekoliko je dana donio Mjere privremen obustave izvr&amp;scaron;enja Prora&#269;una grada Zagreba za 2012. godinu u kojima domovima za stare i nemo&#263;e uzima 9 milijuna kuna, a svom Uredu 5 milijuna kuna, i to je samo jedan od primjera nelogi&#269;nosti mjera &amp;scaron;tednje.</description>
      <dc:subject>Zagreba&#269;ka &#382;upanija</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-11T11:22:43+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Gradska uprava osposobljena za EU projekte</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Gradska-uprava-osposobljena-za-EU-projekte-/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Gradska-uprava-osposobljena-za-EU-projekte-/#When:11:17:21Z</guid>
      <description>Na po&#269;etku tribine podijeljene su diplome polaznicima edukacije pod nazivom &amp;bdquo;Koordinator pripreme i provo&#273;enja projekata Europske unije&amp;rdquo;. Ovu edukaciju poha&#273;ali su zaposlenici gradske uprave i gradskih trgova&#269;kih dru&amp;scaron;tava. Diplome je uru&#269;io gradona&#269;elnik Velike Gorice Dra&#382;en Bari&amp;scaron;i&#263; koji je naglasio va&#382;nost edukacije na podru&#269;ju pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU fondova.

	&#45; Projekte financirane iz EU fondova gledamo kao jedan od temelja razvoja na&amp;scaron;eg grada, na&amp;scaron;eg gospodarstva i komunalne infrastrukture. Trenutno sa partnerima iz Hrvatske i Europe radimo na vi&amp;scaron;e takvih projekata, i to na podru&#269;ju energetskog iskori&amp;scaron;tavanja krovova javnih zgrada, sakupljanja i gospodarenja otpadom, ure&#273;enja pje&amp;scaron;a&#269;kih staza&amp;hellip; Ulaganjem u edukaciju na&amp;scaron;ih djelatnika pove&#263;at &#263;emo broj projekata na kojima radimo i kvalitetnije se pripremiti za njih &amp;ndash; rekao je ovom prigodom gradona&#269;elnik Dra&#382;en Bari&amp;scaron;i&#263;.</description>
      <dc:subject>Zagreba&#269;ka &#382;upanija</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-11T11:17:21+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Smanjen iznos sredstava za udruge</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Smanjen-iznos-sredstava-za-udruge/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Smanjen-iznos-sredstava-za-udruge/#When:17:56:16Z</guid>
      <description>Kriza i situacija s dr&#382;avne razine nevjerojatnom brzinom reflektirala se i na financijsku situaciju u gradskim i op&#263;inskim prora&#269;unima.&amp;nbsp; Proteklih godina, odnosno od 2007. g. do 2011.g &amp;nbsp;Grad Dugo Selo za rad dugoselskih udruga izdvojio je ukupno 3.851.064,92 kn. Prema podacima koje smo dobili iz Upravnog odjela za gospodarstvo i financije u tih 5 godina vidljivo je kako gotovo svake godine ISTE UDRUGE DOBIVAJU SREDSTVA.

	

	Ove su se godine na objavljeni javni natje&#269;aj prijavile 23 udruge sa potra&#382;ivanjima od ukupno 2.022.268,30 kn.

	Poznato je da je natje&#269;aj poni&amp;scaron;ten, a prema informacijama koje smo dobili od pro&#269;elnika Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Grada Dugog Sela, na ponovljenim natje&#269;ajima za udruge je osiguran iznos prema Prijedlogu prora&#269;una 350.00,00 kn za programe udruga u kulturi odnosno 240.000, 00 kn za ostale udruge.

	Smanjenjem novca poreznih obveznika udruge bi se trebale okrenuti samofinanciranju te izna&#263;i i druge na&#269;ine financiranja te na temelju konkretnih projekata pru&#382;ati usluge svojim korisnicima, za koje &#263;e dobiti odre&#273;ena sredstva &#45; &#269;iji utro&amp;scaron;ak se strogo prati od strane onoga tko daje novac.&amp;nbsp;

	Drasti&#269;no smanjenje sredstava pridonijet &#263;e tome da na sceni ostanu SAMO kvalitetne udruge kako na lokalnoj tako i na dr&#382;avnoj razini.

	&amp;nbsp;

	S obzirom na pristigle komentare na gore navedeni tekst, ljubazno upozoravamo cijenjeno &#269;itateljstvo da u svojim komentarima ne vrije&#273;aju! !! Svatko ima pravo na svoje mi&amp;scaron;ljenje, to nitko ne osporava, no nazivati nekoga SRAMOTOM, iznositi tvrdnju da netko KRADE OD DJECE, re&#263;i da djeci s posebnim potrebama NEDOSTAJE AMA BA&amp;Scaron; SVE, iznositi da je netko OTEO VLAST, da su LOPOVI u HDZ&#45;u i dr. &#45; uredni&amp;scaron;tvo Portala smatra NEDOPUSTIVIM !!!

	Komentarima na na&amp;scaron;e tekstove &#382;elimo razvijati konstruktivan dijalog s na&amp;scaron;im sugra&#273;anima ma koliko bili razli&#269;iti u mi&amp;scaron;ljenjima, vi&#273;enjima i stavovima, boji, vjeri i nacionalnosti. VRIJE&#272;ANJU NA &quot;PORTALU&quot; NEMA MJESTA.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-10T17:56:16+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Analiza stanja prava djece i &#382;ena u Hrvatskoj</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Analiza-stanja-prava-djece-i-ena-u-Hrvatskoj/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Analiza-stanja-prava-djece-i-ena-u-Hrvatskoj/#When:08:38:43Z</guid>
      <description>Analizu je napravio tim stru&#269;njaka Instituta dru&amp;scaron;tvenih znanosti Ivo Pilar, na &#269;elu&amp;nbsp;s prof.dr.sc. Andrejom Braj&amp;scaron;a &#381;ganec. Analiza donosi presjek i uvide u stanje prava djece i &#382;ena te preporuke za daljnje djelovanje za unaprje&#273;enje tih prava.

	
		Od pre&#382;ivljavanja do participacije djece, Analiza daje pregled podataka, politika i inicijativa u Hrvatskoj te problema koji le&#382;e u pozadini za&amp;scaron;tite prava djece i &#382;ena. Od nejednakosti u pristupu uslugama do programa i javnih politika koje donose rezultate sve do fokusa na posebno ranjive skupine &amp;ndash; djecu s te&amp;scaron;ko&#263;ama u razvoju, djecu koja &#382;ive u siroma&amp;scaron;tvu i romsku djecu, Analiza predstavlja stanje kakvo jest, uzimaju&#263;i u obzir dostupne podatke i istra&#382;ivanja.


	
		Analiza tako&#273;er poziva na dodatna istra&#382;ivanja koja bi omogu&#263;ila jo&amp;scaron; dublje uvide u pojedine probleme i tako pomogla pri dono&amp;scaron;enju novih politika. Na predstavljanju Analize prisutnima su se obratili: Lora Vidovi&#263;, predstojnica Ureda UNICEF&#45;a za Hrvatsku, Mila Jelavi&#263;, pravobraniteljica za djecu, Milanka Opa&#269;i&#263;, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih, prof.dr.sc. Marina Ajdukovi&#263;, recenzentica, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada te prof.dr.sc. Andreja Braj&amp;scaron;a &#381;ganec, voditeljica projekta pri Institutu dru&amp;scaron;tvenih znanosti Ivo Pilar.


	
		&quot;Razvoj potencijala svakog djeteta nije samo obaveza koja proizlazi iz Konvencije o pravima djeteta nego i tema koja bi trebala biti u srcu svakog razvojnoga plana dru&amp;scaron;tva. Dobit koju dru&amp;scaron;tvo mo&#382;e ostvariti ula&#382;u&#263;i posebice u ranjive skupine djece od rane dobi je vrlo opipljiva i dokazana. I Analiza nas vodi u tom smjeru, predla&#382;u&#263;i konkretne mjere za pobolj&amp;scaron;anje i ostvarivanje jednakih &amp;scaron;ansi za svu djecu i &#382;ene&quot;, poru&#269;ila je prilikom predstavljanja publikacije Lora Vidovi&#263;, predstojnica Ureda UNICEF&#45;a za Hrvatsku.


	
		Analiza stanja prava djece i &#382;ena je temeljni dokument koji se koristi pri planiranju aktivnosti UNICEF&#45;a u nekoj zemlji te koji poma&#382;e pri izradi nacionalnih planova aktivnosti za prava djece. Posljednja Analiza stanja prava djece i &#382;ena u Hrvatskoj je napravljena 1998. godine. Izradu Analize je financirao Regionalni ured UNICEF&#45;a u &#381;enevi.</description>
      <dc:subject>Razno</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-10T08:38:43+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kulturna revolucija</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Kulturna-revolucija-/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Kulturna-revolucija-/#When:08:35:06Z</guid>
      <description>Toliko sam barem uspio zapaziti dok bih jurnuo u ulaz zgrade ispred koje je ta pa skoro umjetni&#269;ka instalacija bila postavljena ljetnih mjeseci, a slu&#382;ila je kao mjesto okupljanja mojih dragih susjeda &#269;ergara.
	
	Kada bi pala no&#263;, domi&amp;scaron;ljati susjed koji je &#382;ivio kat ispod mene, bi provukao crni elektri&#269;arski produ&#382;ni kabel sa nastavkom za &#382;arulju te bi ga kao takvog, komadom &#382;ice pri&#269;vrstio za tijelo suncobrana, to je bio prizor za divljenje, scena kao da je izuzeta iz sada&amp;scaron;njeg vremena i preba&#269;ena u postapokalipsu gdje se rijetki pre&#382;ivjeli prilago&#273;avaju novonastaloj situaciji, poku&amp;scaron;avaju&#263;i spojiti krhotine nastale razaranjem modernog dru&amp;scaron;tva i civilizacije kakvu smo poznavali.
	
	Grk Zorba ga je stari zvao, susjeda tog ispod mene.
	
	&amp;nbsp;

	

	Osim Zorbe the Greeka, zaklon od sunca ispod te krasne instalacije pronalazila je njegova &#382;ivotna dru&#382;ica i jo&amp;scaron; nekolicina susjeda mahom &#382;enskog roda, premda su im se mu&#382;evi znali katkada pridru&#382;iti, ipak je u nedostatku posla, hobija, bilo kakvog interesa osim cigareta i kave, prevladavao &#382;enski rod.
	
	Zgrada ispred &#269;ijeg se A ulaza nalazila ta &#269;ista umjetni&#269;ka imaginacija i inspiracija snala&#382;ljivog Zorbe, nalazi se u strogom centru Dugog Sela, zaista bi bilo &amp;scaron;teta da je druga&#269;ije, kulturni &#382;ivot na&amp;scaron;e varo&amp;scaron;i bi bio osaka&#263;en i obezglavljen da sva ta silna masa ljudi koja se slijeva sa &#382;eljezni&#269;kog kolodvora nije bila u prilici posvjedo&#269;iti toj kulturnoj revoluciji koja je naprosto buknula ispred haustora zgrade u kojoj se na &#269;etvrtom katu nalazio stan mojih roditelja.
	
	Fond rije&#269;i kojima barata moja malenkost je na&#382;alost isuvi&amp;scaron;e limitiran i &amp;scaron;tur da bi vam uspio vjerno do&#269;arati divljenje i nabujale emocije koje su me pro&#382;imale svaki put kada bi trebao sa nogostupa skrenuti prema ulazu zgrade, pogotovo nakon &amp;scaron;to se nedaleko od kulturolo&amp;scaron;kog epicentra u zamahu umjetni&#269;ke slobode i inspiracije pojavila ni manje ni vi&amp;scaron;e nego bijela WC &amp;scaron;koljka bez daske i kada.
	
	Ta dva spomenuta eksponata su se dugo, dugo, dugo zadr&#382;ala ispred zgrade na hrpici razbijenih plo&#269;ica i &amp;scaron;ute, iako je ovo umjetni&#269;ko djelo susjeda sa drugog kata bilo u (ironi&#269;no) sjeni suncobrana i gume, zima je donijela drasti&#269;nu promjenu u rasporedu snaga, prve bijele pahulje su sasvim nenadano otkrile svu rasko&amp;scaron; ove postave svojom bjelinom doslovce stopiv&amp;scaron;i se sa okolinom, dok se suncobran kiselio u Zorbinoj gara&#382;i polako padaju&#263;i u zaborav.
	
	Barem do ljeta.
	
	Dok sam bio klinac, nisam primje&#263;ivao svu tu rasko&amp;scaron; i svu tu kulturnu raznolikost koju su njegovali moji dragi susjedi, tek kada sam malo porastao postao sam svjestan koliko sam zapravo sretan da &#382;ivim u takvom poticajnom i kreativnom okru&#382;enju, od silne sre&#263;e nevje&amp;scaron;to sam skrivao ljubomorno poput zaljubljenog klinca, da &#382;ivim upravo u toj zgradi, znao bi kada idem iz &amp;scaron;kole napraviti koji krug vi&amp;scaron;e ili se nekoliko puta poput tajnog agenta osvrnuti da se uvjerim kako nema ba&amp;scaron; puno poznatih ljudi iza mene, i onda skrenem poput sjene, neprimjetno u ulaz.
	
	Negdje u to vrijeme, shvatio sam i zna&#269;enje proklinjanja od strane pokojnog djeda &#381;eljka koji je &#382;ivio u ku&#263;i pokraj na&amp;scaron;e zgrade, u trenucima izrazitog bijesa i nervoze znao bi viknuti :
	
	&quot;Gori ste od Srba!&quot;
	
	&amp;nbsp;

	

	Stari moj, 93&#39; godine, sve, ali sve mi reci, ali nemoj da sam gori od &quot;njih&quot;, znao sam se kao pri&amp;scaron;tavi adolescent sjetiti te dedine kletve, ne znam koliko nacionalnost ima veze sa nepremostivim civilizacijskim preprekama za pojedince, ali da se u zgradi koja mi je 17 godina bila dom, skupilo poprili&#269;no &amp;scaron;areno dru&amp;scaron;tvo sa svojim egzoti&#269;nim navikama, to je neoboriva &#269;injenica.
	
	Ve&#263; neko vrijeme ne &#382;ivim na toj adresi, ponekad sa sinom prolazim tom ulicom, kri&amp;scaron;om pogledam prema ulazu, ne toliko zbog sjete koliko &#382;elim izbje&#263;i kontakt o&#269;ima i more pitanja od biv&amp;scaron;ih susjeda, zbog tog izraza asocijalnosti koji me prati od djetinjstva, jedno vrijeme sam kod ekipe ispod suncobrana slovio za &#269;udaka, pa &#269;ak i bo&#382;emioprosti pedera, i nisam se bunio, jer znate &amp;scaron;ta?
	
	Lak&amp;scaron;e je bilo pre&amp;scaron;utno priznavati &#269;udnu narav i eventualnu homoseksualnost, nego nekome tko 2 godine, pu&amp;scaron;i, pije i karta ispod suncobrana i pokraj WC &amp;scaron;koljke, da to i nije najlijep&amp;scaron;i prizor i odraz kulture, sumnjam da bi primjedba u tom smjeru imala bilo kakav efekat bitno druga&#269;iji od blijedih blagotele&#263;ih pogleda i pokoje masne psovke.

	Tekst: M. Pinter
	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Kolumna</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-09T08:35:06+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>MINISTAR MARAS PREDSTAVIO PODUZETNI&#268;KI IMPULS U JASTREBARSKOM!</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/MINISTAR-MARAS-PREDSTAVIO-PODUZETNIKI-IMPULS-U-JASTREBARSKOM/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/MINISTAR-MARAS-PREDSTAVIO-PODUZETNIKI-IMPULS-U-JASTREBARSKOM/#When:08:04:37Z</guid>
      <description>Na gospodarskom forumu na kojem su sudjelovali ministar Gordan Maras, gradona&#269;elnik Jastrebarskog Mihael Zmajlovi&#263;, predsjednik Udru&#382;enja obrtnika Stipe Bu&#269;ar, jaskanski poduzetnici, obrtnici te zainteresirani gra&#273;ani mogli su doznati sve prednosti sudjelovanja u programu Poduzetni&#269;ki impuls koji ima za cilj pokrenuti hrvatsko gospodarstvo.&amp;nbsp;

	Ovom prilikom ministar Gordan Maras rekao je: &quot;Planom poticanja malog i srednjeg poduzetni&amp;scaron;tva Vlada planira rasteretiti gospodarstvo, smanjiti nelilkvidnost i pokrenuti investicije. S Poduzetni&#269;kim impulsom definirali smo jasne ciljeve u vidu broja poticaja, o&#269;ekivanih investicija i broju novih radnih mjesta kako bi evaluacijom mogli pru&#382;iti jo&amp;scaron; bolji program gospodarskog razvoja poduzetni&amp;scaron;tva i obrta kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini.&quot;

	&amp;bdquo;Iako je vrlo popularno i po&#382;eljno pozivati se na obrtnike i malo i srednje poduzetni&amp;scaron;tvo kao okosnicu gospodarstva u Hrvatskoj, svakodnevna praksa pokazuje da upravo ta okosnica hrvatskog gospodarstva imala znatno manju potporu dr&#382;ave nego druge grana gospodarstva. Mi u Jastrebarskom svjesni smo koliko je nu&#382;no pomo&#263;i malim i srednjim poduzetnicima kao i obrtnicima jer upravo zahvaljuju&#263;i njima stopa nezaposlenosti u Jaski je skoro dva puta manja nego u ostatku Hrvatske. Upravo stoga Poduzetni&#269;ki impuls koje je iniciralo Ministarstvo poduzetni&amp;scaron;tva i obrta smatramo pravom i konkretnom mjerom koja &#263;e pomo&#263;i mnogima obrtnicima i malim poduzetnicima u Hrvatskoj pa i u Jastrebarskom. Ne dvojim da &#263;e se na natje&#269;aj javiti mnogi iz Jastrebarskog i da &#263;emo uskoro imati i konkretne rezultate u pove&#263;anju proizvodnje i novog zapo&amp;scaron;ljavanja ljudi&amp;ldquo;izjavio je gradona&#269;elnik Jastrebarskog Mihael Zmajlovi&#263;.&amp;nbsp;

	Jastrebarsko je grad koji ima gotovo dvostruko ni&#382;u stopu nezaposlenosti od nacionalnog prosjeka, a poticanje novih projekata putem promoviranja Poduzetni&#269;kog impulsa govori u prilog bolje budu&#263;nosti za sve gra&#273;ane grada kojeg je Financial Times u o&#382;ujku proglasio jednim od deset europskih gradova budu&#263;nosti Ju&#382;ne Europe.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-08T08:04:37+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>OBILJE&#381;AVANJE TJEDNA CRVENOG KRI&#381;A OD 8. DO 15. SVIBNJA</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/OBILJEAVANJE-TJEDNA-CRVENOG-KRIA-OD-8.-DO-15.-SVIBNJA/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/OBILJEAVANJE-TJEDNA-CRVENOG-KRIA-OD-8.-DO-15.-SVIBNJA/#When:08:20:29Z</guid>
      <description>Crveni kri&#382; Dugo Selo tako&#273;er &#263;e obilje&#382;it ovaj tjedan predstavljanjem svojih aktivnosti. Tako &#263;e svaki dan od 8. do 15. svibnja (osim 13.svibnja) u prijepodnevnim satima u sklopu Konzuma Dugo Selo biti postavljen &amp;scaron;tand na kojem &#263;e se gra&#273;ani mo&#263;i informirati o raznim aktivnostima Crvenog kri&#382;a.

	Svaki dan bit &#263;e posve&#263;en jednoj tematskoj cjelini: nastanak, povijest i djelovanje Crvenog kri&#382;a; zdravstvene aktivnosti; Slu&#382;ba tra&#382;enja i ljudska prava; darivanje krvi; prva pomo&#263; i rad s mladima; reagiranje u katastrofama; socijalne aktivnosti i humanitarna pomo&#263;.&amp;nbsp; U sklopu prezentacije bit &#263;e dijeljen edukativni i reklamni materijal, prikazivat &#263;e se kra&#263;i tematski filmovi, odr&#382;at pokazne vje&#382;be, vr&amp;scaron;iti razna mjerenja (tlak, te&#382;ina, dezintometrija), a kroz cijeli tjedan prikupljat &#263;e se prilozi gra&#273;ana.&amp;nbsp;

	Svi zainteresirani dobrodo&amp;scaron;li su u Konzumu posjetiti &amp;scaron;tand Crvenog kri&#382;a Dugo Selo i saznati koje su sve aktivnosti ove humanitarne udruge.&amp;nbsp;

	Pripremila: G.K.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-07T08:20:29+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Leo Sever najbolji natjecatelj na kyokushin CUP&#45;u</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Leo-Sever-najbolji-natjecatelj-na-kyokushin-CUP-u/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Leo-Sever-najbolji-natjecatelj-na-kyokushin-CUP-u/#When:21:24:03Z</guid>
      <description>Tena Vrh, Dominic Vidovi&#263;, Nikola Tucakovi&#263;, aktualni prvaci Hrvatske i Leo Sever osvojili su zlatne medalje i pehar. Stjepan Klari&#263; osvojio je srebro. Matej Sonari&#263;, Kristijan &#268;ekada i Marko Beki&#263; osvojili su broncu. Marko Beki&#263; i Leo Sever bili su ugodno iznena&#273;enje natjecanja pokazav&amp;scaron;i veliku sr&#269;anost i odli&#269;nu karate borbu.&amp;nbsp;Leo Sever progla&amp;scaron;en je najboljim tehni&#269;arem natjecanja.
	
	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-06T21:24:03+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Odigrano prvenstvo Hrvatske za mla&#273;e kadete i mla&#273;e kadetkinje</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Odigrano-prvenstvo-Hrvatske-za-mlae-kadete-i-mlae-kadetkinje/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Odigrano-prvenstvo-Hrvatske-za-mlae-kadete-i-mlae-kadetkinje/#When:21:20:23Z</guid>
      <description>U igri parova na&amp;scaron; par Luka i Mislav Martinek tako&#273;er osvajaju drugo mjesto i postaju viceprvaci Hrvatske u igri parova.

	U pojedina&#269;nom dijelu u kategoriji mla&#273;ih kadetkinja Ana Murat dospijeva u &#269;etvrtfinale a Luka Martinek u kategoriji mla&#273;ih kadeta osvaja 2. mjesto i po tre&#263;i puta na ovom turniru postaje viceprvak Hrvatske.

	Nakon svega ostaje malo tuge jer iz tri finala nismo uspjeli izboriti ni jedno prvo mjesto mada smo bili vrlo blizu. Razlog je mo&#382;da i nastup na&amp;scaron;ih igra&#269;a na &amp;scaron;kolskom dr&#382;avnom prvenstvu koje je za nas palo u najnezgodnije vrijeme pa na&amp;scaron;i igra&#269;i zadnji tjedan nisu trenirali nego su na natjecanje do&amp;scaron;li ravno sa &amp;scaron;kolskog natjecanja.</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-06T21:20:23+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ministarstvo socijalne neosjetljivosti</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Ministarstvo-socijalne-neosjetljivosti/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Ministarstvo-socijalne-neosjetljivosti/#When:13:52:05Z</guid>
      <description>Ministarstvo socijalne politike i mladih donijelo je odluku o drasti&#269;nom rezanju sredstava za organizacije civilnog dru&amp;scaron;tva koje pru&#382;aju socijalne usluge. Pojedine organizacije koje pru&#382;aju socijalne usluge jo&amp;scaron; su 2010. s onda&amp;scaron;njim Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi potpisale ugovor o trogodi&amp;scaron;njoj potpori, a s dolaskom nove ministrice na vlast, potpora im je u tre&#263;oj godini umanjena za 60 do 70 posto. Takva odluka predstavlja veliki problem za udruge, a ponajvi&amp;scaron;e za njihove korisnike i korisnice, budu&#263;i da zbog tolikog reza ne&#263;e mo&#263;i zavr&amp;scaron;iti zapo&#269;ete programe.
	
		&quot;Zbog novonastale situacije udruga B.a.B.e vi&amp;scaron;e nema sredstava za isplatu pla&#263;a psihologinji i odvjetnici koje su radile u na&amp;scaron;em savjetovali&amp;scaron;tu. No glavni problem nisu na&amp;scaron;e pla&#263;e, ve&#263; korisnici koji &#263;e sada ostati bez pomo&#263;i. Godinama smo klinjeticama omogu&#263;avale da spavaju u na&amp;scaron;im stanovima i redovito smo ih pratile na su&#273;enja. Radile smo sve ono &amp;scaron;to Centar za socijalnu skrb zasigurno nikad nije&quot;, rekla je na konferenciji za novinare Sanja Sarnavka iz B.a.B.a, udruge koja je u protekloj godini pru&#382;ila 1 850 besplatnih pravnih savjeta.
	
		U sli&#269;noj situaciji na&amp;scaron;la se i udruga roditelja djece s posebnim potrebama Put u &#382;ivot &#45; PU&#381;, koja je, zahvaljuju&#263;i programu, godi&amp;scaron;nje radila sa 60 do 70 djece s razli&#269;itim pote&amp;scaron;ko&#263;ama. &quot;Ovako naprasno svo&#273;enje programa na minimum minimuma uni&amp;scaron;tit &#263;e zavr&amp;scaron;nu i klju&#269;nu godinu procesa u kojoj su se djeca s kojom smo radili trebala osamostaliti&quot;, upozorila je Vesna Budak iz udruge PU&#381;.
	
		&quot;Posebno nas poga&#273;a bahatost vlasti, odnosno u ovom slu&#269;aju ministrice Milanke Opa&#269;i&#263;, koja nas nije bila u stanju pozvati na razgovor i objasniti nam razloge rezanja sredstava nakon &#269;ega bi mogli napraviti zajedni&#269;ku analizu. No ministrica, koja je dobila ministarstvo iako nema nimalo radnog iskustva u tom podru&#269;ju, se radije opredijelila za poznatu znanstvenu metodu &#45; odokativnost&quot;, nastavila je Sarnavka, te dodala kako &#263;e o ovom postupku obavijestiti delegaciju Europske unije u Hrvatskoj i veleposlanstva svih zemalja koje trebaju ratificirati hrvatski ugovor o pridru&#382;ivanju Uniji.
	
		&quot;Poru&#269;ujem ministrici da se politike stvaraju na na&#269;in da se prvo provedu istra&#382;ivanja, analize, evaluacije te konzultacije s relevantnim partnerima, a to su svakako i udruge civilnog dru&amp;scaron;tva. Pre&#382;ivjeli smo puno ministara, pa &#263;emo pre&#382;ivjeti i ministricu Opa&#269;i&#263;, no tu&#382;no je da nakon osamnaest godina rada iznova moramo dokazivati svoje vrijednosti&quot;, zaklju&#269;ila je Sarnavka te podsjetila na Plan 21 u kojem je Kukuriku koalicija istaknula kako joj je pobolj&amp;scaron;anje socijalne politike jedan od najva&#382;nijih politi&#269;kih ciljeva.
	
		Iako Udruga za samozastupanje nije izravno pogo&#273;ena rezovima, njeni &#269;lanovi su se odlu&#269;ili solidarizirati s kolegama i korisnicima iz ostalih udruga. &quot;Dekonstrukcija onoga &amp;scaron;to smo nekad nazivali socijalnom dr&#382;avom doga&#273;a se olako &#45; radnice se progla&amp;scaron;ava lijenima i prepla&#263;enima, umirovljenici kopaju po kontejnerima, a sada se i re&#382;u sredstva najpotrebitijima. Ako se teret krize rje&amp;scaron;ava na na&#269;in da ga se jednostavno prebaci na one koji jedva pre&#382;ivljavaju, onda je to politika protiv koje se trebamo pobuniti&quot;, zaklju&#269;io je Damjan Janju&amp;scaron;evi&#263; iz Udruge za samozastupanje.
	
	
		U nastavku u cijelosti prenosimo priop&#263;enje Ministarstva socijalne politike i mladih:
	
		Zakonom o izvr&amp;scaron;avanju Dr&#382;avnog prora&#269;una RH za 2012. godinu i Uredbom o kriterijima za utvr&#273;ivanje korisnika&amp;nbsp; na&#269;ina raspodjele dijela prihoda od igara na sre&#263;u za 2012. godinu smanjen je iznos sredstava za financiranje udruga u socijalnoj skrbi te je Ministarstvo socijalne politike i mladih bilo prisiljeno izvr&amp;scaron;iti uskla&#273;ivanje raspolo&#382;ivih sredstava u 2012. godini. Izvje&amp;scaron;tavamo vas da je na prora&#269;unskim pozicijama Ministarstva socijalne politike i mladih na raspolaganju iznos od 22,5 milijuna kuna, &amp;scaron;to je za 27,2 milijuna manje nego &amp;scaron;to je s udrugama ugovoreno za 2012. godinu.
	
		Neugodno smo iznena&#273;eni prozivanjem na konferenciji za novinare dijela udruga iz podru&#269;ja socijalne skrbi za izostanak komunikacije izme&#273;u Ministarstva socijalne politike i mladih i udruga po ovom pitanju. Podsje&#263;amo da su udruge s kojima su ugovoreni programi upoznate s razlozima smanjenja sredstava prvi put na INFO danima 27. o&#382;ujka 2012. , nakon toga odaslan je dopis s potpisom ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opa&#269;i&#263; o smanjenju sredstava s najavom budu&#263;ih konzultacija. Na kraju, zapo&#269;et je proces individualnih konzultacija s udrugama pojedina&#269;no. Dosad su obavljene konzultacije s 37 udruga od kojih je njih 30 na licu mjesta prihvatilo argumente Ministarstva za&amp;scaron;to se sredstva smanjuju. Me&#273;u njima i udruga B.a.B.e. Nakon zavr&amp;scaron;etka konzultantskog procesa Ministarstvo &#263;e zapo&#269;eti pripremu za financijsko ugovaranje u 2012. godini.
	
		Nagla&amp;scaron;avamo da Ministarstvo socijalne politike i mladih nije smanjilo sredstva za udruge zato da bi vi&amp;scaron;ak preusmjerilo u neke druge svrhe, ve&#263; iz jednostavnog razloga &amp;scaron;to su odobrena prora&#269;unska sredstva za tu namjenu umanjena. Ministarstvo je poduzelo dodatne mjere racionalizacije kako bi sva raspolo&#382;iva sredstva bila usmjerena na socijalne transfere &amp;scaron;to je prioritet ovog ministarstva.
	
		Ministarstvo socijalne politike i mladih smatra da udruge iz podru&#269;ja socijalne skrbi obavljaju vrlo vrijedan posao i uva&#382;ava ih kao iznimno vrijedne partnere u osiguravanju usluga u zajednici u ovom &amp;nbsp;vrlo osjetljivom podru&#269;ju. Iako svjesni &#269;injenice da je nu&#382;no smanjenje odobrenih sredstva za 2012. godinu, vjerujemo da &#263;e se ovi programi provoditi i dalje iako u smanjenom opsegu &amp;scaron;to je trenutna realnost te stoga molimo sve pru&#382;atelje za razumijevanje.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-04T13:52:05+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Objavljeni natje&#269;aji iz III. ciklusa &#8216;Poduzetni&#269;kog impulsa&#8217;!</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Objavljeni-natjeaji-iz-III.-ciklusa-Poduzetnikog-impulsa/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Objavljeni-natjeaji-iz-III.-ciklusa-Poduzetnikog-impulsa/#When:08:38:27Z</guid>
      <description>Predmet javnog poziva je dodjela bespovratnih sredstava Ministarstva u sljede&#263;im projektima tre&#263;eg ciklusa poziva:
	&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	1. Ja&#269;anje me&#273;unarodne konkurentnosti

	2. Nove tehnologije

	3. Pozicioniranjem na tr&#382;i&amp;scaron;tu do uspjeha

	4. Klasteri &#45; zajedno do uspjeha

	5. Poduzetni&#269;ke potporne institucije

	6. Poduzetni&amp;scaron;tvo u kulturi

	7. Socijalno poduzetni&amp;scaron;tvo&amp;nbsp;


	Javni poziv za projekt &quot;Poduzetni&#269;ka zona&quot; bit &#263;e objavljen 4. svibnja 2012. godine na stranici www.minpo.hr.
	
	Projekt &quot;Poduzetni&amp;scaron;tvo u kulturi&quot; provodi se u suradnji s&amp;nbsp;Ministarstvom kulture RH.
	
	Bespovratna sredstva dodjeljuju se sukladno Dr&#382;avnom prora&#269;unu Republike Hrvatske za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu (NN 24/12), a&amp;nbsp;Zahtjevi se podnose po&amp;scaron;tom ili osobno Ministarstvu poduzetni&amp;scaron;tva i obrta, 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, osim za projekte &quot;Nove tehnologije&quot; i &quot;Pozicioniranjem na tr&#382;i&amp;scaron;tu do uspjeha&quot; za koje se zahtjevi podnose Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo &#45; HAMAG, 10000 Zagreb, Prilaz G. De&#382;eli&#263;a 7.
	
	Javni poziv tre&#263;eg ciklusa poziva&amp;nbsp;otvoren je od dana objave do zaklju&#269;no 28. svibnja 2012. godine.
	
	Pozivamo Vas da se uklju&#269;ite u poticajne projekte Ministarstva i dostavite zahtjeve za dodjelu bespovratnih sredstava koja se odobravaju kao dr&#382;avne potpore male vrijednosti!
	
	Sve dodatne informacije mogu se dobiti na besplatnom info telefonu Ministarstva&amp;nbsp;0800 234505, a pitanja vezana uz projekt &#39;Poduzetni&#269;ki impuls 2012.&#39; mo&#382;ete postaviti i putem e&#45;maila na novootvorenu adresu:&amp;nbsp;pitanja@minpo.hr
	
	Informacije vezane uz natje&#269;aje, kao i druge novosti iz resora poduzetni&amp;scaron;tva i obrtni&amp;scaron;tva pratite i dalje na na&amp;scaron;im internetskim stranicama, kao i na dru&amp;scaron;tvenim mre&#382;ema&amp;nbsp;Facebooku&amp;nbsp;te&amp;nbsp;Twitteru.&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Natje&#269;aji</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-04T08:38:27+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>MONTA&#381;STROJ: Borimo se za solidarnost i zajednicu!</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/montazstroj-borimo-se-za-solidarnost-i-zajednicu/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/montazstroj-borimo-se-za-solidarnost-i-zajednicu/#When:07:14:06Z</guid>
      <description>Vrgo&#269; je izrazila veliko zadovoljstvo u povodu po&#269;etka nove suradnje na projektu &quot;55+&quot;, posebice s obzirom na viziju ZKM&#45;a u tematiziranju aktualnih dru&amp;scaron;tvenih problema u svojim predstavama.
	
	Autor projekta &quot;55&quot;+, Borut &amp;Scaron;eparovi&#263;, istaknuo je kako je ovo projekt za lokalnu zajednicu unutar kojeg &#263;e se stvoriti nova zajednica: 55 osoba starijih od 55 godina polazit &#263;e besplatne radionice rezultat kojih &#263;e biti kazali&amp;scaron;na predstava i dokumentarni film. &amp;bdquo;U pro&amp;scaron;lim projektima kao &amp;scaron;to su Timbuktu, Srce moje kuca za nju te Generacija 91&#45;95 formirali smo mikro&#45;zajednice, ali nismo imali priliku proces zabilje&#382;iti dokumentarnim filmom, &amp;scaron;to &#263;emo u projektu 55+ u&#269;initi&amp;ldquo;.

	Za razliku od predstave Srce moje kuca za nju koja je imala svega &#269;etiri izvedbe, &amp;Scaron;eparovi&#263; &#382;eli da predstava &quot;55+&quot; za&#382;ivi u nacionalnoj kazali&amp;scaron;noj turneji. &amp;bdquo;&#381;elimo dati glas osobama kojima je vidljivost oduzeta, a koji i dalje rade, &#382;ive, di&amp;scaron;u, tro&amp;scaron;e&amp;hellip; Jednostavno ne prihva&#263;amo da se u na&amp;scaron;em dru&amp;scaron;tvu nekoga odbaci kao potro&amp;scaron;enog. Danas je vi&amp;scaron;e nego ikad potrebno da se borimo za solidarnost, ili na&#382;alost za njezine ostatke, jer godinama srljamo u dru&amp;scaron;tvo u kojem se solidarnost i zajednica raspadaju&amp;ldquo;, izjavio je &amp;Scaron;eparovi&#263;.
	
	Suredateljica dokumentarnog filma koji &#263;e nastati u sklopu projekta 55+, Ivana Dragi&#269;evi&#263; Veli&#269;kovi&#263; naglasila je kako je ovo community art projekt te se time ti&#269;e svih nas ponaosob, kako u Zagrebu, tako i u cijeloj Hrvatskoj. &amp;bdquo;Podr&#382;ite nas i pomognite nam da ovaj projekt za&#382;ivi, pozovite osobe starije od 55 godina da nam se priklju&#269;e, ovo je projekt za na&amp;scaron;e dru&amp;scaron;tvo&amp;ldquo;, rekla je Dragi&#269;evi&#263;&#45;Veli&#269;kovi&#263; te dodala da u projektu &#382;ele pokazati javnosti svu &#382;ivotnu snagu i iskustvo osoba starijih od 55 godina koji &#263;e u dokumentarnom filmu i kazali&amp;scaron;noj predstavi poku&amp;scaron;ati predstaviti najva&#382;niju minutu svoga &#382;ivota. Zaklju&#269;no je zahvalila Hrvatskom audiovizualnom centru na financijskoj potpori projekta koja je klju&#269;na u dana&amp;scaron;njim vremenima u kojim se kultura zanemaruje.
	
	&amp;bdquo;Izrazito je bitno da nam se prijavi &amp;scaron;to vi&amp;scaron;e ljudi. Kvaliteta projekta ovisi upravo o tim ljudima&amp;ldquo;, zaklju&#269;io je &amp;Scaron;eparovi&#263;. Projekt &#263;e zapo&#269;eti zajedni&#269;kim okupljanjem svih zainteresiranih u Zagreba&#269;kom kazali&amp;scaron;tu mladih od 7. do 13. svibnja. Prijave na projekt zaprimaju se svakim danom do 10. svibnja na broj telefona 01 4682 464 ili na mail adresi info@montazstroj.hr.
	
	Z. K.</description>
      <dc:subject>Zagreba&#269;ka &#382;upanija</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-03T07:14:06+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Dugoselske ma&#382;oretkinje osvojile 5. mjesto na dr&#382;avnom prvenstvu</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Dugoselske-maoretkinje-osvojile-5.-mjesto-na-dravnom-prvenstvu/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Dugoselske-maoretkinje-osvojile-5.-mjesto-na-dravnom-prvenstvu/#When:11:10:15Z</guid>
      <description>Uz ples i pjesmu, sunce i more ovo je za nas bilo jedno predivno putovanje na kojem smo sklopili prijateljstva sa djevojkama iz svih krajeva Hrvatske. Dugoselske ma&#382;oretkinje, njihova trenerica Amelija Kordi&#263; i voditeljica Tatjana Malinar, zahvaljuju se na podr&amp;scaron;ci i pomo&#263;i svima koji su im omogu&#263;ili kako bi otputovale na ovo natjecanje.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-02T11:10:15+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>GO SDP&#45;A JASTREBARSKO UPRILI&#268;ILA PRAZNIK RADA NA STROSSU</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/GO-SDP-A-JASTREBARSKO-UPRILIILA-PRAZNIK-RADA-NA-STROSSU/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/GO-SDP-A-JASTREBARSKO-UPRILIILA-PRAZNIK-RADA-NA-STROSSU/#When:07:02:08Z</guid>
      <description>Recept dobre glazbe, doma&#263;e hrane i pi&#263;a kojim ve&#263; nekoliko godina za redom Gradska organizacija SDP&#45;a &#269;asti svoje sugra&#273;ane, i ove je godine urodio plodom odli&#269;ne zabave te izvrsnim provodom za sve koji su danas posjetili Jastrebarsko. Program obilje&#382;avanja prvosvibanjske proslave u poslijepodnevnim satima otvorila je grupa &quot;Creativo band&quot; uz &#269;ije se glazbene brojeve rasplesalo nekoliko stotina posjetitelja na glavnom jaskanskom trgu. Na svoje su do&amp;scaron;li i posjetitelji &#382;eljni zabave, a ponajvi&amp;scaron;e djeca i mladi za koje je bio organiziran zabavni park sa stolnim nogometom, fliperom te automobilom simulatorom za vo&#382;nju rallya. Kasnije tijekom proslave, ljubitelji bicikla isku&amp;scaron;ali su svoje sposobnosti na natjecanju iznena&#273;enja koje je posebno za ovu priliku priredio Klub kotura&amp;scaron;a Jastrebarsko.&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Praznik rada je me&#273;unarodni blagdan koji Gradska organizacija SDP&#45;a ve&#263; tradicionalno obilje&#382;ava prigodnim programom za sve na&amp;scaron;e sugra&#273;ane, ali i ostale posjetitelje koji dolaze u na&amp;scaron; grad dru&#382;iti se, dobro zabaviti i opustiti. Ovim putem &#269;estitam svim Jaskancima Praznik rada uz &#382;elje i nadu da od svojeg rada mogu dostojno &#382;ivjeti te da &#263;e se, kako u Hrvatskoj tako i u Jastrebarskom, nastaviti dugoro&#269;ni socijalni dijalog izme&#273;u poslodavaca i zaposlenika., izjavio je predsjednik Gradske organizacije SDP&#45;a Zvonimir Novosel.&amp;nbsp;

	Proslavi na sredi&amp;scaron;njem jaskanskom trgu nazo&#269;io je i gradona&#269;elnik Jastrebarskog Mihael Zmajlovi&#263; koji je pozdravio inicijativu GO SDP&#45;a povodom obilje&#382;avanja Praznika rada, te iskoristio priliku da &#269;estita svojim sugra&#273;anima: &amp;bdquo;Dragi Jaskanci, &#382;elim vam sretan Praznik rada! Pravo na rad kao i pravo na &#382;ivot od vlastitog rada imperativ je svake zajednice, stoga se danas trebamo prisjetiti tih vrijednosti. Gradska uprava, kao i ja osobno, raditi &#263;emo na tome da i dalje stvaramo preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta u na&amp;scaron;em Gradu.&amp;ldquo;, kazao je Mihael Zmajlovi&#263;.&amp;nbsp;

	Jastrebarsko je grad koji ima gotovo dvostruko ni&#382;u stopu nezaposlenosti od nacionalnog prosjeka, a planiranje novih projekata i investicija govori u prilog bolje budu&#263;nosti za sve gra&#273;ane grada kojeg je Financial Times u o&#382;ujku proglasio jednim od deset europskih gradova budu&#263;nosti Ju&#382;ne Europe.</description>
      <dc:subject>Zagreba&#269;ka &#382;upanija</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-01T07:02:08+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>OBITELJSKI DAN U &#352;PORTU I REKREACIJI</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/OBITELJSKI-DAN-U-PORTU-I-REKREACIJI1/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/OBITELJSKI-DAN-U-PORTU-I-REKREACIJI1/#When:14:06:14Z</guid>
      <description>Prijavnice za natjecanje dostupne su na adresi: www.dugoselosport.hr</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-27T14:06:14+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Odlazak kontakt policajaca biciklima u Lourdes</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Odlazak-kontakt-policajaca-biciklima-u-Lourdes/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Odlazak-kontakt-policajaca-biciklima-u-Lourdes/#When:08:53:21Z</guid>
      <description>Tamo &#263;e se pridru&#382;iti pripadnicima hrvatskih vojno&amp;ndash;redarstvenih snaga na tradicionalnom hodo&#269;a&amp;scaron;&#263;u.

	Tako&#273;er, ovo bicikliranje ima i humanitarni karakter, a u svrhu prikupljanja novca za kupnju kardio&#45;respiratornog monitora za potrebe Odjela pedijatrije Op&#263;e bolnice Dr. Tomislav Bardek na na&#269;in da se prodajom kilometara, po cijeni od jednog eura prikupi potrebni iznos.

	Foto &#45; PU Koprivni&#269;ko&#45;kri&#382;eva&#269;ka&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-27T08:53:21+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Na Zagreba&#269;kom velesajmu odr&#382;ava se PRVI MOTORISTI&#268;KI SAJAM</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/na-zagrebackom-velesajmu-odrzava-se-prvi-motoristicki-sajam/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/na-zagrebackom-velesajmu-odrzava-se-prvi-motoristicki-sajam/#When:08:29:04Z</guid>
      <description>Na prostoru&amp;nbsp;Zagreba&#269;kog velesajma okupiti &#263;e se &#269;lanovi iz vi&amp;scaron;e od 200 moto klubova iz cijele Hrvatske kako bi sudjelovali na jedinstvenom doga&#273;aju u ove prazni&#269;ne dane;&amp;nbsp;&amp;nbsp;DEFILEU MOTORA kroz grad Zagreb i to rutom: Zg Velesajam &#45; Av. Dubrovnik &#45; V. Holjevca &#45; Most Slobode &#45; HBZ &#45; Ul. grada Vukovara &#45; Savska &#45; Jadranski most &#45; rotor &#45; Av. Dubrovnik &#45; Zg. Velesajam.

	Danas, u petak nakon defilea koji &#263;e zapo&#269;eti u 18 sati i trajati do 21 sat zapo&#269;eti &#263;e koncert na kojem &#263;e nastupiti rock grupe Divlje jagode i Atomsko skloni&amp;scaron;te, te predgrupa Preki sud.&amp;nbsp;

	U subotu u paviljonu 11d u sklopu programa&amp;nbsp;odr&#382;ati &#263;e se DJ party na kojem &#263;e nastupati svjetski poznati DJ&#45;evi izme&#273;u ostalog i tajanstveni DJ PHANTOM.</description>
      <dc:subject>Zagreba&#269;ka &#382;upanija</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-27T08:29:04+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Radionica &#8220;Organiziranje i razvoj zajednice&#8221; u Dugom Selu</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/radionica-organiziranje-i-razvoj-zajednice-u-dugom-selu/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/radionica-organiziranje-i-razvoj-zajednice-u-dugom-selu/#When:22:07:18Z</guid>
      <description>U uvodnom izlaganju mogli smo &#269;uti &amp;scaron;to zna&#269;i civilno dru&amp;scaron;tvo, &amp;scaron;to je zajednica, koja su joj zajedni&#269;ka obilje&#382;ja i kako je organizirati. Kako bi &amp;scaron;ira javnost, tj. najve&#263;i broj gra&#273;ana koji su uglavnom marginalizirani, tj. isklju&#269;eni iz dono&amp;scaron;enja odluka, mogli stalno sudjelovati u procesu dono&amp;scaron;enja odluka, nu&#382;nim se pokazalo profesionaliziranje&amp;nbsp; udruga. To bi zna&#269;ilo zapo&amp;scaron;ljavanje stru&#269;njaka koji znaju kvalitetno zagovarati interese zajednice, a broje malo &#269;lanstvo i veliki broj korisnika.

	Mogli smo nau&#269;iti ne&amp;scaron;to o razlikama izme&#273;u klasi&#269;nog i suvremenog tj. odr&#382;ivog rada u zajednici i o postepenim koracima rada u zajednici (procjeni potreba, strate&amp;scaron;kom planiranju i akcijskom planu udruga te o na&amp;scaron;oj gra&#273;anskoj ulozi organizatora zajednice.&amp;nbsp; Jako je va&#382;no umre&#382;avanje svih snaga u dru&amp;scaron;tvu, kako unutarsektorskih (npr. zajednice udruga), tako i me&#273;usektorskih.&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	Po tom pitanju Portalovci se trude, otvoreni smo za dijalog s udrugama, tijelima mjesne i lokalne samouprave, poduze&#263;ima, ustanovama, &amp;scaron;kolama, vjerskim zajednicama, uglednim pojedincima kao i s onima suprotnih stavova i mi&amp;scaron;ljenja, a sve u cilju rije&amp;scaron;avanja odre&#273;enih problema i osna&#382;ivanja na&amp;scaron;e zajednice. Stoga, pozivamo sve zainteresirane da sudjeluju na radionicama i info&#45;to&#269;kama stru&#269;njaka iz Centra za civilne inicijative iz Zagreba. &quot;Portal&quot; &#263;e vas o tome pravodobno obavijestiti.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-24T22:07:18+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Milan Medi&#263; predsjednik 1. Leader mre&#382;e</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Milan-Medi-predsjednik-1.-Leader-mree/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Milan-Medi-predsjednik-1.-Leader-mree/#When:20:03:20Z</guid>
      <description>Podsjetimo, Mre&#382;a je osnovana u Karlovcu kao krovna udruga koja je do sada okupila 20 od 31 osnovane i registrirane Lokalne akcijske grupe (LAG).&amp;nbsp;
			
				&quot;Leader mre&#382;a predstavljat &#263;e va&#382;nog partnera Ministarstvu poljoprivrede u promicanju mjera ruralnog razvoja i LEADER pristupa u IPARD programu te u postpristupnom programu u sklopu Fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj (EAFRD)&quot;, poru&#269;uju iz Ministarstva poljoprivrede.&amp;nbsp;
			
				Iz Ministarstva su na osniva&#269;koj skup&amp;scaron;tini i najavili skoru objavu Pravilnika za provedbu Mjere 202 IPARD programa i akreditaciju tijela nadle&#382;nog za njegovu provedbu. Time su zapravo pripremili LAG&#45;ove na objavu natje&#269;aja za odobravanje Lokalnih razvojnih strategija i sufinanciranja njihove provedbe.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-24T20:03:20+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>O zagreba&#269;kom i hrvatskom problemu komunalnog otpada</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/O-zagrebakom-i-hrvatskom-problemu-komunalnog-otpada/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/O-zagrebakom-i-hrvatskom-problemu-komunalnog-otpada/#When:06:44:07Z</guid>
      <description>Danas u Hrvatskoj ve&#263; mnogi govore da je komunalni otpad notorni civilizacijski/ekolo&amp;scaron;ki problem, neovisno o tome razumiju li ili ne razumiju o &#269;emu i &amp;scaron;to zapravo govore, i jo&amp;scaron; gore, nerijetko odlu&#269;uju. Hrvatska, bez ikakve potrebe i ozbiljna razloga, tragi&#269;no zaostaje za onim &amp;scaron;to je u svijetu najbolje glede toga problema i njegova rje&amp;scaron;avanja. Zagreba&#269;ko smetli&amp;scaron;te Jaku&amp;scaron;evac, uza sva druga hrvatska smetli&amp;scaron;ta, nazvana ina&#269;e odlagali&amp;scaron;tima, paradigma je tih lutanja i krivih koraka. Karakteristi&#269;no je za te krive pristupe i postupke davanje krivih imena, tako manipulaciju sme&#263;em nazivaju gospodarenje otpadom i sli&#269;no. Ho&#263;e li se izi&#263;i iz te slijepe ulice, nu&#382;no je potrebno temeljito po&amp;scaron;tivati uvide i orijentacije koje proizlaze iz dobro poznata prirodoslovlja &#45; ekologije/znanosti o okoli&amp;scaron;u. Nu&#382;no je &amp;ndash; jasno prije toga &amp;ndash; te uvide, kao primjerice na&#269;elo potpuno odvojena prikupljanja i recikliranja otpada, kao i nu&#382;nost uspostave dosljedno ekolo&amp;scaron;ki zasnovanih sustava i programa, doista i prihvatiti i provesti u djelo. Vrlo je korisno ozbiljno razmotriti i stotine velikih i uspje&amp;scaron;nih iskustava &amp;scaron;irom svijeta, me&amp;ntilde;u kojima se isti&#269;u Canberra, San Francisco, M&amp;uuml;nster, Toronto, ili ne&amp;scaron;to bli&#382;i Gornja Austrija i Lazio, Consortio Priuli ili, napokon, na&amp;scaron; Krk. I na kraju, iako ne najmanje va&#382;no, treba uo&#269;iti problem nedostatka samopo&amp;scaron;tovanja, ponosa i povjerenja u sposobnosti vlastite mladosti da se promijeni lo&amp;scaron;a paradigma.&amp;nbsp;

	Prof. dr. sc. Stanko Ur&amp;scaron;i&#263;, fizikalni kemi&#269;ar, predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju Farmaceutskobiokemijskoga fakulteta Sveu&#269;ili&amp;scaron;ta, bavi se istra&#382;ivanjem procesa protonom spregnutih prijelaza elektrona, tuneliranja hidrona u malim molekularnim sustavima pri sobnoj temperaturi i s tim povezanom fundamentalnom ulogom dinami&#269;koga restrukturiranja vode, &amp;scaron;to po svojoj naravi duboko zadire u razumijevanje svih procesa, od kemije do najsuptilnijih biolo&amp;scaron;kih sustava. Ranija istra&#382;ivanja obuhva&#263;ala su, uz ostalo, kinetiku i mehanizme nukleofilnih reakcija spojeva C&#45;nitrozo. Godinama zauzeto poku&amp;scaron;ava biti koristan glede hrvatskih ekolo&amp;scaron;kih/okoli&amp;scaron;nih problema, &amp;scaron;to uz ostalo uklju&#269;uje i rad u Hrvatskom saboru i mnogim povjerenstvima te projekt Eko otok Krk.&amp;nbsp;

	Voditeljica, mr. sc. Jasna Matekalo Draganovi&#263;, pro&#269;elnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-24T06:44:07+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>2. sajam cvije&#263;a &#45; &#8220;Dugoselski cvijet&#8221;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/2.-sajam-cvijea-Dugoselski-cvijet/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/2.-sajam-cvijea-Dugoselski-cvijet/#When:10:28:43Z</guid>
      <description>Uz bogatu ponudu proizvoda po popularnim cijenama, na sajmu je svatko mogao prona&#263;i pone&amp;scaron;to za sebe. Osim u ponudi cvije&#263;a, biljaka i ukrasnih predmeta, posjetioci su mogli u&#382;ivati u trodnevnom bogatom programu. Dok su djeca sudjelovala na besplatnim radionicama izrade cvije&#263;a od krep&#45;papira te izrade tradicijskog nakita, oni malo ozbiljniji mogli su poslu&amp;scaron;ati predavanje gosp. Josipa Rogina &#45; &quot;Povijest ru&#382;a ili koja je ru&#382;a bila prva&quot; i &quot;Kako je nastala dugoselska ru&#382;a Cappa Sancti Martini&quot;.

	Sajam je sino&#263; zatvorio svoja vrata, a gra&#273;anima ostaje mjesecima iza toga uljep&amp;scaron;an Perivoj grofa Dra&amp;scaron;kovi&#263;a.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-23T10:28:43+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Javni poziv za dodjelu 3,3 milijuna kuna za poduzetni&#269;ke zone</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Javni-poziv-za-dodjelu-33-milijuna-kuna-za-poduzetnike-zone/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Javni-poziv-za-dodjelu-33-milijuna-kuna-za-poduzetnike-zone/#When:10:22:09Z</guid>
      <description>Poticajna sredstva dodjeljuju se prvenstveno za izradu projektne i druge dokumentacije za zonu, otkup zemlji&amp;scaron;ta za formiranje zone, ure&#273;enje zemlji&amp;scaron;ta i okoli&amp;scaron;a, ure&#273;enje infrastrukture i opremanje zone te druge potrebe u funkciji zone kao i potrebe poduzetnika prema programu osnivanja i razvoja poduzetni&#269;kih zona. Gradovi i op&#263;ine dodijeljena sredstva mogu koristiti isklju&#269;ivo za namjenu za koju su odobrena.&amp;nbsp;

	Iz Zagreba&#269;ke &#382;upanije pozivaju gradove i op&#263;ine da svoje zahtjeva s potpunom dokumentacijom po&amp;scaron;alju najkasnije do 15. svibnja 2012. godine na adresu: Zagreba&#269;ka &#382;upanija, Upravni odjel za gospodarstvo, Ulica grada Vukovara 72/V p.p. 974, 10 001.&amp;nbsp;

	Tekst javnog poziva i prijavni obrasci nalaze se na web stranicama Zagreba&#269;ke &#382;upanije, a vi&amp;scaron;e informacija mo&#382;e se dobiti i na tel. 6009&#45;415, 6009&#45;457, fax: 6009&#45;488 ili na e&#45;mail:&amp;nbsp; uog@zagrebacka&#45;zupanija.hr.&amp;nbsp;

	Ina&#269;e, Zagreba&#269;ka &#382;upanija je od 2001. godine do danas za razvoj poduzetni&#269;kih zona na svom podru&#269;ju izdvojila preko 28 milijuna kuna &#45; stoji u priop&#263;enju&amp;nbsp;Ureda &#382;upana.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Zagreba&#269;ka &#382;upanija</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-23T10:22:09+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Knjiga o &#8220;najhrabrijoj &#382;eni Europe&#8221;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Knjiga-o-najhrabrijoj-eni-Europe1/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Knjiga-o-najhrabrijoj-eni-Europe1/#When:10:01:52Z</guid>
      <description>ZAGREB &amp;ndash; Knjiga &amp;raquo;Jelena Zrinski, najhrabrija &#382;ena Europe&amp;laquo; ma&#273;arske povjesni&#269;arke, akademkinje Agnes R. Varkonyi, u prijevodu Xenije Detoni, predstavljena je ve&#269;eras u Zagrebu kao prilog ponovom i&amp;scaron;&#269;itavanju hrvatsko&#45;ma&#273;arskih povijesnih veza, ali i uspostavi nove europske tolerancije i multikulturalnosti.

	Monografiju o Hrvatici Jeleni Zrinski koja je, preseliv&amp;scaron;i se u Ma&#273;arsku, postala ugarskom heroinom, predstavili su u Knji&#382;nici Bogdana Ogrizovi&#263;a autorica Agnes R. Varkonyi, prof. S&amp;aacute;ndor Bene te predstojnik Centra za europske studije Damir Grubi&amp;scaron;a, slo&#382;ni u ocjeni da je obitelj Zrinski bila primjer multikulturalne Europe na na&amp;scaron;im prostorima, renesansne obrazovanosti i sno&amp;scaron;ljivosti prema razli&#269;itima.

	Autorica Agnes R. Varkonyi poku&amp;scaron;ava u svom povijesnom djelu proniknuti su&amp;scaron;tinu sudbine Jelene Zrinski, k&#263;eri Petra Zrinskog i Katarine Frankopan, koja nakon o&#269;eve pogibije odlazi u Ugarsku. Uspijevaju&#263;i povezati dru&amp;scaron;tva razli&#269;itih religija i jezika, k&#263;i Katarine Frankopan i majka Ferenca II. Rakoczija za Ma&#273;are postaje Ilona Zrinyi, jedna od najzna&#269;ajnijih osoba u ma&#273;arskoj nacionalnoj memoriji, rekao je prof. Sandor Bene.

	Rije&#269; je o &#382;eni, koja je svojim juna&#269;kim duhom zadivila &#269;itav onda&amp;scaron;nji svijet tri godine brane&#263;i tvr&#273;avu Munkacs od navala habsbur&amp;scaron;ke armade, na temelju &#269;ega je stekla epitet &amp;raquo;najodva&#382;nije &#382;ene Europe&amp;laquo;.

	Monografiju o Jeleni Zrinski Damir Grubi&amp;scaron;a ocijenio je &amp;raquo;znanstveno utemeljenim kriti&#269;kim djelom o tragi&#269;noj heroini koja pripada i hrvatskoj i ma&#273;arskoj povijesti&amp;laquo;.

	Kao takvo, istaknuo je, ovo je djelo posebno zna&#269;ajno u epohi kada i mi postajemo &#269;lanicom europske obitelji te &#263;emo svojom tradicijom mo&#263;i pridonijeti europskoj multikulturalnosti.

	Predstavljanju knjige, u nakladi Jesenski i Turka, nazo&#269;ili su i &#269;lanovi Bratov&amp;scaron;tine &amp;raquo;Petar Zrinski&amp;laquo; iz &#268;akovca. Oni su istaknuli &amp;raquo;moralne i eti&#269;ke dimenzije obitelji Zrinski&amp;laquo;, koje se, kazali su, posredovanjem autorice Varkonyi prenose i u dana&amp;scaron;nje vrijeme. (Hina) / novilist.hr</description>
      <dc:subject>Zagreba&#269;ka &#382;upanija</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-23T10:01:52+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>STK &#8220;Brckovljani&#8220; prvaci Hrvatske u kategoriji kadeta</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/stk-brckovljani-prvaci-hrvatske-u-kategoriji-kadeta/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/stk-brckovljani-prvaci-hrvatske-u-kategoriji-kadeta/#When:20:42:11Z</guid>
      <description>&amp;nbsp;

	U petak i subotu igran je ekipni dio natjecanja na kojem su nastupile ekipe koje su izborile pravo da nastupe na prvenstvu kroz regionalne kvalifikacije. Na putu do finala stolnotenisa&#269;i STK&amp;ldquo;Brckovljani&amp;ldquo; svladali su ekipu STK Opatija sa rezultatom 3:0, potom ekipu STK Obrtni&#269;ka &amp;scaron;kola iz Slavonskog Broda rezultatom 3:1 te ekipu STK Nostro iz &#268;akovca rezultatom 3:0. U finalu pobje&#273;ena je ekipa STK Srdo&#263;i iz Rijeke rezultatom 3:1 &#269;ime su stolnotenisa&#269;i STK&amp;ldquo;Brckovljani&amp;ldquo; postali prvaci Hrvatske u kategoriji kadeta. Ovaj povijesni rezultat izborila je ekipa koja je nastupila u sastavu: Matej Murat, Tomislav Nagy i Luka Martinek.

	No, to nije bio kraj dobrih rezultata. U igri parova Matej Murat i Luka Martinek dospjeli su do &#269;etvrtfinala na korak do medalje ba&amp;scaron; kao i tre&#263;i na&amp;scaron; igra&#269; Tomislav Nagy koji je nastupio u paru s Karlom &amp;Scaron;triga iz STK Ljube&amp;scaron;&#269;ica.

	U pojedina&#269;nom dijelu Tomislav Na&#273;y nije uspio pro&#263;i prvi dio natjecanja po grupama. Luka Martinek se plasirao u &#269;etvrt finale. Sjajan rezultat izborio je Matej Murat koji je postao viceprvak Hrvatske u kategoriji kadeta. Matej je u finalu izgubio od Mustapi&#263; Josipa iz STK Split rezultatom 4:1.</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-22T20:42:11+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Balet VESELA UDOVICA u Dugom Selu &#8211; 22. travnja</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Balet-VESELA-UDOVICA-u-Dugom-Selu-22.-travnja/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Balet-VESELA-UDOVICA-u-Dugom-Selu-22.-travnja/#When:07:34:15Z</guid>
      <description>Organizator&amp;nbsp; priredbe je Pu&#269;ko otvoreno u&#269;ili&amp;scaron;te Dugo Selo u suradnji s Koncertnom direkcijom Zagreb, uz potporu Zagreba&#269;ke &#382;upanije u okviru ciklusa Glazbeni prsten.
	Ulaz na ovu jedinstvenu priredbu u Dugom Selu&amp;nbsp; &amp;nbsp;besplatan &amp;nbsp;je&amp;nbsp; za posjetitelje.&amp;nbsp;

	Vi&amp;scaron;e o predstavi i o Baletnoj trupi Croatia, s popisom uloga i vodi&#269;em kroz predstavu mogu&#263;e je pro&#269;itati na www.ucilistedugoselo.com.</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-22T07:34:15+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Tekst na Portalu vrijedan &#269;ak i konferencije za medije</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Tekst-na-Portalu-vrijedan-ak-i-konferencije-za-medije/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Tekst-na-Portalu-vrijedan-ak-i-konferencije-za-medije/#When:20:58:12Z</guid>
      <description>Izvje&amp;scaron;taj s konferencije objavljen je u Dugoselskoj kronici 18.04.2012.g. &#45; &amp;bdquo;Vi&amp;scaron;e ne&#263;emo trpjeti medijske napade, odgovaramo tu&#382;bom za klevetu&amp;ldquo;.

	

	

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	A iz etera &quot;Radio Martina&quot;, jednog od najslu&amp;scaron;anijih radija Zagreba&#269;ke &#382;upanije, gra&#273;anstvo je u kratkom prilogu s konferencije koji je 18.04.2012.g. pu&amp;scaron;ten u emisiji &quot;10 370&quot; moglo &#269;uti predsjednicu udruge &quot;ADHD i ja&quot;:&amp;nbsp;

	&quot;... do dana dana&amp;scaron;njeg stalno pritu&#382;be, prijetnje, stalno la&#382;ne optu&#382;be.......... od krala pare, od maltretira roditelje, nemaju roditelji pravo glasa, od zlostavljanja djece....&quot;&amp;nbsp;

	pa sve do&amp;nbsp;

	&quot;...Tri godine smo &amp;scaron;utjeli jer smo mislili da &#263;e POREME&#262;ENI UM stat. Sad nam je dosta...&quot;

	&amp;nbsp;

	Zavr&amp;scaron;ila je tiskovna konferencija. Zahvaljujemo se predsjednici udruge &quot;ADHD i ja&quot; na &quot;clinical diagnosis&quot; umova okupljenih oko Portala.

	U 2010. prihodi ove udruge iznosili su 519.218,76 kn, a rashodi te iste godine 292.758,69 kn.&amp;nbsp;U 2011. prihodi ove udruge iznosili su 309.605,00 kn, a rashodi te iste godine 493.957,61 kn. (Izvor &amp;ndash; http://www.adhd&#45;i&#45;ja.hr)

	Bilo bi dobro da udruga&amp;nbsp;ubudu&#263;e anga&#382;ira jednog PR&#45;a (makar govorio i o poreme&#263;enim umovima), SAMO i ISKLJU&#268;IVO ZATO da se ugledni dugoselski mediji kao &amp;scaron;to je &quot;Radio&#45;Martin&quot; i &quot;Dugoselska kronika&quot; te svekoliko slu&amp;scaron;ateljstvo i &#269;itateljstvo, PO&amp;Scaron;TEDE retori&#269;ko&#45;jezi&#269;nih karakteristika&amp;nbsp; predsjednice spomenute udruge.

	&amp;nbsp;

	&quot;Grad ima sre&#263;e da uop&#263;e postoji ovakva udruga&quot;, &#269;ulo se na tiskovnoj&amp;hellip;

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-21T20:58:12+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vrijednosti na&#353;eg dana&#353;njeg svijeta</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Vrijednosti-naeg-dananjeg-svijeta/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Vrijednosti-naeg-dananjeg-svijeta/#When:13:07:25Z</guid>
      <description>&quot;Civilizacijom&quot; nazivamo na&#269;in &#382;ivot kojim se vodimo, no naro&#269;ito u jednom tako &amp;scaron;arolikom svijetu kakav je na&amp;scaron; nikada ne znamo na koji se oblik civilizacije to treba odnositi. U svakom slu&#269;aju, ona koja utje&#269;e na ve&#263;inu nas pogre&amp;scaron;no se naziva &quot;zapadnom&quot; i to je ona koja prevladava u velikim gradovima &quot;razvijenih zemalja&quot; i onih manje razvijenih. To je jedna &#269;isto materijalisti&#269;ka definicija u kojoj su sindromi posjedovanja, potro&amp;scaron;nje, vje&#269;ne tjelesne mladosti i samo&#382;ivosti postali primarni.
	U na&amp;scaron;em prihva&#263;enom &quot;potro&amp;scaron;a&#269;kom dru&amp;scaron;tvu&quot; djeca rastu u&#269;e&#263;i da vrijede zbog onoga &amp;scaron;to (oni ili njihovi roditelji) posjeduju, a ne zbog onoga &amp;scaron;to jesu. Moralne vrijednosti nisu dio spomenute &quot;potro&amp;scaron;nje&quot;: nitko ih ne primjenjuje, nitko ih ne tra&#382;i niti ih cijeni. Dakle, pitanje je ho&#263;emo li posjedovati skupe, na&amp;scaron;iroko reklamirane predmete ili pak ste&#263;i ugledan dru&amp;scaron;tveni polo&#382;aj koji se na koncu opet temelji na materijalnom posjedovanju: titulama, polo&#382;ajima, istaknutom mjestu me&#273;u drugima.
	Nedavno sam pro&#269;itala jednu od onih statistika koje se obi&#269;no pojavljuju u &#269;asopisima i novinama, u kojoj sam saznala kako se dana&amp;scaron;nji roditelji nalaze u isku&amp;scaron;enju &#382;rtvovati sve kako bi svojoj djeci omogu&#263;ili sve mogu&#263;e pogodnosti. Djelomi&#269;no se o&#269;evi pona&amp;scaron;aju tako kako bi djecu po&amp;scaron;tedjeli nekih patnji koje su oni morali pretrpjeti, a djelomi&#269;no to &#269;ine zbog neminovnog osje&#263;aja krivnje koji ih obuzima jer ostavljaju svoju djecu same gotovo cijeli dan kako bi mogli jo&amp;scaron; vi&amp;scaron;e raditi i zaraditi.
	Kakvi &#263;e biti novi nara&amp;scaron;taji odgajani prema takvim kriterijima? Razma&#382;eni mladi ljudi, navikli na mir svojih ku&#263;a. &#268;injenica je to koju potvr&#273;uju statistike: sve je vi&amp;scaron;e mladih ljudi koji radije &#382;ive zajedno sa svojim roditeljima, ne zbog osje&#263;aja obiteljskog zajedni&amp;scaron;tva, ve&#263; zbog udobnosti koju to predstavlja. Susrest &#263;emo se s mladima nesposobnima za &#382;ivot, naviknutima da im je sve servirano kao na pladnju, koji se ne znaju oduprijeti nijednoj pote&amp;scaron;ko&#263;i, i koji, &amp;scaron;to je najgore, pomno gledaju kako izbje&#263;i bilo kakvu pote&amp;scaron;ko&#263;u.
	&#381;ivimo u eri nesvjesne neodgovornosti.
	Znam da ova tvrdnja mo&#382;e izgledati kontradiktorno, s obzirom da neki ljudi izbjegavanje odgovornosti do&#382;ivljavaju kao svjesno traganje. Me&#273;utim, kao filozofi, ne mo&#382;emo prihvatiti da svijest, istinska ljudska svijest, bude ona koja kuca na vratima bijega od svake odgovornosti. &amp;nbsp;
	Obaveze se do&#382;ivljavaju kao najgora &quot;bolest&quot; koja nas mo&#382;e zadesiti, a djecu, adolescente i mlade ljude se u&#269;i da &quot;budu slobodni&quot; i da se ne ve&#382;u nepotrebnim obavezama. &#381;alosno je &amp;scaron;to su one obaveze koje se smatra nepotrebnima upravo jedine obaveze koje nam daju &#269;asni naziv Ljudskih bi&#263;a.
	Obaveza prema satnici u &amp;scaron;koli, na poslu ili fakultetu; dru&amp;scaron;tveni sastanci ili susreti za provo&#273;enje vremena nisu istinske obaveze u usporedbi s onima koje zahtijevaju otvaranje o&#269;iju du&amp;scaron;e, upoznavanje samoga sebe, znanje o otkrivanju smisla &#382;ivota i uloge koju svako od nas ima u svijetu, uloge koja treba pridonijeti vlastitoj moralnoj i duhovnoj&amp;nbsp; dobrobiti te istinskom civilizacijskom napretku.&amp;nbsp; &amp;nbsp;
	Dovoljno je baciti jedan pogled na Prirodu da bismo primili istinske poduke o odgovornosti. Ni&amp;scaron;ta u njoj, niti jedan kamen, niti jedno stablo, niti jedna &#382;ivotinja, niti zvijezde, niti galaksije ne bje&#382;e od svoje sudbine; naprotiv, ostvaruju je s jednom tako &#269;udesnom pravilno&amp;scaron;&#263;u da se njen nedostatak smatra &quot;fenomenom&quot; o kojem govore svi znanstvenici, ali i ostali &#382;eljni novosti.
	Mo&#382;e li onda &#269;ovjek pobje&#263;i od odgovornosti? Naprotiv. Ispravno bi bilo da djeca od po&#269;etka znaju da su do&amp;scaron;la u jedan svijet koji od njih mnogo o&#269;ekuje i da moraju po&#269;eti ispunjavati male zadatke, svoje, &#269;udesno svoje zadatke koje im nitko ne mo&#382;e oteti i koje nitko ne mo&#382;e izvr&amp;scaron;iti umjesto njih. Tako bi se ostvarilo postojanje jedne mladosti zdrave tijelom i du&amp;scaron;om, jedne zrelosti spokojne i sposobne &#382;ivjeti civilizaciju, umjesto da ugodno promatra kako prolazi televizijskim ekranom.
	Obaveze? Jednako tako se stje&#269;u, premda u manjoj mjeri, silom ili nesvjesno. Tisu&#263;u je puta bolje biti odva&#382;an i obavezati se prema onome &amp;scaron;to &#382;elimo ili smo izabrali, makar tisu&#263;e glasova govorilo suprotno; prije ili kasnije oni &#263;e pjevati pjesmu o odgovornosti kada je &#269;uju od velikih.
	&amp;nbsp;

	FILOZOFSKO PRIJATELJSTVO

	&amp;nbsp;

	Tijekom stolje&#263;a, u ovom ili onom obliku, izra&#382;avale su se najuzvi&amp;scaron;enije pohvale prijateljstvu. &#268;inili su to filozofi i pisci, pjesnici i mnogi drugi, sve do na&amp;scaron;ih dana u kojima i dalje slu&amp;scaron;amo ili &#269;itamo o prijateljstvu kao o svetoj vezi.
	No, pogledajmo &amp;scaron;to je ono &amp;scaron;to u stvarnosti &#382;ivimo pod imenom toliko cijenjenog prijateljstva.
	Danas se, &#269;ast iznimkama, ovisno o okolnostima op&#263;enito &amp;scaron;iri lako i nepostojano&quot;prijateljevanje&quot;, kao da se radi o jo&amp;scaron; jednom proizvodu vi&amp;scaron;e me&#273;u tolikima koje konzumiramo ili,&amp;nbsp; jo&amp;scaron; gore, kao da se radi o odba&#269;enoj ambala&#382;i tih prehrambenih proizvoda.
	Jedna se osoba zbli&#382;ava s drugom zbog koristi koju ima od toga, koja se kre&#263;e u rasponu od tra&#382;enja dru&amp;scaron;tva kako bi se prekratila samo&#263;a ili podijelio s nekim trenutak razbibrige, do mogu&#263;nosti da se ra&#269;una na nekoga u trenutku nevolje. Ali, &#269;im pro&#273;e nevolja, potreba ili usamljenost, nestaje i prijatelja i prijateljstva.
	Danas se govori o &quot;ekipi&quot;, &amp;ldquo;frendovima&amp;rdquo; s kojima se popu&amp;scaron;i zabranjena cigareta, popije koja &#269;a&amp;scaron;a vi&amp;scaron;e, pogleda porno film ili napravi neka neukusna nepodop&amp;scaron;tina koja&amp;nbsp; &#382;alosno opona&amp;scaron;a ono &amp;scaron;to se nekada nazivalo odva&#382;no&amp;scaron;&#263;u.
	Postoje, bez sumnje, &amp;scaron;kolski prijatelji koji zajedno prolaze mjesece i godine kroz iste tjeskobe i radosti. Postoje prijatelji na poslu koji se naviknu na dnevnu rutinu sastajanja i rastajanja u isto vrijeme. Postoje slu&#269;ajni prijatelji kojima se &quot;istresaju&quot; brige, &#382;ivotne pri&#269;e, patnje i problemi, oni koje vi&amp;scaron;e cijenimo ukoliko vi&amp;scaron;e slu&amp;scaron;aju, a manje govore. Ali ovo su veze koje se prekidaju s lako&#263;om i zaboravljaju &#269;im &#382;ivot donese jedan neo&#269;ekivani preokret.
	Postoje, tako&#273;er, romanti&#269;na prijateljstva koja zapravo skrivaju jednu drugu vrstu osje&#263;aja, jer obi&#269;no dovode do zaljubljenosti koja, na&#382;alost, ne traje puno du&#382;e od&amp;nbsp; ve&#263; spomenutih povr&amp;scaron;nih prijateljstava.
	Ono &amp;scaron;to nedostaje i &amp;scaron;to &#382;elimo povratiti, jer znamo da nikada nije prestalo postojati, jest filozofsko prijateljstvo, ono koje sadr&#382;i ljubav prema me&#273;usobnom upoznavanju, ono koje traje usprkos vremenu i te&amp;scaron;ko&#263;ama, ono koja stvara veze istinskog bratstva &#269;ak i kad ne postoji krvno srodstvo.
	Zbog toga ga definiramo kao filozofsko prijateljstvo, premda ga ne nazivamo tako u svakodnevnom &#382;ivotu. Filozofsko je zato &amp;scaron;to obuhva&#263;a ljubav i potrebu upoznavanja. To je ono zbog kojeg se dvije ili vi&amp;scaron;e osoba nastoje upoznati, razumjeti, polaze&#263;i od toga da upoznaju same sebe. Ono omogu&#263;ava ra&#273;anje po&amp;scaron;tovanja, strpljenja i postojanosti, ono opra&amp;scaron;ta ne propu&amp;scaron;taju&#263;i ispraviti, i poti&#269;e svakoga da bude svaki put bolji kako bi bio dostojan prijatelja. Ono budi osje&#263;aj solidarnosti, obostrane potpore u svakom trenutku, ono koje zna podnijeti udaljenosti i boli, bolesti i neima&amp;scaron;tinu.
	Definiramo ga kao filozofsko jer vjerujemo da se jedino dijele&#263;i zajedni&#269;ke ideje, sli&#269;ne ciljeve u &#382;ivotu, isti duh slu&#382;enja i savladavanja, mo&#382;e roditi ovo prijateljstvo koje nije jednodnevna biljka niti ljetni oblak.
	Zbog toga mi koji te&#382;imo Mudrosti i koji je tra&#382;imo s nepokolebljivom voljom dok ne otkrijemo njene tragove, mo&#382;emo i moramo njegovati taj plemeniti osje&#263;aj izlijevaju&#263;i ga u one koji na isti na&#269;in nastoje pokazati put svojim &#382;ivotima.
	Prijateljstvo je jedan stalan osmijeh, uvijek pru&#382;ena ruka, pogled razumijevanja, siguran oslonac, odanost koja ne slabi. To zna&#269;i dati vi&amp;scaron;e nego &amp;scaron;to primamo, to je velikodu&amp;scaron;nost i autenti&#269;nost. To je blago koje vrijedi tra&#382;iti i koje, jednom prona&#273;eno, vrijedi &#269;itav &#382;ivot kao nagovje&amp;scaron;taj ponovnog susreta srodnih du&amp;scaron;a i kao draga sjena vje&#269;nosti.
	&amp;nbsp;

	Sa &amp;scaron;panjolskog prevela: Daliborka Kikovi&#263;</description>
      <dc:subject>Razno</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-19T13:07:25+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>PROVEDENA AKCIJA I PREDAVANJE</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/PROVEDENA-AKCIJA-I-PREDAVANJE/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/PROVEDENA-AKCIJA-I-PREDAVANJE/#When:10:46:46Z</guid>
      <description>Tijekom akcije svim prisutnima mjerena je te&#382;ina, udio masno&#263;a u tijelu, krvni tlak i &amp;scaron;e&#263;er u krvi, izra&#269;unat ITM, te provedena spirometrija.&amp;nbsp; Ujedno je svaki mogao dobiti individualne savjete i preporuke nutricionistice, &#269;lanice Udruge. Nakon toga odr&#382;ano je kra&#263;e predavanje, te je uslijedila diskusija na kojoj se posebno razvila debata o problemu ubrzanog stila &#382;ivota, konstantnom stresu i nemogu&#263;nosti pravilne prehrane i redovnog uzimanja obroka, kao i problemu pretilosti djece. Ovo je prvo doga&#273;anje koje je organizirao Crveni kri&#382; Dugo Selo u skladu sa Akcijskim planom za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne te&#382;ine Ministarstva zdravstva, i programa osnivanja Savjetovali&amp;scaron;ta za prevenciju i smanjenje prekomjerne te&#382;ine.&amp;nbsp;Savjetovali&amp;scaron;te &#263;e obavljati i brojne druge aktivnosti, kao &amp;scaron;to su predavanja, tribine, stru&#269;ne edukacije, organiziranje raznih tjelesnih aktivnosti (&amp;scaron;etnje, sportska natjecanja i doga&#273;anja, redovno vje&#382;banje u grupama), radionice zdravog kuhanja, te ostale vrste promoviranja zdrave prehrane i zdravog stila &#382;ivota.

	Savjetovali&amp;scaron;te po&#269;inje sa radom 18. travnja, u 18 h u prostoru Udruge invalida, Ka&#382;oti&#263;eva 8. Savjetovali&amp;scaron;te &#263;e biti besplatno i na raspolaganju svim zainteresiranim svaku drugu i &#269;etvrtu srijedu od 18 do 19 h, ili dulje prema potrebi. U savjetovali&amp;scaron;te se mo&#382;ete javiti osobno ili na tel 2755&#45;272 u vrijeme rada savjetovali&amp;scaron;ta. Za sve ostale informacije ili prijedloge mo&#382;ete kontaktirati Crveni kri&#382;a Dugo Selo na tel. 2753&#45;130 ili osobno u Osje&#269;koj 3, svaki radni dan.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-18T10:46:46+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Hitno dogovoriti niz mjera</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Hitno-dogovoriti-niz-mjera/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Hitno-dogovoriti-niz-mjera/#When:07:00:09Z</guid>
      <description>&#268;lanovi Knji&#382;nog bloka &amp;ndash; Inicijative za knjigu,&amp;nbsp;zajedno sa supotpisanim predstavnicima 26 nakladni&#269;kih ku&#263;a, su povodom alarmantnog stanja u knji&#382;nom sektoru, stru&#269;noj javnosti uputili otvoreno pismo. Me&#273;u adresatima navedeni su vije&#263;e i &#269;lanovi Zajednice nakladnika i knji&#382;ara HGK, Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo gospodarstva, Dru&amp;scaron;tvo hrvatskih knji&#382;evnika, Hrvatsko dru&amp;scaron;tvo pisaca, Dru&amp;scaron;tvo hrvatskih knji&#382;evnih prevodilaca i Hrvatsko knji&#382;ni&#269;arsko dru&amp;scaron;tvo.&amp;nbsp;

	Iz Knji&#382;nog bloka upozoravaju kako je knjiga u Hrvatskoj u dubokoj krizi, isti&#269;u&#263;i kao su svi sudionici u lancu knjige &amp;ndash; autori, prevoditelji, nakladnici, knji&#382;ari i knji&#382;nice &#45; dovedeni su do situacije u kojoj je daljnja proizvodnja knjige stavljena pod znak pitanja. &quot;U cilju za&amp;scaron;tite bran&amp;scaron;e i svih dionika u tzv. lancu knjige smatramo da je potrebno hitno dogovoriti niz mjera da se za&amp;scaron;titi veliki broj radnih mjesta, jer oko 13.000 ljudi izravno ili neizravno &#382;ivi od knjige, a rije&#269; je i o jednoj od najva&#382;nijih kulturnih industrija&quot;, navode iz Knji&#382;nog bloka.&amp;nbsp;

	Prozvane institucije i strukovna udru&#382;enja, upozorena su kako je kriza knjige poodmakloj fazi te da se ona ne mo&#382;e zalije&#269;iti dosada&amp;scaron;njim poticajima. Navode&#263;i kako je Grad Zagreb smanjio sredstva za kupnju novih knjiga gradskim knji&#382;nicama te kako je Ministarstvo kulture smanjilo sredstva za &#269;asopise za 10%, a potpore za izdavanje knjiga za 12% u odnosu na lanjske, iz inicijative smatraju nedopustivim ikakvo daljnje smanjivanje potpore knjigama u svim nadle&#382;nim tijelima dr&#382;avne ili lokalne vlasti.

	Tako&#273;er, nedovoljnim smatraju pojedina&#269;ne mjere i prepu&amp;scaron;tanje knjige uvjetima slobodnog tr&#382;i&amp;scaron;ta, kao i za sada neuspjelim rje&amp;scaron;avanjem odnosa izme&#273;u nakladnika i knji&#382;ara ili nakladnika i autora, jer &quot;brojni primjeri pokazuju kako se ti odnosi reguliraju s pozicija mo&#263;i a ne jednakopravnih uvjeta. U ova dva desetlje&#263;a pokazalo se da sam ceh od autorskih organizacija do knji&#382;ara i nakladnika nije uspio ni kratkoro&#269;no ni dugoro&#269;no rije&amp;scaron;iti svoje probleme&quot;.

	Knji&#382;ni blok na ovim se glasnim dopisom uklju&#269;ilo u spa&amp;scaron;avanje &quot;kulturne industrije koja je jedna od temelja nacionalnog identiteta&quot; koje uklju&#269;uje hitno &amp;nbsp;sazivanje koordinacije izme&#273;u izabranih predstavnika ceha i predstavnika Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva gospodarstva i Vlade, koja &#263;e donijeti smjernice i predlo&#382;iti u&#269;inkovita rje&amp;scaron;enja za za&amp;scaron;titu knjige i pisane rije&#269;i. Cilj je najkasnije do kraja travnja, potaknuti oformljavanje radne skupine predstavnika struke i navedenih ministarstva koja treba osmisliti financijske i ine modele za dugoro&#269;ni opstanak knjige i svih dionika u lancu knjige od autora, nakladnika, knji&#382;ara i knji&#382;nica te na&#269;initi nacionalnu strategiju poticanja &#269;itanja i kupovine knjiga&quot;.

	Dopis medijima i institucijama upotpunjen je i otvorenim pismom nakladnicima, &#269;iji je povod osnivanje novoga knji&#382;arskoga lanca dru&amp;scaron;tva Profil Mozaik d.o.o. U drugom dopisu Knji&#382;ni blok je nakladnicima predlo&#382;io op&#263;e osnove za reguliranje odnosa izme&#273;u nakladnika i knji&#382;ara. &quot;Va&#382;no je naglasiti da je Nakladnik taj koji prodaje svoja izdanja Knji&#382;aru, te bi iz tog razloga nakladnik trebao biti taj koji predla&#382;e ugovor knji&#382;aru. S obzirom da se dosada&amp;scaron;nja politika visokih rabata nije pokazala u&#269;inkovitom u rje&amp;scaron;avanju tr&#382;i&amp;scaron;ta knjiga i da je samo generirala jo&amp;scaron; ve&#263;e probleme &#45; smanjene mogu&#263;nosti ulaganja u marketing, smanjeni honorari suradnicima, te&amp;scaron;ko&#263;e u suradnji s tiskarama itd. &#45; predla&#382;emo da se sa svim knji&#382;arima (samostalnim, knji&#382;arskim lancima pa tako i s novoosnovanim dru&amp;scaron;tvom Profil Mozaik d.o.o) sklapaju ugovori pod uvjetima koji postaju i op&#263;i okvir pregovaranja nakladnika s knji&#382;arima&quot;.

	Predlo&#382;eni uvjeti ti&#269;u se komisijske prodaje koja bi trebala imati rabatni okvir od minimalnih 30% do maksimalnih 40% te fiksne prodaje &#269;iji rabatni okvir iznosi od 30% do 50%. Tako&#273;er, istaknuto je da rokovi pla&#263;anja moraju biti u skladu s novodonesenim Zakonom o rokovima ispunjenja nov&#269;anih obveza te da treba postojati garancija pla&#263;anja po na&#269;elu reciprociteta, &quot;kako se ne bi doga&#273;alo da neovisni knji&#382;ari i mali nakladnici&#45;knji&#382;ari daju garancije pla&#263;anja velikim nakladnicima&#45;knji&#382;arima dok isti njima ne &#382;ele izdati garancije pla&#263;anja.&quot;

	U zaklju&#269;cima poziva, Knji&#382;ni blok &amp;ndash; Inicijativa za knjigu poziva svu zainteresiranu i stru&#269;nu javnost da se pridru&#382;iti njihovoj platformi, u svrhu rje&amp;scaron;avanja alarmantnog stanja na doma&#263;oj knji&#382;noj sceni.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-18T07:00:09+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Zadovoljna djeca, roditelji i ravnatelji</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Zadovoljna-djeca-roditelji-i-ravnatelji/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Zadovoljna-djeca-roditelji-i-ravnatelji/#When:13:34:30Z</guid>
      <description>Pozdravljamo Zaklju&#269;ak na&amp;scaron;eg gradona&#269;elnika s napomenom da gra&#273;anstvo okupljeno oko &quot;Portala&quot; podupire ovakve odluke, znaju&#263;i gdje se, kome i u koju svrhu dodjeljuju prora&#269;unska sredstva te da nam je stalo do na&amp;scaron;e djece.&amp;nbsp;

	Uzgred, gra&#273;ani pitaju &#45; ho&#263;e li se i kada zapo&#269;eti s gradnjom tre&#263;e &amp;scaron;kole u na&amp;scaron;em mjestu?

	Apel za tre&#263;u osnovnu &amp;scaron;kolu u Dugom Selu

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-17T13:34:30+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Progla&#353;ena elementarna nepogoda za podru&#269;je Grada Dugog Sela</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Proglaena-elementarna-nepogoda-za-podruje-Grada-Dugog-Sela/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Proglaena-elementarna-nepogoda-za-podruje-Grada-Dugog-Sela/#When:13:30:00Z</guid>
      <description>Nakon &#381;upanove Odluke o progla&amp;scaron;enju elementarne nepogode, Gradsko, Op&#263;inska i &#381;upanijsko povjerenstvo, izvr&amp;scaron;it &#263;e procjenu &amp;scaron;teta i u zakonskom roku dostaviti izvje&amp;scaron;taj Dr&#382;avnom povjerenstvu za procjenu &amp;scaron;teta od elementarnih nepogoda.&amp;nbsp;

	Ina&#269;e, &#382;upan Ko&#382;i&#263; u petak 13. travnja proglasio je elementarnu nepogodu za podru&#269;je Grada Velike Gorice, a u ponedjeljak 16. travnja za podru&#269;je Grada Jastrebarskog i Op&#263;ine Orle nastale tako&#273;er uslijed niskih jutarnjih temperatura &#45; stoji u priop&#263;enju Zagreba&#269;ke &#382;upanije.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-17T13:30:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>AKCIJA SKUPLJANJA STAROG PAPIRA</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/AKCIJA-SKUPLJANJA-STAROG-PAPIRA-1/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/AKCIJA-SKUPLJANJA-STAROG-PAPIRA-1/#When:10:24:27Z</guid>
      <description>U &amp;scaron;kolskom dvori&amp;scaron;tu od 8 do 19 sati bit &#263;e postavljen kontejner u koji &#263;e se&amp;nbsp;mo&#263;i odlagati stari papir (novine, kartonsku ambala&#382;u i kartonske kutije, stare bilje&#382;nice i knjige).

	Portal poziva sve gra&#273;ane da se priklju&#269;e ovoj akciji.

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-17T10:24:27+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Info&#45;to&#269;ke i radionice u Dugom Selu</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Info-toke-i-radionice-u-Dugom-Selu/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Info-toke-i-radionice-u-Dugom-Selu/#When:07:56:55Z</guid>
      <description>Radi ostvarivanja svoje temeljne svrhe, Zaklada pru&#382;a stru&#269;nu i financijsku potporu programima koji poti&#269;u odr&#382;ivost neprofitnog sektora, me&#273;usektorsku suradnju, gra&#273;anske inicijative, filantropiju, volonterstvo, koji unapre&#273;uju demokratske institucije dru&amp;scaron;tva. U svrhu ostvarenja misije &#45; promicanja i razvoja civilnoga dru&amp;scaron;tva u Republici Hrvatskoj, Nacionalna zaklada pru&#382;a sustavnu podr&amp;scaron;ku razvoju civilnoga dru&amp;scaron;tva na regionalnim i lokalnim razinama.

	Program E&#45;misije dio je cjelovitog Programa regionalnog razvoja i ja&#269;anja sposobnosti organizacije civilnog dru&amp;scaron;tva, a kojeg provode Centar za civilne inicijative iz Zagreba i Udruga &quot;X&quot; u partnerstvu s Nacionalnom zakladom. Zalaganjem &quot;Nezavisnog portala&quot;, Program se provodi i u na&amp;scaron;em gradu od 2010. godine, a dio tog programa je i mjese&#269;no odr&#382;avanje info&#45;to&#269;ke koja je pro&amp;scaron;log mjeseca odr&#382;ana u POU Dugo Selo. Izrazito je zadovoljstvo &amp;scaron;to se u na&amp;scaron;em gradu polako prepoznaje potreba odr&#382;avanja ovakvih edukativnih dru&#382;enja, a u prilog tome govori sve ve&#263;a zainteresiranost udruga i ostalih gra&#273;ana koji posje&#263;uju info&#45;to&#269;ku.&amp;nbsp;

	Nedavno objavljena informacija Nacionalne zaklade o nepravilno popunjenim financijskim izvje&amp;scaron;tajima pojedinih udruga koje su svoje izvje&amp;scaron;taje predale Poreznoj upravi i Dr&#382;avnom uredu za reviziju, potakle su aktivnu raspravu na info&#45;to&#269;ki. Naime, u prihode su se uvr&amp;scaron;tavali prihodi od donacija, &amp;scaron;to je nepravilno jer se ta sredstva trebaju knji&#382;iti u odgo&#273;ene prihode po Uredbi o ra&#269;unovodstvu neprofitnih organizacija. Stoga, ovakva poja&amp;scaron;njenja i obrazlo&#382;enja od strane prof. Mladena Djurkinjaka iz Centra za civilne inicijative bili su nazo&#269;nim odgovornim osobama u udruzi&amp;nbsp; izvor znanja kako bi se financijski izvje&amp;scaron;taji ubudu&#263;e pravilno sastavljali. Info&#45;to&#269;ka odr&#382;ana je u ponedjeljak, 16.04. u prostorijama HV&#45;a Foto&#45;kluba &quot; Pozitiv&quot;. Ova info&#45;to&#269;ka dala je iscrpne informacije o udrugama koje su registrirane dugi niz godina, prestale su aktivno djelovati, a nisu izbrisane iz registra udruga. O njihovom eventualnom nastavku rada &amp;scaron;to treba poduzeti, o izmjenama i dopunama statuta, odlukama, promjeni &#269;lanstva i sl. govorio je prof. Mladen Djurkinjak iz CCI&#45;a.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-17T07:56:55+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Edukaciju nastavljamo radionicom &#8222;Organiziranje i razvoj zajednice&#8220;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Edukaciju-nastavljamo-s-radionicom-Organiziranje-i-razvoj-zajednice/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Edukaciju-nastavljamo-s-radionicom-Organiziranje-i-razvoj-zajednice/#When:11:39:35Z</guid>
      <description>Cilj radionice je upoznati predstavnike/ce civilnog sektora s tehnikama procjena potreba u zajednici, prepoznavanje lokalnih vo&#273;a u zajednici, mobilizacijom gra&#273;anstava i umre&#382;avanje u zajednici.

	Radionica je dio regionalnog &amp;nbsp;programa E&#45;misija. Predava&#269; na radionici &#263;e biti Milan Medi&#263; iz Centra za civilne inicijative.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	Molimo Vas da svoj dolazak potvrdite na e&#45;mail kontakt@e&#45;misija.info

	
		
			E&#45;misija je program ja&#269;anja sposobnosti organizacija civilnog dru&amp;scaron;tva na lokalnoj i regionalnoj razini koji na podru&#269;ju sredi&amp;scaron;nje Hrvatske provode udruge Centar za civilne inicijative iz Zagreba i IKS iz Petrinje. Osnovne usluge programa su: informiranje, savjetovanje i izobrazba. Program E&#45;misija je dio cjelovitog Programa regionalnog razvoja i ja&#269;anja sposobnosti organizacija civilnoga dru&amp;scaron;tva na lokalnoj i regionalnoj razini kojeg provodi Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga dru&amp;scaron;tva. Web stranica: www.e&#45;misija.info</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-16T11:39:35+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Promocija  knjige Vilima Karlovi&#263;a &#8222;Pre&#382;ivio sam Vukovar i Ov&#269;aru&#8220;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/promocija-knjige-vilima-karlovica-prezivio-sam-vukovar-i-ovcaru/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/promocija-knjige-vilima-karlovica-prezivio-sam-vukovar-i-ovcaru/#When:08:12:50Z</guid>
      <description>Vilim Karlovi&#263; knjigu je po&#269;eo pisati u pritvoru zagreba&#269;kog zatvora. Nepravomo&#263;no je osu&#273;en na 4,5 godine zatvora i sada na slobodi &#269;eka pravomo&#263;nu presudu. Pi&amp;scaron;e o svakome slu&#269;aju, a zatim prelazi na neizvjesnost i patnje koje je pro&amp;scaron;ao u Vukovaru 1991. godine. Opisao je patnje i nevolje koje je pro&#382;ivio na Ov&#269;ari i Veleprometu, te spa&amp;scaron;avanje od novog masakra nakon &amp;scaron;to je ve&#263; pre&#382;ivio masakr i izbjegao strijeljanje na Ov&#269;ari.&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	Vilim Karlovi&#263; : &amp;bdquo;Vjerujem da se svaki &#269;ovjek barem jedanput u &#382;ivotu suo&#269;io s gubitkom nade u bolji &#382;ivot i u &#382;ivot uop&#263;e. Kroz knjigu sam &#382;elio prikazati svoj, dvaput do&#382;ivljen, potpuni &#382;ivotni krah i kako mi je prvi put izgubljena pa uskrsnula nada dala snage da ustanem kada sam je izgubio po drugi put. Na neki na&#269;in su se te dvije izgubljene nade ispreplele i povezale onako kako to nikada nisam mogao ni pomisliti. Ni u jednom trenutku &#269;ovjek ne smije pomisliti da je nada izgubljena. Moja utjeha je bila i u tome &amp;scaron;to sam znao da sve nade ne zavr&amp;scaron;avaju u ovom na&amp;scaron;em zemaljskom &#382;ivotu. Nakon svega nau&#269;io sam i da Onaj koji mi je tu nadu dao i odr&#382;avao je nikada to ne &#269;ini bez razloga. Knjiga je, stoga, velikim dijelom pro&#382;eta i mojim poimanjem duhovnosti, jer sam najve&#263;i izvor utjehe i nade vidio u Gospodu Bogu pa sam to morao prenijeti i &#269;itateljima. Nije mi bila namjera nikoga uvjeravati u ne&amp;scaron;to i biti svjedokom, ali sam morao opisati svoju &#269;vrstu vjeru u to da mi je oba puta mojega &#382;ivotnog pada nadu u &#382;ivot dao i vratio samo dragi Bog. Iz svih kalvarija koje mi je &#382;ivot donio znam da &#263;e mi On pomo&#263;i tako da nikada vi&amp;scaron;e ne&#263;u biti isti. Ujedno molim dragoga Boga i sve vas koji &#263;ete &#269;itati ovu knjigu da mi oprostite &amp;scaron;to sam zbog &amp;scaron;to uvjerljivijeg prikazivanja doga&#273;aja morao upotrijebiti i neke ru&#382;ne i te&amp;scaron;ke rije&#269;i kao i psovke.

	Sve patnje i boli koje su prikazane imaju svrhu pokazati koliko &#269;ovjek mo&#382;e biti be&amp;scaron;&#263;utan i to prema nikome drugome nego &#269;ovjeku samom. Prije nego &amp;scaron;to po&#269;nete &#269;itati ovu knjigu, &#382;elim re&#263;i jo&amp;scaron; ne&amp;scaron;to vezano uz nju. Dugo mi je vremena trebalo da se odlu&#269;im podijeliti s drugima sve one najgore trenutke koje sam u &#382;ivotu pro&#382;ivio. Premda sam sve ove godine bio svjestan da &#263;u to ipak jednom morati u&#269;initi, svejedno mi je bilo veoma te&amp;scaron;ko pisati o svemu. Ne mogu znati na koji na&#269;in &#263;e &#269;itatelj prihvatiti sve ovo o &#269;emu sam pisao, ali je samo bitno da zna kako sam sve opisao najiskrenije i onako kako mi je savjest nalagala. Volio bih kada bi svatko tko uzme u ruke ovu knjigu zaboravio na sve predrasude i razlike me&#273;u ljudima, jer je ne smije &#269;itati kao Srbin ili Hrvat nego isklju&#269;ivo kao &#269;ovjek. Mo&#382;da &#263;e pojedini dijelovi knjige kod &#269;itatelja stvoriti konfuziju i zbunjenost, ali sve &amp;scaron;to se doga&#273;alo i na&#269;in na koji se doga&#273;alo, a bilo je povod njezina nastanka i materijal za njezinu gra&#273;u, upravo je konfuzno. Poku&amp;scaron;ao sam opisati koliko &#269;ovjek &#269;ovjeku mo&#382;e nanijeti boli i patnje, ali koliko mo&#382;e donijeti i sre&#263;e kada &#269;ovjek &#269;ovjeku u trenutku njegove patnje pru&#382;i nadu. Osim svega &amp;scaron;to je opisano &#382;elio sam pokazati koliko su ljudske sudbine nekim mo&#263;nicima nebitne i koliko se osobni interesi tih mo&#263;nika mogu prelomiti na le&#273;ima obi&#269;nih malih ljudi koje je prst sudbine postavio u odre&#273;enom trenutku na krivo mjesto.

	Znam da sam si uzeo za pravo da obradim tako bolnu i te&amp;scaron;ku temu kao &amp;scaron;to je Ov&#269;ara, ali sam nekako smatrao da na to imam pravo. Sve ove godine sam slu&amp;scaron;ao sve i sva&amp;scaron;ta o toj temi, ali nikada onako kako je to ispravno i jedino mogu&#263;e. Ov&#269;ara je hrvatska pasija i o njoj je mogu&#263;e pisati jedino na takav na&#269;in. Ov&#269;ara je i jedna velika nepravda prema &#382;rtvama, jer se ve&#263;ina krivaca i krvnika danas slobodno &amp;scaron;e&#263;e svojim gradovima i mjestima. Ov&#269;ara je nepravda i prema nekim ljudima sa suprotne strane koji su osu&#273;eni za ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to nisu po&#269;inili, a posebno prema nekima koji su spa&amp;scaron;avali &#382;ivote onima koje su krvnici odredili za smrt. Nepojmljivo je kakav je zlo&#269;in bila Ov&#269;ara kad se zlo dogodilo, ali je isto tako i zlo&#269;in koji nikada ne prestaje. Nadam se samo da mi ovo &amp;scaron;to &#263;ete &#269;itati ne&#263;e stvoriti nove patnje i traume u &#382;ivotu, ali jedno je sigurno: nikada vi&amp;scaron;e ne&#263;u izgubiti nadu.&amp;ldquo;&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-16T08:12:50+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Crveni kri&#382; Dugo Selo organizira tribinu i savjetovali&#353;te</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/crveni-kriz-dugo-selo-organizira-tribinu-i-savjetovaliste/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/crveni-kriz-dugo-selo-organizira-tribinu-i-savjetovaliste/#When:07:25:39Z</guid>
      <description>Jedno od tih savjetovali&amp;scaron;ta pokrenut &#263;e se pri Gradskom dru&amp;scaron;tvu Crvenog kri&#382;a Dugo Selo. Savjetovali&amp;scaron;te &#263;e obavljati i brojne druge aktivnosti, kao &amp;scaron;to su predavanja, tribine, stru&#269;ne edukacije, organiziranje raznih tjelesnih aktivnosti (&amp;scaron;etnje, sportska natjecanja i doga&#273;anja, redovno vje&#382;banje u grupama), radionice zdravog kuhanja, te ostale vrste promoviranja zdrave prehrane i zdravog stila &#382;ivota. Kako je Hrvatska tre&#263;a na svijetu po problemu pretilosti, ne sumnjamo da &#263;e biti zainteresiranih za ovaj program.&amp;nbsp;

	Savjetovali&amp;scaron;te po&#269;inje sa radom 18. travnja, u 18 h u prostoru Dru&amp;scaron;tva invalida Dugo Selo, Ka&#382;oti&#263;eva 8. Savjetovali&amp;scaron;te &#263;e biti besplatno i na raspolaganju svim zainteresiranim, svaku drugu i &#269;etvrtu srijedu od 18 do 19 h, ili dulje prema potrebi.&amp;nbsp;

	Prvo doga&#273;anje na ovu temu bit &#263;e tribina sa temom: &amp;ldquo;Koliko prekomjerna te&#382;ina mo&#382;e biti opasna za zdravlje.&amp;ldquo; Prezentatori ove tribine bit &#263;e stru&#269;njaci Udruge za prevenciju prekomjerne te&#382;ine iz Zagreba. Tribina &#263;e se odr&#382;ati 17. travnja, u 18 h u Gradskoj vije&#263;nici Dugo Selo. Ve&#263; od 17 h bit &#263;e provedena zdravstveno edukativna akcija u kojoj &#263;e svi zainteresirani mo&#263;i obaviti razna mjerenja (te&#382;ina, visina, tlak, &amp;scaron;e&#263;er, BMI, opseg struka), te individualno razgovarati sa gostima iz navedene udruge &#45;&amp;nbsp;stoji u priop&#263;enju g&#45;&#273;e Gordane Kocaj, ravnateljice Gradskog dru&amp;scaron;tva Crvenog kri&#382;a Dugo Selo.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-16T07:25:39+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Veliki interes za znanjem o EU projektima</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Veliki-interes-za-znanjem-o-EU-projektima/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Veliki-interes-za-znanjem-o-EU-projektima/#When:07:21:25Z</guid>
      <description>Radionica se odr&#382;ava u Centru za mlade u Grabriku (Karlovac), a neke od tema koje su polaznici izabrali za prakti&#269;an rad i vje&#382;be su rehabilitacija djece oboljele od malignih oboljenja, razvoj ruralnog poduzetni&#269;kog centra za mlade, osmi&amp;scaron;ljavanje kreativnih glazbenih sadr&#382;aja za mlade u Karlovcu, pomo&#263; poljoprivrednicima u ja&#269;anju kapaciteta i izlasku na tr&#382;i&amp;scaron;te, za&amp;scaron;tita prava potro&amp;scaron;a&#269;a. Voditelj radionice je Mario Protulipac, a polaznici &#263;e se kroz devetodnevnu radionicu upoznati s osnovama kori&amp;scaron;tenja EU fondova, pristupom logi&#269;ke matrice i samom formulacijom projekata. Na radionici su prisutni predstavnici udruga iz Karlovca, Duge Rese, Ogulina, Krnjaka, Kamanja, Re&#269;ice i Vojni&#263;a.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-16T07:21:25+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Masters turnir Hrvatskog Stolnoteniskog Saveza</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Masters-turnir-Hrvatskog-Stolnoteniskog-Saveza/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Masters-turnir-Hrvatskog-Stolnoteniskog-Saveza/#When:07:17:42Z</guid>
      <description>U kategoriji mla&#273;ih kadetkinja Ana Murat je priredila na &#382;alost veliko negativno iznena&#273;enje po&amp;scaron;to kao &#269;etvrta nositeljica nije uspjela pro&#263;i ni prvi dio natjecanja po grupama. No, to nije bio kraj Aninoj lo&amp;scaron;oj igri ovog vikenda.U kategoriji kadetkinja se ponovilo isto, ispala je u prvom dijelu natjecanja.&amp;nbsp;

	U kategoriji mla&#273;ih kadeta Mislav Martinek je prikazao vrlo dobru igru no na &#382;alost ispao je u &#269;etvrt finalu od finalista Marija Baneka iz osije&#269;kog Vodovoda poslije neizvjesnog me&#269;a u pet setova. Njegov brat Luka Martinek osvojio je 3. mjesto po&amp;scaron;to je u polufinalu izgubio od istog igra&#269;a kao i brat Mislav.&amp;nbsp;

	U kategoriji kadeta Luka Martinek je ponovio uspjeh iz prethodnog dana osvojiv&amp;scaron;i ponovo 3. mjesto i u ovoj kategoriji. U polufinalu Luka je izgubio od klubskog kolege Mateja Murata koji je na kraju osvojio 1. mjesto pobijediv&amp;scaron;i Arbanas Josiba iz STK Obrtni&#269;ke &amp;Scaron;kole iz Slavonskog Broda.</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-16T07:17:42+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Info to&#269;ka u Dugom Selu</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/info-tocka-u-dugom-selu/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/info-tocka-u-dugom-selu/#When:07:12:27Z</guid>
      <description>Info to&#269;ku vode stru&#269;njaci iz&amp;nbsp;Centra za civilne inicijative (CCI) iz Zagreba.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-16T07:12:27+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Raspisan je natje&#269;aj &#8220;Poduzetni&#269;ki impuls&#8221;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/raspisan-je-natjecaj-poduzetnicki-impuls/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/raspisan-je-natjecaj-poduzetnicki-impuls/#When:06:58:57Z</guid>
      <description>1. Razvoj i primjena inovacija 2012.
	2. Normizacija i znakovi kvalitete 2012.
	3. Gazele 2012.
	4. &#381;ena poduzetnica 2012.
	5. Poduzetnik po&#269;etnik 2012.
	6. Mladi u poduzetni&amp;scaron;tvu 2012.
	7. Obrazovanje za poduzetni&amp;scaron;tvo 2012.
	8. Cjelo&#382;ivotno obrazovanje za obrtni&amp;scaron;tvo 2012.
	
	Vi&amp;scaron;e o natje&#269;aju na stranicama Ministarstva poduzetni&amp;scaron;tva i obrta.
	Besplatni info telefon za osnovne poduzetni&#269;ke informacije: 0800 234505.

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Natje&#269;aji</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-16T06:58:57+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>STK &#8220;Brckovljani&#8220; u&#353;ao u 2. Hrvatsku stolnotenisku ligu</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/STK-Brckovljani-uao-u-u-2.-Hrvatsku-stolnotenisku-ligu/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/STK-Brckovljani-uao-u-u-2.-Hrvatsku-stolnotenisku-ligu/#When:06:44:38Z</guid>
      <description>Ovaj sjajan rezultat ostvarili su: Matej Murat, Tomislav Nagy, Luka Martinek, Mislav Martinek i Luka Dragun. Sve &#269;estitke dje&#269;aci i puno sre&#263;e u sljede&#263;oj sezoni!</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-16T06:44:38+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Karatisti prikupili 350 kg hrane</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Karatisti-prikupili-350-kg-hrane/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Karatisti-prikupili-350-kg-hrane/#When:10:07:45Z</guid>
      <description>Ukupno je prikupljeno 350 kg hrane koja je ravnomjerno podijeljena i donirana navedenima. Ovom prilikom &#382;elimo zahvaliti &#269;lanovima klubova, njihovim voditeljima, roditeljima i ostalim donatorima na solidarnosti s najpotrebnijima i konkretnoj pomo&#263;i. Posebnu zahvalu upu&#263;ujemo &#382;upniku dugoselske &#382;upe sv. Martina vl&#269;. Slavku Kresonji na pomo&#263;i oko organiziranja i provedbe ove akcije koja je pokazala da karate nije sport koji razvija samo psihofizi&#269;ke sposobnosti ve&#263; da se treniranjem razvija i osjetljivost za sve ljude s kojima &#382;ivimo.
	&amp;nbsp;

	Kyokushin karate klub &quot;Dugo Selo&quot;</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-13T10:07:45+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Dukom d.o.o. &#8211; &#8222;ZA GRAD IZUZETNO KISELA JABUKA&#8220;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/dukom-d.o.o.-za-grad-izuzetno-kisela-jabuka/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/dukom-d.o.o.-za-grad-izuzetno-kisela-jabuka/#When:09:57:42Z</guid>
      <description>S obzirom da su gra&#273;ani kao i&amp;nbsp;Portal zainteresirani za ovu temu odlu&#269;ili smo podr&#382;ati&amp;nbsp;inicijativu gosp. Stjepana &amp;Scaron;tefinovca, predsjednika GO SDP&#45;a Dugo Selo prenose&#263;i u cijelosti otvoreno pismo koje je stiglo i na uredni&amp;scaron;tvo na&amp;scaron;eg Portala.&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Otvoreno pismo gradona&#269;elniku Grada Dugog Sela gosp. Vladi Kruhaku&amp;ldquo;

	&amp;bdquo;Temeljem zakona o pravu na pristup informacijama (&#269;lanak 11.) slobodni smo Vas upitati da nam kao gradona&#269;elnik Grada Dugog Sela ali i predsjednik skup&amp;scaron;tine trgova&#269;kog dru&amp;scaron;tva Dukom d.o.o iznesete

	sljede&#263;e informacije:

	1. Kolika je financijska solventnost trgova&#269;kog dru&amp;scaron;tva Dukom d.o.o na dan 12.04.2012?

	2. Kakvo je stanje ra&#269;una dobitka i gubitka na dan 12.4.2012.?

	3. U kojem iznosu su prikupljena financijska sredstva za otplatu prvog anuiteta za sustav odvodnje otpadnih voda na dan 12.4.2012.?

	4. Ukoliko postoje financijska odstupanja, iz kojih sredstava &#263;e ona biti namireno i u kojem iznosu?

	5. Koga smatrate odgovornim za nastalu situaciju, i koje &#263;ete mjere poduzeti da se ovako va&#382;na gradska tvrtka ne bi ponovo na&amp;scaron;la u sli&#269;noj situaciji?&amp;nbsp;

	Vjerujem da razumijete na&amp;scaron;u zabrinutost za nastalo financijsko stanje i da smo na ovaj korak primorani obzirom da na 29. redovnoj sjenici Gradskog vije&#263;a na vije&#263;ni&#269;ko pitanje nije pru&#382;en adekvatan odgovor. Budu&#263;i da tvrtka Dukom d.o.o kao nositelj projekta odvodnje otpadnih voda

	obvezuje Grad Dugo Selo &#269;lankom ugovora br.5 stavak 2. na financiranje povrata podzajma na teret sredstava iz gradskog prora&#269;una. Budu&#263;i da u gradskom prora&#269;unu nema predvi&#273;enih financijskih sredstava za otplatu navedenog projekta, ovim putem javno iskazujemo zabrinutost za vo&#273;enje javnih financija Grada Dugog Sela&amp;ldquo;.</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-13T09:57:42+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Koncert Ansambla &#8222;Lado&#8220; u Dugom Selu</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Koncert-Ansambla-Lado-u-Dugom-Selu/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Koncert-Ansambla-Lado-u-Dugom-Selu/#When:07:25:45Z</guid>
      <description>Koncert &#263;e biti humanitarnoga karaktera, a sav prihod namijenjen je udruzi AmoRe Vera (www.amorevera.org). Udruga AmoRe Vera pru&#382;a potporu osobama s intelektualnim i komunikacijskim pote&amp;scaron;ko&#263;ama.

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-13T07:25:45+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Rado bi mir &#268;a&#269;i&#263;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Rado-bi-mir-ai/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Rado-bi-mir-ai/#When:09:01:09Z</guid>
      <description>Najnovija izjava kojom se nije proslavio jest ju&#269;era&amp;scaron;nja &#45; na upit predstavnika medija o poskupljenju struje&amp;hellip;,&amp;nbsp; odgovara posprdnim&amp;nbsp; smije&amp;scaron;kom: &amp;bdquo; struja , naravno, nikad nije pojeftinila&amp;hellip;, mali isko&amp;scaron;eni cerek&amp;hellip;,&amp;nbsp; da&amp;hellip;,&amp;nbsp; elektri&#269;na energija &#263;e sigurno biti skuplja&amp;hellip;, a koliko&amp;hellip;, opet dominantni&amp;nbsp; podsmijeh&amp;hellip;, vidjet &#263;emo.&amp;ldquo; Okret glave&amp;hellip;,kao&amp;hellip;, imate jo&amp;scaron; neko pitanje, ima dalje ne&amp;scaron;to, nemate? Osmijeh.

	Gledano hladno i fakti&#269;ki, tehni&#269;ki i precizno &#268;a&#269;i&#263; je rekao istinu, rekao je to bez uvijanja, direktno i to&#269;no. Nije muljao, nije lagao i nije ni&amp;scaron;ta izbjegavao. Kakav dojam je ostavio &amp;ndash; nije mu va&#382;no. On se bavi puno va&#382;nijim stvarima. Ostavlja dojam da bi mu glumci pozavidjeli na neverbalnoj komunikaciji. To su fakti.

	Me&#273;utim,&amp;nbsp; &#268;a&#269;i&#263; nije profesor matematike koji na svom redovnom satu obja&amp;scaron;njava i dokazuje vjerodostojnu matemati&#269;ku operaciju. On ne govori kao autoritet znanja profesora matematike neukim u&#269;enicima koji taj autoritet nemaju. On ne u&#269;i neuke u&#269;enike u &amp;scaron;koli&amp;hellip;,&amp;nbsp; on&amp;nbsp; vodi ekonomsku politiku Vlade pred odraslim i zrelim ljudima. Bira&#269;ima. Puniteljima prora&#269;una.

	Isto tako, narod&amp;nbsp; koji debelo ovisi o Europi (od koje se &#268;a&#269;i&#263; ne trese).., kao&amp;nbsp; i o cijeni elektri&#269;ne energije (koja nikad nije pojeftinila)&amp;hellip;,&amp;nbsp; narod koji ovisi o cijeni goriva (na &#269;iju cijenu&amp;nbsp; &#268;a&#269;i&#263; ne namjerava utjecati) &amp;hellip;,&amp;nbsp; taj narod prethodno oplja&#269;kan&amp;hellip;..,&amp;nbsp; nisu &#268;a&#269;i&#263;evi mali robovi i ni&#382;a vrsta bezki&#269;menjaka koji moraju trpjeti o&#269;iti prezir i nagla&amp;scaron;avanje nepoznavanja funkcioniranja velikih sustava kojima se na&amp;scaron; prvi ministar Vlade, nadamo se, uspje&amp;scaron;no bavi. Zar &#382;eli biti, ni&#269;im izazvan, cini&#269;ni, oholi, bogati tehnokrat? &#381;eli biti omrznut kao banke koje nas &amp;scaron;vicarski precizno reketare? Za ostvarenje svojih ciljeva sada &#263;e nas i on reketariti da popuni prora&#269;un? Jesmo li u Krle&#382;inoj&amp;nbsp; baraki pet be? Bankarski be&amp;scaron;&#263;utno bogato bezobzirno bezobrazan? To mu sigurno nije cilj. Nije taj tip.

	Za ilustraciju nagla&amp;scaron;avam koliko je razvidna bila &#268;a&#269;i&#263;eva ta&amp;scaron;tija strana karaktera kada je jasno nagla&amp;scaron;avao (i to nekoliko puta)&amp;nbsp; kako je upravo on &amp;bdquo;prvi&amp;ldquo; potpredsjednik Vlade RH, i kako zahtijeva da ga se tako oslovljava i tretira. Kako on tretira punja&#269;e prora&#269;una i bira&#269;e?&amp;nbsp; Prema sebi je, dakle, puno osjetljiviji. A prema ostatku svijeta?

	Svi to sada po&amp;scaron;tuju i on je, nedvojbeno, prvi potpredsjednik Vlade RH sa svim odgovornostima koje iz toga proizlaze.

	Za&amp;scaron;to on ima potrebu pokazivati i nagla&amp;scaron;avati svoje privatno odsustvo osje&#263;aja, razumijevanja i empatije prema narodu koji te&amp;scaron;ko &#382;ivi, a za sebe inzistira da se prema njemu ima postupati s razumijevanjem o te&#382;ini njegova posla? Koji je njegov Bog da mu daje takva prava?

	Je li to Bog znanja, Bog iskustva, Bog vje&amp;scaron;tine, Bog snage, Bog vizije, Bog uspjeha&amp;hellip; to je pitanje.

	A ima i jo&amp;scaron; jedno prozai&#269;no pitanje: Koji mu je&amp;nbsp; Bog? Ili on misli na taj na&#269;in pridobiti svoga Boga?&amp;nbsp;&amp;nbsp; Ili on uop&#263;e ne stigne misliti i zapravo ne misli o tome dok to izgovara? Biti &#263;e da je to.

	Navodno postoji cijela jedna dobro pla&#263;ena agencija koja se bavi njegovim na&#269;inom priop&#263;avanja. To mu je proma&amp;scaron;ena investicija. Do sada nismo primijetili da se &#268;a&#269;i&#263; bolje snalazi (osim kad je njegov polo&#382;aj u fokusu) u komunikaciji prema narodu u &#269;ije ime i za &#269;iji ra&#269;un je prvi potpredsjednik Vlade RH. Slaba agencija, neu&#269;inkovita. A mo&#382;da i nema autoriteta prema prvom potpredsjedniku.

	Osnovno&amp;nbsp; pitanje (u segmentu: obra&#263;anje javnosti) za gospodina &#268;a&#269;i&#263;a jest pitanje do&#382;ivljavanja svojih sunarodnjaka &amp;bdquo;slabijih&amp;ldquo; od njega.

	Odgovor je jednostavan do boli: prema slabijima, manje pametnima, lo&amp;scaron;ije obrazovanima, manje bogatima, manjima rastom i onima s manjim udovima potrebno je, unato&#269; svemu, unato&#269; sebi samome &amp;ndash; potrebno je prvo promisliti kome se govori, a tek onda razmi&amp;scaron;ljati iz svoje perspektive, iz svojeg problema iz svoje muke i patnje, iz svojeg znanja, pameti&amp;hellip;, &amp;scaron;ifra: prvo oni, onda ja.

	Prvo tu&#273;a patnja i te&amp;scaron;ko&#263;a,&amp;nbsp; gospodine, neka se uva&#382;i&amp;hellip;,&amp;nbsp; pa tek onda Va&amp;scaron;e gospodstvo neka se izrazi sa svim znanjem, sposobnostima, hrabro&amp;scaron;&#263;u, elokventno&amp;scaron;&#263;u, &amp;scaron;armom&amp;hellip;..

	Moja nepostoje&#263;a agencija za istra&#382;ivanje javnog mnijenja utvrdila je da sam 99% u pravu, a drugi odjel iste te nepostoje&#263;e agencije je utvrdio da 99% stanovnika Hrvatske vidi ovo o &#269;emu pi&amp;scaron;em.

	Tre&#263;i i najva&#382;niji odjel zaklju&#269;uje da bi se trebalo okladiti u veliku svotu s gospodinom za sljede&#263;e: gospodin &#268;a&#269;i&#263; bi bio puno sretniji i bolji &#269;ovjek kada bi, osim svih znanja koja ima, usvojio i ovo malo dobre volje i pozitivne vibracije te po&#269;eo&amp;nbsp; emitirati i znanje komunikacije&amp;nbsp; prema svojim &amp;bdquo;punja&#269;ima prora&#269;una&amp;ldquo;. I bira&#269;ima za 4 godine.

	Poseban odjel agencije utvrdio je da se ljubaznost i uva&#382;avanje partnera u komunikaciji mo&#382;e nau&#269;iti, kao&amp;nbsp; i da to nije pitanje karaktera. Navodno je i lak&amp;scaron;e savladivo od matematike za&amp;nbsp; prvi srednje. Volja. To je jedino va&#382;no. Ima li volje za glupost&amp;nbsp; da ga imamo razloga ponovo izabrati? Ili ne&#263;e namjerno?</description>
      <dc:subject>Kolumna</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-12T09:01:09+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Dugoselske ma&#382;oretkinje idu na dr&#382;avno natjecanje</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Dugoselske-maoretkinje-idu-na-dravno-natjecanje/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Dugoselske-maoretkinje-idu-na-dravno-natjecanje/#When:07:44:17Z</guid>
      <description>Kako je za Portal izjavila g&#45;&#273;a Tatjana Malinar Dugoselske ma&#382;oretkinje zadovoljne su organizacijom tombole &#269;iji je pozitivan rezultat iznenadio kako predsjednicu tako i same djevojke koje su tombolu ujedno iskoristile kako bi gra&#273;anima prezentirale rad Dugoselskih ma&#382;oretkinja. Potpora gra&#273;ana i vi&amp;scaron;e je nego zadovoljavaju&#263;a, a nije izostala ni potpora glavnog &#269;ovjeka grada.

	Dugoselske ma&#382;oretkinje djeluju u na&amp;scaron;em gradu devet godina. Ujedno se zahvaljuju svima koji su im na ovaj na&#269;in pomogli. Ma&#382;oretkinje i g&#45;&#273;a Tatjana Malinar poru&#269;uju kako &#263;e na dr&#382;avnom natjecanju dati sve od sebe, no isto tako svjesne su kako &#263;e te&amp;scaron;ko biti izboriti visoki plasman me&#273;u &#269;etrdesetak ekipa iz Hrvatske. Bez obzira na plasman Portal smatra da je i sam ulazak me&#273;u &#269;etrdesetak ekipa velika nagrada za uporan i predan rad ovih mladih djevojaka. Ono &amp;scaron;to jedino svi od njih o&#269;ekujemo jest dostojna prezentacija boja na&amp;scaron;eg grada.

	Za sve koji nisu mogli sudjelovati u tomboli, a imaju &#382;elju pomo&#263;i Dugoselskim ma&#382;oretkinjama, poru&#269;ujemo kako to jo&amp;scaron; mogu u&#269;initi.

	Predstavnici udruge g&#45;&#273;a i gosp. Malinar uredno sudjeluju na info to&#269;kama i radionicama koje u suradnji s Portalom provodi Centar za civilne inicijative iz Zagreba koji nas je sve podu&#269;io kako se dio sredstva za realizaciju odre&#273;enih projekata mogu izna&#263;i i mimo gradskog prora&#269;una.</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-12T07:44:17+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Raspisani javni natje&#269;aji</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/raspisani-javni-natjecaji/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/raspisani-javni-natjecaji/#When:17:55:48Z</guid>
      <description>Tekst&amp;nbsp;natje&#269;aja mo&#382;ete pro&#269;itati na slu&#382;benim stranicama Grada Dugog Sela:&amp;nbsp;

	Natje&#269;aj 1

	Natje&#269;aj 2</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-11T17:55:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>KUKURIK(N)U ADHD I JA U DUGOM SELU</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/KUKURIKNU-ADHD-I-JA-U-DUGOM-SELU/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/KUKURIKNU-ADHD-I-JA-U-DUGOM-SELU/#When:10:22:56Z</guid>
      <description>Uz du&#382;no po&amp;scaron;tovanje prema svim &#269;lanovima Vije&#263;a za prevenciju smatramo da gra&#273;anima ostaje nejasno &amp;scaron;to je &amp;bdquo;spomen o dugoselskoj udruzi ADHD i JA&amp;ldquo; trebao zna&#269;iti?! Da li se tu sada radi o podr&amp;scaron;ci&amp;nbsp; nositeljima borbe protiv kriminaliteta na lokalnoj razini, &amp;scaron;to je jedan od zadataka Vije&#263;a ili je bilo va&#382;no ista&#263;i da &amp;bdquo;na podru&#269;ju grada ipak nema toliko ADHD&#45;ovaca&amp;ldquo;!?&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	&amp;Scaron;to god bilo, prvi puta se u tom kontekstu jasno i glasno imenovala udruga ADHD i JA iz Dugog Sela pa smo se za po&#269;etak &#382;eljeli pridru&#382;iti svojim skromnim prilogom o tome koja je to brojka koja stoji iza rije&#269;i &amp;bdquo;toliko&amp;ldquo;. I kako se dolazi do tih brojki?! Mo&#382;e li vas volontiranje u udruzi s malobrojnom djecom s ADHD&#45;om profesionalno deformirati pa vas dovesti do te&amp;scaron;ko&#263;a u brojevima zbog disleksije? To bi zna&#269;ilo da vi imate razvijene matemati&#269;ke sposobnosti, ali je kod vas poreme&#263;en proces razumijevanja numeri&#269;kim simbolima zbog va&amp;scaron;e nedostatne razvijenosti odre&#273;enih psihi&#269;kih funkcija.

	Tko primje&#263;uje da broj &#269;lanova udruge opasno varira ovisno o namjeri pojavljivanja predsjednice udruge u medijima ili ministarstvima od kojih se tra&#382;i novac za pla&#263;e djelatnika u udruzi!?! Za&amp;scaron;to bi se trebalo razbijati glavu o tome kako treba napisati dobar projekt, &amp;scaron;to treba znati o ciljevima, podciljevima, djelatnostima i o broj&#269;anim, mjerljivim rezultatima, kad je dovoljno napisati brojku od 132 djece i 32 roditelja i potra&#382;ivati sredstva za pla&#263;e svojih djelatnika?! Za&amp;scaron;to se treba zamarati onda ciljevima projekta, &amp;scaron;to li &#263;e nam podciljevi koji trebaju biti malo konkretniji?! S djelatnostima navedenim u projektu trebala bi prestati apstrakcija, ali u ovoj udruzi sve je apstraktno samo su konkretne &amp;ndash; brojke, o &#269;emu &#382;elimo upoznati na&amp;scaron;e &#269;itatelje kao i one koji &#263;e ove godine dodijeljivati sredstva iz prora&#269;una!&amp;nbsp;

	O tome &amp;scaron;to &#269;ine ili ne &#269;ine i kakva je odgovornost za ono &amp;scaron;to &#269;ine ili ne &#269;ine odgovorni u udruzi, koriste li tu&#273;u djecu za vlastite probitke nazivaju&#263;i ih &amp;bdquo;bolesnom djecom&amp;ldquo; i ima li ova udruga ikakve veze s dobrobiti djeteta ili s vlastitim komforom predsjednice i njene bulumente poslu&amp;scaron;nih djelatnika, predstoji provjeriti tijelima ove dr&#382;ave, a na lokalnoj razini kukuriknulo je Vije&#263;e za prevenciju pa s kukurikanjem treba nastaviti. Na stranicama Dugoselske kronike od 06.12.2009.g. predsjednica iznosi podatak od 169 &#269;lanova, od &#269;ega 130 aktivnih. Onih 39 su valjda simpatizeri.

	Dakle, do 14.12.2010.g. po podacima, upisao se jo&amp;scaron; jedan &#269;lan pa u &amp;bdquo;Jutarnjem listu&amp;ldquo; i na Limun.hr mo&#382;emo pro&#269;itati da se skrbi o 170 djece s poreme&#263;ajem hiperaktivnosti, disleksijom, disgrafijom i drugim poreme&#263;ajima. Uzgred, &#382;ali se predsjednica svim tiskovinama na PDV od 51.700,00 kn za koju je tereti Porezna uprava.

	&amp;nbsp;

	U lipnju 2011.g. tako broj naraste na 280 djece i 124 roditelja.

	24.11.2011.g. na Anteni Zagreb iznosi se podatak od 150 djece od &#269;etiri do osamnaest godina.

	

	Pitamo se &amp;scaron;to se to dogodilo u udruzi da&amp;nbsp;ih je od lipnja &amp;bdquo;otpalo&amp;ldquo; 130 ovih iz Dugog Sela, Brckovljana i Rugvice, ali nema mjesta panici, predsjednica je na dugoselskoj stanici pa do&#269;ekuje djecu iz Zagreba i Sesveta, a prora&#269;unska sredstva za udrugu o&#269;ekuje od Dugog Sela, Brckovljana i Rugvice. Pa gradona&#269;elni&#269;e Kruhak, kaj se tu &#269;eka???&amp;nbsp;

	Uzgred, ispred ovog na&amp;scaron;eg teksta objavili smo tekst o 40 000 razli&#269;itih udruga u Hrvatskoj, o vi&amp;scaron;e milijardi kuna godi&amp;scaron;nje javnog novca bez nadzora i uvida kako je potro&amp;scaron;en. Pretpostavljamo da je na&amp;scaron; gradona&#269;elnik s tim ve&#263; upoznat. Na lokalnoj razini, nedavno su mu upu&#263;ene kritike na SDP&#45;ovoj konferenciji na temu dugoselskih udruga i Pravilnika. Ne branimo gradona&#269;elnika, ali se pitamo &amp;scaron;to su to SDP&#45;ovi vije&#263;nici napravili u cilju provedbe Pravilnika i promjena o netransparentnom financiranju podobnih?!&amp;nbsp;

	Da se vratimo na brojke koje ve&#263; umaraju, ali &amp;ndash; &amp;scaron;e&#263;er na kraju, otvaranje prostora od cca 300 m2 pa u TV &#45; Jabuci u studenom 2011.g. predsjednica jasno i glasno izjavljuje da ih je 305. Koga? Djece ili brojaka??? Ma dobro, koga briga; otprilike ovako, 1 m2 prostora na 1 dijete, a humana &#263;e predsjednica (kako &#269;ujemo odnedavno mlada umirovljenica od 38 god.), ukoliko se treba &#382;rtvovati za djecu ili brojke stajati vani, ispred staklenih izloga gdje pi&amp;scaron;e velikim slovima &amp;bdquo;djeca s posebnim potrebama&amp;ldquo;??? To su &amp;bdquo;bolesna djeca&amp;ldquo; kako ona izjavljuje u tiskovinama i hrvatskoj dalekovidnici, pritom ne trepnuv&amp;scaron;i niti od reflektora niti od gluposti. Stoje&#263;i ispred ili iza staklenih izloga udruge u centru grada, ozbiljno razmatra financijski polo&#382;aj jer naprosto nije u mogu&#263;nosti kontrolirati nov&#269;ana pitanja jer, bo&#382;e moj, ta djeca su tako zahtjevna! Na njih se jako puno tro&amp;scaron;i. Stoga naredni mjeseci nisu dopustili rizike pa je&amp;nbsp;trebalo uprili&#269;iti slavlje i pozvati Predsjednika Josipovi&#263;a jer je jedini on mogao doprinijeti najsretnijem periodu na financijskom planu udruge onako kako je to bilo 2010.g. Za one koji ne znaju bio je to dobrotvorni bo&#382;i&#263;ni koncert kojeg je organizirao Predsjednik,&amp;nbsp;&amp;nbsp;a tada su za njen opstanak donacijama i prodajom ulaznica prikupljena sredstva od 249.000,00 kuna.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	Koji numeri&#269;ki niz je va&#382;io pro&amp;scaron;le godine za Predsjednika, jo&amp;scaron; ne znamo ali znamo koji je bio za 2011.g. Bio je to niz 1 od brojaka 12345305. E, pa sad, kojom metodom dobiti niz 2? A&#45;ha, 12,345,305 &amp;ndash; treba samo odvojiti zarezima. Ma nema veze ako se pogrije&amp;scaron;ilo, Predsjednik je ionako glazbenik, nije matemati&#269;ar pa tako pripremljeni s numeri&#269;kim nizom upu&#263;uje mu udruga poziv na sve&#269;ano otvaranje, novog, velebnog prostora u centru grada. Predsjednik potvr&#273;uje svoj dolazak, ali ga ipak otkazuje. Umjesto njega na sve&#269;ano otvorenje dolazi njegova izaslanica g&#273;a. Zrinka Vrabec Mojze&amp;scaron;. I &amp;scaron;to se doga&#273;a s numeri&#269;kim nizom tijekom sve&#269;anosti? Djeca su bila na zimskim praznicima i o&#269;ekivalo ih se u veeeeeelikom broju, kad tamo ...&amp;nbsp; &amp;Scaron;to li se dogodilo u numeri&#269;kom nizu, je li do&amp;scaron;lo do rotacije, inverzije, premje&amp;scaron;tanja znamenaka u brojevima? Ali, &amp;scaron;to se mo&#382;e? Tako je to u numeri&#269;kom nizu, on mo&#382;e biti padaju&#263;i, ali i rastu&#263;i &amp;scaron;to se pokazalo prilikom posjete Predsjedniku&amp;nbsp;na Pantov&#269;aku 21.01.2012.g. A brojka od 305 koristit &#263;e dalje, sad je vrijeme natje&#269;aja. Va&#382;no je samo da ne do&#273;e do te&amp;scaron;ko&#263;a u pam&#263;enju i automatiziranom reproduciranju svih vrsta numeri&#269;kih nizova. No, ukoliko ova udruga ne do&#273;e do nov&#269;anih sredstava onako kako je dolazila do sada preporu&#269;ujemo joj nadalje bavljenje numerologijom jer,&amp;nbsp; kako ka&#382;u numerolozi, brojevi mogu dati odgovore na sva pitanja oko novca i financija.

	U svim dosada&amp;scaron;njim &amp;bdquo;pothvatima&amp;ldquo; i &amp;nbsp;&amp;bdquo;rezultatima&amp;ldquo;, predsjednica je pokazala veliko umije&#263;e, a krinka du&amp;scaron;ebri&#382;nice &amp;bdquo;bolesne djece&amp;ldquo; vi&amp;scaron;e ne prolazi ni na jednom maskembalu u Dugom Selu. Tijekom zimskih praznika u velebnom prostoru udruga je organizirala aktivan zimski odmor pod simboli&#269;nim nazivom &amp;bdquo;Igre bez granica&amp;ldquo;. Koliko se to tamo djece igra? Koliko se to tamo odraslih igra?

	&#381;elimo pokazati svekolikoj javnosti da djeca nisu i ne smiju biti brojevi kojima se koristi udruga koja je samoj sebi svrha koja broji vi&amp;scaron;e djelatnika nego Centar za socijalni rad Dugo Selo, a brojka od 305 djece udruge je skoro ekvivalent broju u&#269;enika svih ni&#382;ih razreda O&amp;Scaron; &amp;bdquo;Josip Zori&#263;&amp;ldquo;.&amp;nbsp; Tko u ovoj udruzi sustavno prati i kontrolira kvalitetu rada, s koliko djece, s kakvim poreme&#263;ajima? Tko izvje&amp;scaron;&#263;uje gdje i kako se tro&amp;scaron;e financijska sredstva koja udruga dobiva od poreznih obveznika? Za&amp;scaron;to je grad Dugo Selo zbog ove udruge prozvan gradom &amp;ldquo;bolesne djece&amp;ldquo;?&amp;nbsp;

	Treba li dozvoliti da se tako etiketiraju djeca??? Ovakva etiketa od strane udruge koja se proklamira kao za&amp;scaron;titnik djece s posebnim potrebama negativno utje&#269;e na na&#269;in na koji dijete do&#382;ivljava samog sebe i na na&#269;in na koji ga drugi do&#382;ivljavaju, kako sada tako i u budu&#263;nosti. Ho&#263;e li se tome stati na kraj?&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-11T10:22:56+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Internacionalni Kyokushin Karate seminar</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Internacionalni-Kyokushin-Karate-seminar/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Internacionalni-Kyokushin-Karate-seminar/#When:09:23:37Z</guid>
      <description>Glavni instruktor seminara bio je shihan Shinichi Sotodate, 5. DAN, &#269;lan ispitne komisije WKO&#45;a (Svjetske shinkyokushin organizacije) uz shihana Furka Kalmana 7.DAN dugogodi&amp;scaron;njeg voditelja hrvatskih seminara. Seminaru je prisustvovalo pribli&#382;no sto trideset u&#269;esnika iz Ma&#273;arske, Slova&#269;ke i Hrvatske. Ponosno mo&#382;emo izjaviti da su se hrvatski karatisti dobro sna&amp;scaron;li na uzbudljivim treninzima koji su odr&#382;avani dva puta dnevno. Na treninzima su se uvje&#382;bavale i u&#269;ile kyokushin karate tehnike, kate i borbe. Klub &quot;Dugo Selo&quot; sudjelovao je na seminaru sa pet najstarijih &#269;lanova.

	&amp;nbsp;

	Pripremio &#45; KK&amp;nbsp;&quot;Dugo Selo&quot;</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-11T09:23:37+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Dnevno se osnuje desetak udruga &#45; imamo po jednu na 93 stanovnika</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Dnevno-se-osnuje-desetak-udruga-imamo-po-jednu-na-93-stanovnika/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Dnevno-se-osnuje-desetak-udruga-imamo-po-jednu-na-93-stanovnika/#When:09:47:26Z</guid>
      <description>Za usporedbu, u Francuskoj ima vi&amp;scaron;e od milijun udruga i godi&amp;scaron;nje ih se registrira oko 70.000 novih, dok najvi&amp;scaron;e udruga ima u najmnogoljudnijoj demokratskoj zemlji svijeta Indiji, vi&amp;scaron;e od 3,3 milijuna.

	Slobodno i dobrovoljno udru&#382;ivanje fizi&#269;kih i pravnih osoba u udruge jedno je od obilje&#382;ja demokracije, tako da i Ustav svakome jam&#269;i pravo na slobodno udru&#382;ivanje radi za&amp;scaron;tite probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politi&#269;ka, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Mnogo udruga time na sebe preuzima dio posla koji bi trebala obavljati dr&#382;ava ili &#382;upanije, gradovi i op&#263;ine, odnosno djeluju kao korektiv vlasti i inicijator novih ideja. To je i razlog za&amp;scaron;to se djelatnost udruga, iako ih se naziva nevladinima, financira i iz javnih izvora &#45; pi&amp;scaron;e dana&amp;scaron;nji Vjesnik.hr.

	Cijeli tekst o temi koja je interesantna i svakako aktualna i u&amp;nbsp;na&amp;scaron;oj&amp;nbsp;lokalnoj&amp;nbsp;zajednici mo&#382;ete pro&#269;itati na stranicama vjesnika.hr pod linkom &#45; Razvijen civilni sektor.

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-10T09:47:26+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Milijardu razloga za kontrolu Katoli&#269;ke crkve i udruga</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Milijardu-razloga-za-kontrolu-Katolike-crkve-i-udruga/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Milijardu-razloga-za-kontrolu-Katolike-crkve-i-udruga/#When:07:44:27Z</guid>
      <description>U Vladi, kako doznajemo, razmi&amp;scaron;ljaju o modalitetu po kojem bi dr&#382;ava dobila nadzor i nad tro&amp;scaron;enjem vi&amp;scaron;e od milijardu kuna, koliko se godi&amp;scaron;nje iz dr&#382;avnog i lokalnih prora&#269;una daje neprofitnim organizacijama, a me&#273;u njima i Katoli&#269;koj crkvi.

	Premijer Zoran Milanovi&#263; po&#269;etkom tjedna je poru&#269;io da &#263;e Crkva dobivati novac iz prora&#269;una dok god je on premijer, ali da bi taj javni novac trebao biti nadziran te da bi to mogla &#269;initi Dr&#382;avna revizija.

	Osim Crkve, kojoj je novac zagarantiran prema ugovoru sa Svetom Stolicom, za novac iz dr&#382;avnog prora&#269;una kandididira i vi&amp;scaron;e od 40 tisu&#263;a razli&#269;itih udruga u Hrvatskoj. Kako je rije&#269; o vi&amp;scaron;e od milijardu kuna godi&amp;scaron;nje javnog novca koji je bez ikakvog nadzora, Vlada tra&#382;i na&#269;in da javnost dobije uvid je li taj novac doista potro&amp;scaron;en onako kako se prikazuje. U razdoblju od 2006. do 2010. godine neprofitne su organizacije iz prora&#269;una dobile 7,4 milijarde kuna, &amp;scaron;to je primjerice 36 godi&amp;scaron;njih prora&#269;una Ministarstva turizma &#45; pi&amp;scaron;e Novi list.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-10T07:44:27+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>TRADICIJSKI OBI&#268;AJ SPALJIVANJA USKRSNOG KRIJESA  &#8220;VUZMENKA&#8221;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/TRADICIJSKI-OBIAJ-SPALJIVANJA-USKRSNOG-KRIJESA-VUZMENKA/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/TRADICIJSKI-OBIAJ-SPALJIVANJA-USKRSNOG-KRIJESA-VUZMENKA/#When:09:34:55Z</guid>
      <description>Program uz &#382;ivu glazbu zapo&#269;et &#263;e pod &amp;scaron;atorom u 22 sata, a program spaljivanja odr&#382;at &#263;e se nakon pono&#263;i.&amp;nbsp; Za sve prisutne MO osigurao je vino, sok i pe&#269;ene kobasice.</description>
      <dc:subject>MJESNI ODBORI</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-06T09:34:55+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>STJEPAN MESI&#262;: Znam tko mi smje&#353;ta, ali ne&#263;u re&#263;i zbog stabilnosti dr&#382;ave</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/STJEPAN-MESI-Znam-tko-mi-smjeta-ali-neu-rei-zbog-stabilnosti-drave/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/STJEPAN-MESI-Znam-tko-mi-smjeta-ali-neu-rei-zbog-stabilnosti-drave/#When:13:27:21Z</guid>
      <description>&amp;nbsp;IZJAVA ZA JAVNOST

	Suo&#269;en sa sve brojnijim, nerijetko tendencioznim, jednostranim i neprofesionalnim izvje&amp;scaron;tajima u kojima se posljednjih dana, pa i tjedana, moje ime spominje u sklopu istrage o tzv. slu&#269;aju Patria, smatram svojom du&#382;no&amp;scaron;&#263;u prema hrvatskoj javnosti, re&#263;i sljede&#263;e:
	&amp;nbsp;
	Ni u jednome trenutku nisam operativno sudjelovao u procesu odlu&#269;ivanja koji &#263;e, odnosno &#269;iji &#263;e oklopni transporter Hrvatske oru&#382;ane snage nabaviti za svoje potrebe. Naravno, da ni na koji na&#269;in nisam utjecao ni na jednoga od sedmero &#269;lanova dr&#382;avnog povjerenstva koji su tu odluku donosili. To ne zna&#269;i kako nisam bio informiran o tome kako proces te&#269;e, dapa&#269;e posje&#263;ivali su me predstavnici i jednog i drugoga ponu&#273;a&#269;a, u pravilu zajedno s ambasadorima svojih zemalja, i predstavljali mi &amp;ndash; kao Vrhovnom zapovjedniku Oru&#382;anih snaga &#45; svoj proizvod. No, ponavljam, niti sam na koga utjecao pri dono&amp;scaron;enju kona&#269;ne odluke, niti sam u tome sudjelovao.
	
	Stoga s ogor&#269;enjem odbacujem sve insinuacije koje bi javnost trebale navesti na zaklju&#269;ak kako sam ja &amp;bdquo;pod istragom hrvatske policije&amp;ldquo;, odnosno koje&amp;nbsp; vje&amp;scaron;tom manipulacijom tekstovima i fotografijama, kao i naslovima, sugeriraju da sam osumnji&#269;en za primanje mita. Poznate su mi pojedinosti o tome tko je, kada i kako takve medijske manipulacije dogovarao, ali &amp;ndash; zbog stabilnosti dr&#382;ave &#45; ne&#263;u ih iznositi. U Hrvatskoj, na &#382;alost, postoji dovoljan broj stvarnih afera, pa i onih koje zadiru visoko u vrh politike, a da bi bile potrebne izmi&amp;scaron;ljene poput ove kojom se &#382;eli mene kompromitirati; osim ako se time &#382;eli odvratiti pozornost od ne&#269;ega drugoga.
	
	Ako policija smatra potrebnim istra&#382;iti tko je ulazio u Ured Predsjednika u vrijeme mojega mandata, to nije nikakav problem. Niti sam ja tzv. knjigu ulazaka odnio sa sobom, niti tajim da je primanje kako gra&#273;ana, tako dr&#382;avnika i politi&#269;ara, a &amp;ndash; napokon &amp;ndash; i predstavnika gospodarskih subjekata, doma&#263;ih i stranih, bilo dio mojega posla. Uvijek sam bio otvoren prema javnosti, to ostajem i danas. Ali, najenergi&#269;nije odbacujem sve politi&#269;ko&#45;medijske podvale kojima me se &#382;eli uvu&#263;i u ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to je &amp;ndash; kao prvo &amp;ndash; jo&amp;scaron; uvijek predmet istrage, i to ne protiv mene, a &amp;ndash; kao drugo &amp;ndash; u &#269;emu nisam sudjelovao na na&#269;in koji se &#382;eli sugerirati hrvatskoj javnosti.
	
	Tako&#273;er odbijam insinuacije, ma kako rijetke, kojima bi se moju borbu protiv korupcije htjelo prikazati kao posljedicu nezadovoljstva zbog toga &amp;scaron;to &amp;ndash; kako neki ka&#382;u &amp;ndash; nisam dobio svoj dio. Ta, ina&#269;e utu&#382;iva tvrdnja, uvreda je svakom zdravom razumu. A ja sam uvijek vjerovao i vjerujem i danas da na&amp;scaron;i gra&#273;ani, oni koji su me dva puta birali za Predsjednika, imaju sposobnost zdravog rasu&#273;ivanja. Zbog toga im se obra&#263;am i ovom izjavom. Za vrijeme cijele svoje politi&#269;ke karijere &#269;asno sam slu&#382;io svojoj Domovini i njezinim gra&#273;anima. Stoga ne dozvoljavam nikome da tu &#269;asnu slu&#382;bu Domovini la&#382;ima i insinuacijama dovede u pitanje.&amp;nbsp;Izre&#269;enome niti &#263;u &amp;scaron;to dodavati, niti oduzimati.

	Stjepan Mesi&#263;,&amp;nbsp;u Zagrebu, 5. travnja 2012.&amp;nbsp;&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Razno</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-05T13:27:21+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kandidat za predsjednika HDZ&#45;a, gosp. Drago Prgomet u Dugom Selu</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Kandidat-za-predsjednika-HDZ-a-gosp.-Drago-Prgomet-u-Dugom-Selu/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Kandidat-za-predsjednika-HDZ-a-gosp.-Drago-Prgomet-u-Dugom-Selu/#When:13:15:08Z</guid>
      <description>&amp;Scaron;to je poru&#269;io dugoselskim strana&#269;kim kolegama pro&#269;itajte u tekstu Ane &amp;ndash; Marije &amp;Scaron;prihal na stranicama&amp;nbsp; Dugoselske kronike.</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-05T13:15:08+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Druga strana volontiranja</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Druga-strana-volontiranja/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Druga-strana-volontiranja/#When:12:39:00Z</guid>
      <description>Volonterstvo (ili dobrovoljni/dragovoljni rad) je jedan &amp;bdquo;od kamena temeljaca civilnoga dru&amp;scaron;tva, jer o&#382;ivljava najplemenitija stremljenja &#269;ovje&#269;anstva&#45; zauzimanje za mir, slobodu, mogu&#263;nost izbora, sigurnost i pravi&#269;nost za sve ljude&amp;ldquo;. (www.vcz.hr). Deklarativno se isti&#269;e kako je volontiranje korisno za dru&amp;scaron;tvo i (razvoj) pojedinca. Me&#273;utim, kada pitate ljude &amp;scaron;to zna&#269;i volontirati, ve&#263;ina ih odgovara volontirati zna&#269;i &amp;bdquo;besplatno&#45; dragovoljno raditi&amp;ldquo;, ne nalaze&#263;i dublji smisao takvog entuzijasti&#269;kog rada. Taj drugi (&#382;ivotni) aspekt ne otkriva niti Zakon o volonterstvu, gdje se ono definira kao &quot;dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vje&amp;scaron;tina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za op&#263;u dobrobit&amp;hellip;, bez postojanja uvjeta isplate nov&#269;ane nagrade ili potra&#382;ivanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje&amp;hellip;&quot; (NN, 58/2007, &#269;lanak 3, stavak 1)Volontirati ne zna&#269;i samo besplatno raditi, ve&#263; ukazuje i na karakteristi&#269;an stil &#382;ivota koji podrazumijeva visoko preferiranje vrednota empatije i altruizma, a koje su na dnu hijerarhije vrednota u Hrvatskoj (prema istra&#382;ivanju dr. Ivana Rimca sa suradnicima). Glavne vrednote u Hrvatskoj su uspjeh i bogatstvo. To rijetko tko, a najmanje &amp;bdquo;zakonodavac&amp;ldquo; sagledava(ju) kao glavni &#269;imbenik sveop&#263;e nezainteresiranosti za volontiranjem.
	
		Volontiranje, pored stjecanja (prvog) radnog iskustva, nudi upoznavanje i rad s ljudima u &amp;bdquo;potrebi&amp;ldquo;, u&#269;enje i stjecanje novih spoznaja, te vodi formiranju odgojnih vrednota: solidarnost, tolerancija, mir, ravnopravnost, itd. Odnos prema radu i volontiranju je specifi&#269;an po tome &amp;scaron;to ga poti&#269;u intrizi&#269;ni motivi, kao &amp;scaron;to su stjecanje zadovoljstva samim radom i pomaganje drugima.
	
		Apsurdno je da se podrazumijeva kako volonterstvo pripada nevladinom sektoru ili (neprofitnim) udrugama. Kako javne institucije percipiraju volonterstvo u Hrvatskoj, pokazalo je istra&#382;ivanje &quot;Volonterizam i javne institucije&quot;. To istra&#382;ivanje organizirao je SEEYN (South East European Youth Network), gdje su sudjelovale institucije iz BiH, Crne Gore, Makedonije i Hrvatske. Isto istra&#382;ivanje provedeno i na uzorku od 45 javnih institucija u Zagrebu je pokazalo da su institucije ve&#263;inom otvorene za rad volontera, kako postoji potreba za ve&#263;im uklju&#269;ivanjem volontera u rad te kako nedostaje stru&#269;njaka i nadglednika u radu s volonterima. Me&#273;utim, volontiranje se (u tim istim javnim institucijama) percipiralo kao sta&#382;iranje i/ili pripravni&#269;ki rad, &amp;scaron;to pokazuje da predstavnici tih javnih institucija nisu upoznati s najva&#382;nijim segmentima volontiranja. Rezultati su pokazali da je potrebno bolje upoznati djelatnike u javnim institucijama o va&#382;nosti i korisnosti volonterskog rada! Proizlazi da inicijativa i praksa za volontiranjem dolazi iz tzv. civilnog sektora. Iskustva pokazuju da se to pokazao efikasnijim od djelovanja sa takve &amp;bdquo;vi&amp;scaron;e razine&amp;ldquo;, da nezaposleni mladi ljudi &#269;esto nemaju druge mogu&#263;nosti nego da volontiranjem odrade pripravni&#269;ki sta&#382;, a koji je preduvjet za dobivanje radnog mjesta. Takva vrsta rada ne mo&#382;e se u pravom smislu rije&#269;i nazvati dragovoljnim i/ili volontiranjem.
	
		U zemljama gdje se gra&#273;ani sami udru&#382;uju i anga&#382;iraju na rje&amp;scaron;avanju inih problema, se ka&#382;e kako je razvijeno civilno dru&amp;scaron;tvo. Upravo u tom podru&#269;ju naj&#269;e&amp;scaron;&#263;e nailazimo na volonterski rad. Odatle tvrdnja kako je prihva&#263;anje i razvijenost volonterstva, jedan od indeksa razvijenosti civilnog dru&amp;scaron;tva. No, to je samo (jo&amp;scaron; jedna) pretpostavka, jer nemali broj svjetskih bogata&amp;scaron;a poma&#382;u ugro&#382;enima ne iz unutra&amp;scaron;nje pobude, nego kako bi pokazali da su &amp;bdquo;dobri ljudi&amp;ldquo;, a zapravo im sve to slu&#382;i kao (samo)reklama.
	
		U Hrvatskoj je provedeno nekoliko istra&#382;ivanja o stavovima prema volontiranju. Jedno takvo provela je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog dru&amp;scaron;tva 2005. godine na 1. 000 ispitanika starijih od 15 godina. Rezultati tog istra&#382;ivanja pokazuju da vi&amp;scaron;e od polovice anketiranih uop&#263;e ne razmi&amp;scaron;ljaju o volontiranju. Ne&amp;scaron;to manje od &#269;etvrtine razmi&amp;scaron;lja o volontiranju, ali ne &#269;ini ni&amp;scaron;ta u vezi s tim, dok ih pet posto &#382;eli volontirati, a isto toliko je imalo iskustva u volontiranju. Stavove prema volontiranju i volonterima izvrsno prikazuje istra&#382;ivanje provedeno 2001. na podru&#269;ju Primorsko&#45;goranske &#382;upanije na uzorku od 1. 550 ispitanika. Analiza s aspekta dobi pokazala je da starija populacija ima pozitivniji stav prema volontiranju nego mladi. Mla&#273;i su manje uvjereni da volontiranjem mogu posti&#263;i osobno zadovoljstvo, skepti&#269;ni su prema kvaliteti volonterskog rada i ne vjeruju da je to dobar na&#269;in za provo&#273;enje slobodnog vremena. Razmjerno pozitivan stav prema volontiranju dovodi u sumnju &#269;injenica da se preko 50% ispitanika slo&#382;ilo s tvrdnjom da se u Hrvatskoj nedovoljno cijeni volontiranje, da mu se ne pridaje dovoljno va&#382;nosti kroz obrazovne programe u &amp;scaron;koli, a niti kroz medije. Dakle, istra&#382;ivanja nam pokazuju da je stav ispitanika prema volontiranju pozitivan, ali istovremeno vrlo mali broj ljudi volontira. Za&amp;scaron;to?
	
		U naslije&#273;enom mentalitetu, tj. pasivnom o&#269;ekivanju da dr&#382;ava zapo&amp;scaron;ljava gra&#273;ane i rje&amp;scaron;ava njihove probleme, (i danas) se normalnim smatra potkradati dr&#382;avu, zlurado gledati na uspjeh drugih, a ve&#263;ina sve percipira kroz materijalnu korisnost. Zauzimanje za (op&#263;e) dobro &#269;esto prate podsmijeh i prezir. Solidarnost se promatra kao ne&#269;ija ludost. Dovodi se u sumnju svako davanje sebe, novca ili vremena za op&#263;e dobro. Naime, javno svi podr&#382;avaju dobre, po&amp;scaron;tene i plemenite postupke, pa tako i volonterstvo. Privatno, na volontere se gleda s podsmjehom, prezirom, smatraju&#263;i ih budalama koje rade besplatno, ili pak sumnjaju da volontiraju zbog prikrivene koristi ili samoreklame. Ovome mo&#382;emo pridodati &#269;injenicu da je kod nas jo&amp;scaron; od vremena socijalizma ostao dominantan model osloba&#273;anja od rada, u kojem prevladava pitanje kako zaraditi, a ne kako raditi, osloboditi se (odgovornosti) rada, zavla&#269;iti i utajiti porez &amp;hellip; Volontiranje, kao besplatan rad, asocira na radne akcije iz doba socijalizma, kada se ideolo&amp;scaron;ki nametao odlazak na radne akcije i kada se poprijeko gledalo na one koji se nisu odazivali pozivima na taj &amp;bdquo;dobrovoljni rad&amp;ldquo; i na taj na&#269;in stvarala odbojnost prema takvoj vrsti &amp;bdquo;volontiranja&amp;ldquo;. Danas je ve&#263;ina izgubila samopouzdanje gubitkom posla, nepronala&#382;enju posla, jer se ne uspijevaju nositi s vlastitim problemima, pa odatle ne pronalaze smisao volonterskog rada.
	
		Mnoga istra&#382;ivanja u svijetu potvrdila su zna&#269;ajnu ulogu nevladinih neprofitnih organizacija u pru&#382;anju socijalnih usluga i ubla&#382;avanju siroma&amp;scaron;tva. Kao da su dr&#382;ave taj va&#382;an segment odnosa prema radu prepustile entuzijastima. Prednost volontiranja je u tome &amp;scaron;to uklju&#269;ivanje mladih u volonterske programe ne iziskuje visoke tro&amp;scaron;kove. Nije li i to od jedan od razloga za&amp;scaron;to se volontiranje poistovje&#263;uje s civilnim sektorom?
	
		Volontiranje i slobodno vrijeme
	
		U istra&#382;ivanju dr. Vesnice Mlinarevi&#263; mladi (iz Slavonije) poru&#269;uju &amp;scaron;to &#382;ele raditi u slobodno vrijeme: &quot;U&#269;enici navode pojedine aktivnosti koje ih zanimaju: &amp;scaron;kola plesa, dramsko&#45;scenska umjetnost, astronomija i astrologija, ekolo&amp;scaron;ki sadr&#382;aji i ekolo&amp;scaron;ke akcije, plivanje i klizanje, te&#269;ajevi zdrave prehrane i pre&#382;ivljavanja, rje&amp;scaron;avanje &#382;ivotnih problema, savjetovanja o &amp;scaron;tetnosti droga, alkohola i duhana, radionice govorni&amp;scaron;tva, u&#269;enje toleranciji, podu&#269;avanje o lak&amp;scaron;em u&#269;enju i stilovima u&#269;enja&amp;hellip; Predla&#382;u turisti&#269;ke programe u kojima bi oni volontirali tijekom vikenda i preispitivali svoje znanje stranih jezika u konverzaciji sa strancima&amp;hellip; (Mlinarevi&#263;, 2007, Kultura slobodnog vremena srednjo&amp;scaron;kolaca. Napredak, 148 (1), 54&#45;70). U&#269;enica gimnazije iz Osijeka znakovito poru&#269;uje: &quot;Mi imamo u&#269;enike koji su osvojili prva mjesta na natjecanjima u Hrvatskoj, a dobili su i svjetska priznanja. To je ne&amp;scaron;to. Ne treba nam pohvala. Iskoristite to, uklju&#269;ite nas. Dajte nam stipendije, a mi &#263;emo to vratiti volontiraju&#263;i!&quot; (Mlinarevi&#263;, 2007., 65).
	
		Druga istra&#382;ivanja potvr&#273;uju da su volonteri zadovoljni svojom odlukom za volontiranjem, te da su volontiraju&#263;i stekli brojna pozitivna iskustva: osje&#263;aj zadovoljstva i koristi za druge, pru&#382;ila im se prilika za razvoj individualnih sklonosti te stjecanju socijalnih vje&amp;scaron;tina.
	
		Zaklju&#269;no, deklarativno, ve&#263;ina izra&#382;ava pozitivne stavove prema radu i volontiranju. S druge strane, prevladava te&#382;nja da se zaradi bez rada, makar se pri tome kr&amp;scaron;ili zakoni. I u jednom i u drugom slu&#269;aju, rad se ne cijeni, &amp;scaron;to obja&amp;scaron;njava nezainteresiranost i za volontiranjem. Zato odnos prema volontiranju proizlazi iz odnosa prema radu. Onaj tko radi samo radi novca, uspjeha, ili privilegija, taj nikada ne&#263;e imati (uvjerljiv) odnos prema volontiranju.</description>
      <dc:subject>Civilno dru&#353;tvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-05T12:39:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Svi &#8220;MI&#8221; za &#8220;Dugoselske ma&#382;oretkinje&#8221;!!!</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/svi-mi-za-dugoselske-mazoretkinje/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/svi-mi-za-dugoselske-mazoretkinje/#When:09:49:31Z</guid>
      <description>&amp;bdquo;Tombola se prodaje po 10 kn i 20 kn i svaka je dobitna. Sredstva prikupljena ovom tombolom koristiti &#263;e Dugoselskim ma&#382;oretkinjama za pokrivanje dijela tro&amp;scaron;kova odlaska na Dr&#382;avno prvenstvo koje se od 27. do 29. travnja 2012. godine odr&#382;ava u Cavtatu. Zahvaljujemo svima koji &#263;e se uklju&#269;iti u ovaj doga&#273;aj &amp;ndash; izjavila je za Portal g&#45;&#273;a Tatjana Malinar.&amp;nbsp;

	Portal se priklju&#269;uje akciji te poziva gradona&#269;elnika, dogradona&#269;elnike, predsjednike dugoselskih stranaka, dugoselske poduzetnike (male i velike) kao i dugoseleske obrtnike da u ovo predblagdansko vrijeme poka&#382;u svoje veliko srce za na&amp;scaron;e djevojke.

	Ma&#382;oretkinje su ponos svakog grada. Ove djevojke ponos su Dugog Sela!!!

	Portal djevojkama koje odlaze na prvenstvo &#382;eli puno sre&#263;e i dr&#382;imo pal&#269;eve!</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-05T09:49:31+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pro&#353;lo 100 dana vlade: Koliko jo&#353; do potpunog kraha?</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Prolo-100-dana-vlade-Koliko-jo-do-potpunog-kraha/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Prolo-100-dana-vlade-Koliko-jo-do-potpunog-kraha/#When:09:02:54Z</guid>
      <description>Ovih dana navr&amp;scaron;ilo se 100 dana vladavine Kukuriku koalicije, jedne vrlo nesre&#273;ene nakupine politi&#269;kih oportunista koji su napokon do&#269;ekali svojih pet minuta. I lo&amp;scaron;e ih iskoristili. Ova nakupina interesd&#382;ija svih boja i orijentacija u 100 dana uspjela je od prethodne dvije HDZ&#45;ove vlade u&#269;initi sre&#273;ene i uigrane cjeline prema kojima sve vi&amp;scaron;e ljudi, Bo&#382;e mi prosti, gleda s nostalgijom. Ova vlada je toliko ogrezla u demonstraciju svoje razli&#269;itosti u odnosu na HDZ&#45;ove vlade da nas je uspjela vratiti u vremena koja je &#269;ak i HDZ nadi&amp;scaron;ao. Zapo&amp;scaron;ljava se u ministarstva i dr&#382;avne institucije bez natje&#269;aja, politi&#269;are postavlja u nadzorne odbore kompanija u dr&#382;avnom vlasni&amp;scaron;tvu, u diplomaciju &amp;scaron;alje politi&#269;ki podobne nesposobnjakovi&#263;e bez grama iskustva, a bahatost ustoli&#269;enih vlastodr&#382;aca se mo&#382;e i izvoziti. Sto dana ove klaunijade je pro&amp;scaron;lo, a koliko nam jo&amp;scaron; ostaje? Sude&#263;i po brojnim pokazateljima Kukuriku ne&#263;e do&#382;ivjeti kraj ovog mandata. Mo&#382;da &#269;ak ni idu&#263;e prolje&#263;e.
	
		Milanovi&#263;ev marketin&amp;scaron;ki trik u&#269;inio je &#268;a&#269;i&#263;a premijerom
	
		Milanovi&#263; je izveo jedan zgodan politi&#269;ki manevar iskoristiv&amp;scaron;i &#268;a&#269;i&#263;evu ta&amp;scaron;tinu i bolesnu ambiciju te ga je neslu&#382;beno promaknuo u novog premijera. &#268;a&#269;i&#263; je taj kojega se gura u medijima, on je taj koji se &amp;scaron;epuri pred vi&amp;scaron;emilijunskim auditorijem dok se vuku nepopularni potezi, on do&#382;ivljava svojevrsni politi&#269;ki vrhunac pa si dopu&amp;scaron;ta luksuz da bahatim izjavama dr&#382;i lekcije cijeloj naciji. Ba&amp;scaron; zato &#263;e Radimir biti prvi na listi za odstrel kad za to do&#273;e vrijeme, prva &#382;rtva svenarodnog bijesa, de&#382;urni krivac za svo zlo koje nas je sna&amp;scaron;lo jer &#263;e biti do&#382;ivljavan kao dominantna figura u vladi koja se bavila uguzbom kadrova i kozmeti&#269;kim promjenama umjesto stvarnim reformama koje nam nasu&amp;scaron;no trebaju. Milanovi&#263; &#263;e gurnuti prvog potpredsjednika bijesnoj masi, oprati ruke i gledati Pedra kako visi. Barem je to plan. Problem koji se javlja u takvoj igri je &#268;a&#269;i&#263;ev karakter koji bi Milanovi&#263;u mogao donijeti probleme puno ranije nego ulica i narodni bijes. Prvi &#269;asnik na brodu bez kormilara se otima kontroli, a izgubi li HNS kao partnera Milanovi&#263; dugoro&#269;no gubi koalicijski potencijal onako kako ga je svojevremeno izgubio i HDZ uni&amp;scaron;tiv&amp;scaron;i sve desnije od sebe i progutav&amp;scaron;i sve potencijalne centristi&#269;ke partnere. Pored toga, sasvim je izvjesno da bi u roku odmah izgubio vlast i ne bi je se opet do&#269;epao tako skoro. Aktualni premijer se tako nalazi izme&#273;u dvije vatre &amp;ndash; jedna je nezadovoljstvo naroda, a druga je potencijalni rat s najja&#269;im koalicijskim partnerom &#269;iji je predsjednik umislio da je gospodar &#382;ivota i smrti u ovoj poluraspaloj dr&#382;avi. Scenarij vje&amp;scaron;anja Pedra, koji bi umjesto njegovog poprimio &#268;a&#269;i&#263;ev lik, vrlo je promu&#263;urna strategija, ali moglo bi se lako dogoditi da ima jednako lo&amp;scaron; u&#269;inak po Milanovi&#263;a i njegovu stranku kao i svenarodni bunt. Iako ne&#263;e biti percipiran kao glavni krivac za raspad sustava, premijer &#263;e do&#263;i u poziciju da zarati s glavnim koalicijskim partnerom i ostane usamljen pred idu&#263;e izbore, a prili&#269;no je izvjesno da SDP sam ne&#263;e mo&#263;i formirati vlast, kao ni bilo koja druga stranka u dr&#382;avi, &#269;ak i ako odbije od sebe sve potencijalne udarce. Ostaje mu da proba pridobiti Lesara i njegove populiste koji ba&amp;scaron; na paljbi prema &amp;bdquo;kapitalisti&#269;kim slugama&amp;ldquo;, me&#273;u koje ubrajaju i Milanovi&#263;a, grade svoju reputaciju. To ne&#263;e biti lako jer bi iziskivalo od Lesara da sam sebi pokvari ra&#269;unicu i promijeni zasad uspje&amp;scaron;nu retoriku.
	
		IDS bi prije lokalnih izbora mogao oprati ruke od vladinih neuspjeha
	
		Lokalni izbori su vrhunac politi&#269;ke egzistencije IDS&#45;a nakon &amp;scaron;to su Jakov&#269;i&#263;eve europejske ambicije uga&amp;scaron;ene odlaskom profesionalnog Srbina Pupovca u Bruxelles. U jeku SDP&#45;ove ofenzive na Istru i privla&#269;enja sve vi&amp;scaron;e nezavisnih politi&#269;ara i njihova bira&#269;kog tijela pod crvenu zastavu, Nino i dru&amp;scaron;tvo imaju imperativ zadr&#382;ati vlast u svojoj prekou&#269;koj pr&#269;iji kojom haraju zadnja dva desetlje&#263;a. Participiranje u vladi koja budi op&#263;e nezadovoljstvo u narodu, ali i privatna lokalna bitka s rastu&#263;im SDP&#45;om na najve&#263;em hrvatskom poluotoku, mogla bi natjerati Jakov&#269;i&#263;a, Kajina i dru&amp;scaron;tvo da se odmaknu od Kukuriku koalicije ba&amp;scaron; kao &amp;scaron;to su napustili i Ra&#269;ana 2001. godine. To je drugi front na nacionalnoj razini na kojem &#263;e Milanovi&#263; morati voditi bitku kako bi spasio vladaju&#263;u koaliciju od raspada i neslavnog silaska s vlasti ve&#263; u prvoj ili eventualno drugoj godini mandata. IDS&#45;ov uguzbeno&#45;oportunisti&#269;ki potencijal, koji ih je &#269;esto dovodio na istu valnu duljinu i s HDZ&#45;om, jo&amp;scaron; je jedna od nepoznanica u Milanovi&#263;evoj jednad&#382;bi, a bude li u periodu prije lokalnih izbora dopustio Jakov&#269;i&#263;u da se razma&amp;scaron;e kako je to sad dopustio &#268;a&#269;i&#263;u, aktualni premijer &#263;e te&amp;scaron;ko pre&#382;ivjeti jo&amp;scaron; jednog pijetla u koko&amp;scaron;injcu. Perje bi moglo letjeti na sve strane, a raspadnuti Kukuriku odletjeti s vlasti.
	
		&#268;eka li nas koalicija HDZ&#45;SDP?
	
		Ukoliko Milanovi&#263; objesi svog Pedra u liku Radimira &#268;a&#269;i&#263;a, a utakmica s IDS&#45;om pred lokalne izbore postane prljavija, SDP bi se mogao na&#263;i u poziciji u kojoj se na&amp;scaron;ao HDZ pred ove izbore i ostati bez koalicijskog potencijala. U kaoti&#269;noj situaciji u kojoj &#263;e se ova dr&#382;ava na&#263;i, &amp;scaron;to je vrlo izvjesno, novi marketin&amp;scaron;ki trik mogla bi biti &amp;bdquo;vlada narodnog jedinstva&amp;ldquo; koja bi nam predstavila spasenje Hrvatske kao svoju misiju iako su upravo oni doveli dr&#382;avu tu gdje se ona trenutno nalazi. Sve to, dakako, ovisi o unutarstrana&#269;kim izborima u ovim dvjema strankama, naro&#269;ito u HDZ&#45;u, s obzirom da &#263;e Milanovi&#263; svoju utakmicu glatko pobijediti, ako uop&#263;e bude utakmice. Odaberu li HDZ&#45;ovci nekarizmati&#269;nog vo&#273;u ili, ne daj Bo&#382;e, ostave na vlasti dio dosada&amp;scaron;nje garniture, me&#273;usobna koalicija pod potencijalnim pritiskom Bruxellesa, te&amp;scaron;ko optere&#263;enog vlastitim problemima, bit &#263;e sasvim izvjesno rje&amp;scaron;enje doma&#263;e politi&#269;ke krize. &amp;Scaron;to &#263;e to donijeti hrvatskom narodu i dr&#382;avi? Ako ni&amp;scaron;ta drugo onda jednu veliku obljetnicu &amp;ndash; obljetnicu ponovnog ujedinjenja Partije. Moglo bi se tako lako dogoditi da, osim crvene putovnice koju &#263;emo dobiti ulaskom u EU, jo&amp;scaron; jedna crvena knji&#382;ica do&#273;e natrag u modu.</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-04T09:02:54+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>SDP&#45;ovci prozvali gradona&#269;elnika i njegove zamjenike</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/SDP-ovci-prozvali-gradonaelnika-i-njegove-zamjenike/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/SDP-ovci-prozvali-gradonaelnika-i-njegove-zamjenike/#When:07:04:42Z</guid>
      <description>Pove&#263;anje pla&#263;a gradskim slu&#382;benicima, katastrofalno stanje u &amp;bdquo;Dukomu&amp;ldquo;, kredit kojeg sufinanciraju gra&#273;ani u cijeni vode, izglasavanje Odluke o stavljanju van snage Pravilnika o udrugama samo su neke teme o kojima se govorilo na konferenciji.&amp;nbsp;

	U nastavku donosimo cijelo priop&#263;enje potpisano od&amp;nbsp;&amp;nbsp;predsjednika GO SDP&#45;a Dugo Selo, gosp.Stjepana &amp;Scaron;tefinovca:&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	Nema svjetla na kraju mra&#269;nog tunela zvanog grad Dugo Selo

	30. redovna sjednica Gradskog vije&#263;a grada Dugog Sela izgledala je samo naoko kao i svaka druga. Ali malo dublja analiza materijala i izvje&amp;scaron;&#263;a pokazala je kako se nalazimo u mra&#269;nom tunelu i da od vladaju&#263;e koalicije HSS i HDZ ne mo&#382;emo o&#269;ekivati ni tra&#269;ak svjetla, a kamoli da nas ona izvede iz mraka. Aktualni sat u kojem je glavna tema bio Dukom otkrila je jo&amp;scaron; jednom drasti&#269;no stanje u tom gradskom poduze&#263;u, a jedina rje&amp;scaron;enja za izlazak iz problema na&#263;i &#263;e u gradskom prora&#269;unu i u ionako praznim d&#382;epovima na&amp;scaron;ih sugra&#273;ana. Za&#269;u&#273;uje samo i &#269;injenica da se za silne propuste ne tra&#382;i i nema ni&#269;ije odgovornosti, a razlog tome je zelena HSS&#45;ova ekipa koja vodi Dukom po&#269;ev&amp;scaron;i od direktora &amp;Scaron;ajkovi&#263;a pa do &#269;lanova Uprave Dukoma, sve samih HSS&#45;ovih kadrova (Kruhak, Remenar, Funtek). Samo izvje&amp;scaron;&#263;e o Izvr&amp;scaron;enju Programa gradnje objekata i ure&#273;aja komunalne infrastrukture za pro&amp;scaron;lu godinu govori samo za sebe. Na cijeli program je tijekom 2011. utro&amp;scaron;eno svega 2,7 milijuna kuna. Ta sredstava nisu dostatna niti za malo ozbiljniji popravak gradskih ulica, a kamoli da zadovolje potrebe gra&#273;ana za izgradnjom nedostaju&#263;ih nogostupa, nerazvrstanih cesta. Od vremena kad je SDP&#45;ova gradska vlast osigurala i ulagala u program gradnje godi&amp;scaron;nje 30 milijuna kuna, ostala su samo sje&#263;anja i realizirani projekti za koje ova gradska vlast predvo&#273;ena gradona&#269;elnikom Kruhakom i njegovim zamjenicima ne mo&#382;e i ne zna osigurati niti redovno odr&#382;avanje.

	Da smjer u kojem ide grad Dugo Selo nije dobar jasno govore brojke. Prora&#269;un kao temeljni pokazatelj stanja razvoja grada svakim danom je sve manji. Ovako lo&amp;scaron;u praksu kakvu prakticira gradona&#269;elnik Kruhak i njegovi zamjenici nikako ne mo&#382;emo opravdati gospodarstvenom krizom. Svjedoci smo da ostale jedinice lokalne samouprave u na&amp;scaron;em okru&#382;enju ipak bilje&#382;e bolje i kvalitetnije rezultate. Pojedini gradovi iz zagreba&#269;ke &#382;upanije za svoj rad dobivaju i europske certifikate i priznanja temeljena na razvoju gospodarstva svojih gospodarskih zona. Pitamo se gdje je tu grad Dugo Selo?

	Upravo vr&amp;scaron;e&#263;i analizu programa gradnje objekata i ure&#273;aja komunalne infrastrukture mo&#382;emo kazati da smo svih ovih godina bili u pravu kada smo ukazivali na lo&amp;scaron;u politiku dugoselske gradske vlasti. Smanjivanjem sredstava i ulaganja u razvoj grada, vra&#263;aju nas na razinu od prije deset i vi&amp;scaron;e godina. Ovakvo stanje i izvje&amp;scaron;&#263;e GO SDP&#45;a predvo&#273;ena svojim vije&#263;nicima u gradskom vije&#263;u ne&#263;e i ne mo&#382;e prihvatiti. Ako je u cijeloj 2011.godini utro&amp;scaron;eno samo 2,7 mil kn od ukupnih 58 mil kn. Kuda je potro&amp;scaron;en preostali novac?&amp;nbsp;

	Kada bi se vratili u daleku 2002. do&amp;scaron;li bi do za&#269;u&#273;uju&#263;ih podataka da je uz prora&#269;un od samo 20 mil.kn izgra&#273;eno vi&amp;scaron;e komunalija nego u 2011. Kada je prora&#269;un iznosio 58 mil kn.

	Iako se gradi manje, gradska blagajna je sve manja i manja. Sve to nije razlog da gradona&#269;elnik Kruhak ne radi na pove&#263;anju pla&#263;a svojih zaposlenika. U Gradskoj blagajni nema dovoljno novaca, ali se prvo ispla&#263;uju pla&#263;e prekobrojnim zaposlenicima, a doprinosi na pla&#263;e i iz pla&#263;a &#269;ekaju bolje dane kako onda da funkcionira zdravstvo, &amp;scaron;kolstvo itd. bez novaca. Nema dovoljno novaca, ali se usprkos tome na zadnjoj sjednici Gradskog vije&#263;a pove&#263;avaju koeficijenti za obra&#269;un pla&#263;a slu&#382;benika i namje&amp;scaron;tenika Grada Dugog Sela. Svjesni smo i toga da pojedini zaposlenici odra&#273;uju i vi&amp;scaron;e nego &amp;scaron;to im to dozvoljava njihovo radno vrijeme, pa &#269;esto ostaju i do kasnih no&#263;nih sati. No to nije razlog da se zbog njihovog anga&#382;mana i sposobnosti podi&#382;u pla&#263;e onima koji to nisu zaslu&#382;ili.

	A pitanje stavljanja van snage Pravilnika o kriterijima i na&#269;inu ocjenjivanja projekata i programa Udruga od interesa za Grad Dugo Selo otvorilo je temu o kojoj se &amp;scaron;uti. Netransparentno financiranje podobnih egzistirati &#263;e i dalje u ovom gradu, sve dok se Grad kona&#269;no ne sjeti poslo&#382;iti svoje prioritete i u prvi plan ne stavi interese gra&#273;ana.

	Isto tako se &#382;elimo zahvaliti gosp. gradona&#269;elniku &amp;scaron;to je kona&#269;no prona&amp;scaron;ao malo svojeg dragocjenog vremena i poku&amp;scaron;ao odgovoriti na neka otvorena politi&#269;ka pitanja od izri&#269;itog zna&#269;aja za grad Dugo Selo i sve njegove gra&#273;ane.

	SDP u gradu Dugom Selu je svakako konstruktivna oporba koja aktivno sudjeluje u izno&amp;scaron;enju prijedloga i rje&amp;scaron;enja koja poti&#269;u razvoj. Budu&#263;i da smo oporba, mo&#382;emo na&#382;alost konstatirati da nas gradska vlast predvo&#273;ena upravo Vama gospodine Kruhak i nadasve prisutnim predsjednikom gradskog vije&#263;a gosp. Bertekom jednostavno ne &#382;eli &#269;uti niz na&amp;scaron;ih prijedloga, ne zato &amp;scaron;to oni ne bi bili u skladu sa &#382;eljama i potrebama gra&#273;ana, nego zato &amp;scaron;to dolaze iz druge politi&#269;ke opcije.

	Spomenuli ste da predsjednik GO SDP&#45;a nije vidio radove u jednom dijelu Leprovice i Ostrne, &amp;scaron;to ne stoji. Ti radovi su zamije&#263;eni ali isto tako mo&#382;emo re&#263;i da se radovi realiziraju samo uz Zagreba&#269;ku tj. glavnu ulicu. Moramo Vas podsjetiti gosp. gradona&#269;elni&#269;e kako ve&#263;ina gra&#273;ana Male i Velike Ostrne ipak ne&#263;e profitirati izgradnjom sustava odvodnje jer njihove ulice nisu zahva&#263;ene ovim skupim i megalomanskim projektom. Dakle, projekt je ograni&#269;en samo na pojedine gra&#273;ane i nikako ne stoji tvrdnja da &#263;e time profitirati svi gra&#273;ani Dugog Sela.&amp;nbsp;

	S druge strane, upravo je koalicija HSS&#45;a i HDZ&#45;a stvorila uvjete da &#263;e ba&amp;scaron; svi gra&#273;ani Dugog Sela, uklju&#269;uju&#263;i i djecu od prvog dana &#382;ivota, &amp;scaron;kolarce, umirovljenike, zaposlene i nezaposlene morati otpla&#263;ivati kredit za realizaciju projekta za kojeg tvrdite kako se financira iz fondova EU. Fondovi EU&#45;a su jedno, a kredit ne&amp;scaron;to sasvim drugo! Tako&#273;er je va&#382;no napomenuti kako ovaj projekt nije projekt Va&amp;scaron;eg pozitivnog razmi&amp;scaron;ljanja ve&#263; je to projekt Hrvatskih voda na koji ste se vi usput &#39;&#39;pri&amp;scaron;tekali&#39;&#39; i sada o njemu govorite kao o svetom pismu. Kada smo govorili o projektima iz fondova EU smatrali smo da je na&amp;scaron; gradska uprava predvo&#273;ena gradona&#269;elnikom i njegovim zamjenicima dovoljno sposobna da mo&#382;e samostalno realizirati i osmisliti jedan takav projekt koji &#263;e uistinu biti financiran nepovratnim sredstvima iz fondova, a ne kreditom kojeg Vi &#382;elite prikazati kao da je rije&#269; o fondu.

	Isto tako Vas moramo upozoriti, gosp. gradona&#269;elni&#269;e da ste ve&#263; nekoliko puta u svojim javnim nastupima isticali kako zapo&#269;inje gradnja nadvo&#382;njaka na spojnoj cesti prema &#269;voru Rugvica na autocestu A3. Govorili ste da je ishodovana potrebna gra&#273;evinska dokumentacija i kako gradnja kre&#263;e na prolje&#263;e, ali do tog prolje&#263;a pod Va&amp;scaron;im vodstvom mi jo&amp;scaron; nismo stigli. Suprotno od Va&amp;scaron;ih tvrdnji, danas je aktualna &#269;injenica da Vi to zapravo i niste u stanju realizirati sami, bez suradnje s H&#381;&#45;om jer je izgradnja nadvo&#382;njaka vezana na rekonstrukciju &#382;eljezni&#269;kog koridora D5 i nikada i nikako nije bilo u Va&amp;scaron;im ingerencijama, osim eventualno u lobiranju u ministarstvima kod Va&amp;scaron;ih strana&#269;kih kolega koji su do nedavno bili na vlasti.

	Uspjeh dobivanja &amp;bdquo;Arcusovog&amp;ldquo; trga, poslovnih prostora biv&amp;scaron;e &amp;bdquo;Budu&#263;nosti&amp;ldquo; tako&#273;er nije djelo Va&amp;scaron;eg rada ve&#263; sudskog procesa koji traje gotovo dvadeset godina.

	Imali ste priliku raditi i u vrijeme SDP&#45;ovog gradona&#269;elnika, jer ako se ne sje&#263;ate, upravo ste tada Vi bili zamjenik gradona&#269;elnika. Nakon &amp;scaron;to ste na nepo&amp;scaron;ten na&#269;in postali gradona&#269;elnik, nakon samo tri dana krenuli ste u izgradnju osnovne &amp;scaron;kole. &#381;ao nam je &amp;scaron;to niste zadr&#382;ali taj tempo rada kao i prva tri radna dana, jer bi tada na&amp;scaron; grad bio vode&#263;i u regiji, i to na osnovu Va&amp;scaron;ih radnih sposobnosti. Ovako su vode&#263;i gradovi ipak neki drugi.

	Pozivate nas gosp. Gradona&#269;elni&#269;e da lobiramo kod Vlade i resornih ministra za projekte koji su va&#382;ni za na&amp;scaron; grad. Ali mi moramo Vas pozvati da nas uputite koje projekte imate na umu. Upoznajte nas s njima, poka&#382;ite ih, predstavite ih gra&#273;anima, organizirajte javnu tribinu o projektima koje ste osmislili.&amp;nbsp;

	U pravu ste gosp. Kruhak kada ka&#382;ete da mi u SDP&#45;u moramo biti glasni, ali ne iz razloga &amp;scaron;to se bli&#382;e izbori ve&#263; iz razloga &amp;scaron;to smo mi u SDP&#45;u u neposrednom kontaktu sa gra&#273;anima. Dijeliti cvije&#263;e i jabuke je jedan dio odr&#382;avanje kontakata sa gra&#273;anima. Mi sa na&amp;scaron;im gra&#273;anima ostajemo u kontaktu i ne bje&#382;imo od njih kao vi gradona&#269;elni&#269;e Kruhak. SDP je glasan i zbog svojih &#269;lanova koji su eto, gosp. gradona&#269;elni&#269;e, mla&#273;e &#382;ivotne dobi, ljudi koji imaju priliku zasnovati obitelji na podru&#269;ju grada i imaju pravo tra&#382;it za svoju djecu standard i uvjete dostojne &#269;ovjeka. To je, gradona&#269;elni&#269;e, jedan od razloga &amp;scaron;to mi u SDP&#45;u moramo Vama re&#263;i kako niste zadovoljili, unato&#269; tome &amp;scaron;to ste imali brojne mogu&#263;nosti na raspolaganju. Zabrinjava nas i Va&amp;scaron;a izjava kako &#263;ete iza sebe ostaviti ra&#269;un grada &amp;bdquo;&#269;istim&amp;ldquo;. Mi u to ne sumnjamo, ali iz drugog razloga, a to je strah da &#263;e ra&#269;un grada biti &amp;bdquo;sterilno &#269;ist&amp;ldquo;. Stoga za kraj apeliramo, ostavite stanje financija barem onakvo kakvo ste na&amp;scaron;li iza SDP&#45;ovog gradona&#269;elnika. Barem takvo ako ne mo&#382;ete bolje!</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-04T07:04:42+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Me&#273;unarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina (04. travanj)</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Meunarodni-dan-svjesnosti-o-opasnostima-od-mina-04.-travanj-/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Meunarodni-dan-svjesnosti-o-opasnostima-od-mina-04.-travanj-/#When:07:04:29Z</guid>
      <description>Me&#273;unarodni odbor Crvenog kri&#382;a tako&#273;er nastoji svojim radom smanjiti &amp;scaron;tetne posljedice od mina provo&#273;enjem programa medicinske pomo&#263;i i rehabilitacije &#382;rtava mina u mnogim zemljama svijeta. Razvojem novog sveobuhvatnog programa pod nazivom &quot;Zaga&#273;enje oru&#382;jem&quot; nastoji se kroz razli&#269;ite aktivnosti prikupiti i analizirati podatke o zaga&#273;enim podru&#269;jima, smanjiti rizik od stradavanja civila, provoditi edukaciju o opasnostima od mina i ostalog oru&#382;ja te o&#269;istiti podru&#269;ja koja su od ekonomske va&#382;nosti i sigurnost, jer se nalaze u blizini bolnica, &amp;scaron;kola, izvora vode i sl. Me&#273;unarodni odbor Crvenog kri&#382;a poti&#269;e i poma&#382;e nacionalna dru&amp;scaron;tva Crvenog kri&#382;a i Crvenog polumjeseca pri izgradnji vlastitih kapaciteta u njihovu radu, a skladu s me&#273;unarodnim iskustvima i standardima.

	Danas nitko ne zna to&#269;an broj, no posljednje procjene ukazuju na pribli&#382;no 100 milijuna razli&#269;itih vrsta mina i vi&amp;scaron;e milijuna neeksplodiranih ubojnih sredstava postavljenih u pribli&#382;no 80 zemalja svijeta. Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje u 2012. godini minski sumnjivo podru&#269;je prote&#382;e se na 12 &#382;upanija &amp;scaron;to uklju&#269;uje 102 grada i op&#263;ine te iznosi 737 &#269;etvornih kilometara. Najvi&amp;scaron;e minski sumnjivih povr&amp;scaron;ina ima u Li&#269;ko&#45;senjskoj, Sisa&#269;ko&#45;moslava&#269;koj i Osje&#269;ko&#45;baranjskoj &#382;upaniji. U okru&#382;enju na kojem je razasuto oko 85 tisu&#263;a mina, uz zna&#269;ajan broj neeksplodiranih ubojnih sredstava i kazetnog streljiva, &#382;ivi gotovo jedna petina stanovnika Hrvatske. Sav minski sumnjivi prostor obilje&#382;en je sa 16 tisu&#263;a oznaka minske opasnosti. Od 1991. godine do danas u ukupno 1346 minskih incidenata stradale su 1963 osobe, od &#269;ega 507 sa smrtnim ishodom. Temeljem preuzetih obveza iz Otavske konvencije potpisane 1997. godine, Republika Hrvatska dobila je produljenje roka za razminiranje do 2019. godine. Republika Hrvatska potpisnica je i Konvencije o kazetnom streljivu iz 2008. godine, &#269;ime se tako&#273;er &#382;ele smanjiti posljedice opasnosti za civilno stanovni&amp;scaron;tvo.

	Hrvatski Crveni kri&#382; pridru&#382;uje se kao i svake godine obilje&#382;avanju Me&#273;unarodnog dana osvje&amp;scaron;&#263;ivanja o opasnosti od mina i pomo&#263;i u protuminskom djelovanju &amp;ndash; 4. travnja, a tijekom cijelog &quot;Travnja &amp;ndash; mjeseca za&amp;scaron;tite od mina&quot; instruktori iz 46 dru&amp;scaron;tava Crvenog kri&#382;a organizirat &#263;e razne edukativne i preventivne aktivnosti kako bi se sprije&#269;ilo stradavanje djece i odraslih od mina.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-03T07:04:29+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>35. stolnoteniski Memorijal Lovro Ratkovi&#263;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/35.-stolnoteniski-Memorijal-Lovro-Ratkovi/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/35.-stolnoteniski-Memorijal-Lovro-Ratkovi/#When:06:59:17Z</guid>
      <description>U nedjelju 01.04.2012. godine u Brckovljanima i Dugom Selu je odigran drugi dio natjecanja &amp;bdquo;Lige nada&amp;ldquo;. Ovo je ekipno natjecanje djevoj&#269;ica i dje&#269;aka do deset godina, a sudjelovali su klubovi iz Zagreba&#269;ke &#382;upanije i grada Zagreba. Djevoj&#269;ice su igrale u Gornjoj Gredi i na kraju ekipa STK&amp;ldquo;Brckovljani&amp;ldquo; koja je nastupila u sastavu: Valeria Skobljanec, Matea Babi&#263; i Lana Stjepanovi&#263; zauzela je 4. mjesto. Dje&#269;aci su igrali u Dugom Selu a nastupili su: Luka Dragun, Mateo &#268;uturi&#263; i Andrej Babi&#263;. Ekipa je na kraju zauzela 6. mjesto.

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-03T06:59:17+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#8222;Jaje na kocke&#8220;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Jaje-na-kocke/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Jaje-na-kocke/#When:10:53:44Z</guid>
      <description>Likovna radionica na otvorenom okupila je dvadesetak grupa djece iz Dugog Sela i Biograda. Cilj radionice bio je pru&#382;iti djeci prostor i vrijeme da izraze svoju kreativnost te da se ujedno zabave. U oslikavanju velikih jaja djeci su pomagali voditelji skupina kao i sami roditelji, a ideja za oslikavanje jaja nije nedostajalo.&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Proljetno &amp;scaron;arenilo&amp;ldquo;, &amp;bdquo;Bu&#273;enje prolje&#263;a&amp;ldquo;, &amp;bdquo;Raspjevane pisanice&amp;ldquo;, &amp;bdquo;Jaje na kocke&amp;ldquo;, &amp;bdquo;Neobi&#269;no jaje&amp;ldquo;, &amp;bdquo;Uskrsno jaje za EU&amp;ldquo;, &amp;bdquo;Plesna haljinica &amp;Scaron;U&#262;&#45;MU&#262; jajeta&amp;ldquo;, &amp;bdquo;Veseli cvjetko&amp;ldquo;, &amp;bdquo;Puzla jaje&amp;ldquo;, &amp;bdquo;Radost&amp;ldquo;, &amp;bdquo;Zeleno jaje&amp;ldquo; i &amp;nbsp;ostala ekipa uskrsnih pisanica izra&#273;enih na radionici ostat &#263;e u Perivoju do 12. travnja kao izlo&#382;ba na otvorenom.

	Za svu djecu koja nisu sudjelovala u oslikavanju pisanica u parku je prire&#273;en bogat zabavni program kao i niz nagradnih igara. Za&amp;nbsp;najmla&#273;e odr&#382;ana je kazali&amp;scaron;na predstava &amp;bdquo;Tko je u jajetu?&amp;ldquo;&amp;nbsp;

	U kategoriji djece dje&#269;jih vrti&#263;a prvu nagradu osvojila &amp;nbsp;je grupa djece iz Dje&#269;jeg vrti&#263;a &amp;bdquo;DIDI&amp;ldquo;. U kategoriji grupa osnovnih &amp;scaron;kola prvu nagradu osvojila je grupa &amp;bdquo;Kreativci&amp;ldquo; &#45; O&amp;Scaron; &amp;bdquo;Ivan Benkovi&#263;&amp;ldquo;, a u kategoriji udruga prvu nagradu osvojilo je &amp;bdquo;Jaje na kocke&amp;ldquo;, likovne grupe POU Dugo Selo.</description>
      <dc:subject>Zabava</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-02T10:53:44+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Retrogradna odluka u Dugom Selu</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Retrogradna-odluka-u-Dugom-Selu/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Retrogradna-odluka-u-Dugom-Selu/#When:18:56:05Z</guid>
      <description>Izjava pro&#269;elnika odjela za dru&amp;scaron;tvene djelatnosti, gosp. Veljka Bertaka je to&#269;na. &amp;bdquo;Nismo se maknuli dalje od Kodeksa pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga koji je bio osnova za Pravilnik, &#382;eljeli smo pobolj&amp;scaron;anje, a u praksi smo dobili nesnala&#382;enje&amp;ldquo;, rekao je pro&#269;elnik. Pridodali bismo samo da se u praksi pokazalo neznanje onih koji su pisali projekte (programe) za raspisani natje&#269;aj, nespremni udovoljiti zahtjevima Pravilnika, ali i onih s druge strane koji su trebali provoditi Pravilnik. No, davno su ljudi govorili da nije sramota ne znati, sramota je ne nau&#269;iti. Detektiraju&#263;i problem udruga ove zajednice Portal je ostvario suradnju sa Centrom za civilne inicijative provode&#263;i program E&#45;misije Nacionalne zaklade za razvoj civilnog dru&amp;scaron;tva, i zapo&#269;eo unazad dvije godine s edukacijom za udruge koja traje i dalje.&amp;nbsp;

	Pro&#269;elnik Bertak je izjavio da &#263;e se raspisati novi natje&#269;aj za projekte i programe udruga koji su od va&#382;nosti za grad, a na osnovu Kodeksa. Tako glasi i slu&#382;beni odgovor Portalu. Zahtjev za odgovorom koje su to udruge od va&#382;nosti za grad, tako&#273;er &#263;emo zatra&#382;iti kao i tko ih je tako kategorizirao, po kojim kriterijima. Koje su udruge u najmu gradskog prostora bez pla&#263;anja naknade, kojima se pla&#263;aju re&#382;ijski tro&amp;scaron;kovi i u kojem iznosu, nadamo se saznati uskoro i o tome informirati na&amp;scaron;e &#269;itatelje. Kako ka&#382;u, informacija mo&#382;e pokrenuti mase i onaj koji je pokre&#263;e mo&#382;e uzrokovati niz nezaustavljivih lan&#269;anih reakcija. Upravo to potvr&#273;uje razvoj doga&#273;aja oko Pravilnika, gra&#273;ani su nam pisali, pitali, mi smo informirali i sebe i njih pa je na&amp;scaron;a zajedni&#269;ka aktivnost pokazala da je do&amp;scaron;lo vrijeme da treba odustati od na&#269;ina raspodjele koji pojedina&#269;no ili bez odre&#273;enog pravila dodjeljuje sredstva pojedinim udrugama. Do&amp;scaron;lo je vrijeme da se prije&#273;e na transparentan sustav koji osigurava punu jednakost udrugama i mogu&#263;nost potpune kontrole i raspodjele prora&#269;unskih sredstava.

	Minorizirati &amp;ldquo;golubare&amp;ldquo; je neumjesno od strane vije&#263;nika, gosp. Novosela koji &#263;e ostati zapam&#263;en po izjavi &amp;ldquo;da je Pravilnik neprimjenjiv na&amp;scaron;im strukturama&amp;ldquo;( ma &amp;scaron;to god to zna&#269;ilo).

	Gra&#273;ani su &#269;uli za neke &amp;ldquo;golubare&amp;ldquo; u Dugom Selu, a nedavno &#269;itamo na stranicama Dugoselske kronike da se radi o udruzi osnovanoj davne 1976.g. i spominju se uzgojni uspjesi kukmaste posavske koko&amp;scaron;i koju su spasili, a koja se danas nalazi na listi europski pasmina. Pa ukoliko je to tako, nije li ova udruga vrijedna pa&#382;nje i prora&#269;unskih sredstava!?

	Koketiranje gradskog vije&#263;nika, dopredsjednika Gradskog vije&#263;a, gosp. Novosela kako &amp;bdquo;golubovi, Crveni kri&#382; i Preporod&amp;ldquo; ne mogu zajedno je prozirno jer su gra&#273;ani odavno upoznati kako je isti vije&#263;nik jezi&#269;ac na vagi izme&#273;u politi&#269;kih stranaka, a umirovljeni&#269;ka glasa&#269;ka populacija mnogobrojna. Za lojalnost su mu ove godine po Prijedlogu prora&#269;una za 2012.g. predvi&#273;ena sredstva u iznosu od 100.000,00 kn!&amp;nbsp;

	Razvoj doga&#273;aja oko Pravilnika potvr&#273;uje da vi&amp;scaron;e nije vrijeme da se povodimo mi&amp;scaron;lju kako ne trebamo ni&amp;scaron;ta poduzimati, kako nam treba biti svejedno kako se rje&amp;scaron;avaju problemi u zajednici. Pasivnost je najve&#263;i grijeh gra&#273;ana. Stoga &#263;e Portal i dalje ustrajati na radu i izvje&amp;scaron;tavanju javnosti onako kako smatra da je ispravno. Uvjereni smo i dalje kako je transparentno tro&amp;scaron;enje prora&#269;unskog novca u na&amp;scaron;oj lokalnoj zajednici prijeko potrebno.

	Prihva&#263;amo izjavu g&#45;&#273;e vije&#263;nice Kokot&#45;Bambi&#263; kako je puno vremena potro&amp;scaron;eno za izradu Pravilnika, kako je te&amp;scaron;ko bilo procijeniti projekte i kako je trebalo odrediti smjernice, kako grad mora znati &amp;scaron;to &#382;eli i kako je rad nekih udruga diskutabilan. Uz to dodajemo da je potro&amp;scaron;eno ne samo puno vremena nego i novaca na one koji donose odluke. Mi, gra&#273;ani smo ih birali i imamo pravo tra&#382;iti ono &amp;scaron;to je u na&amp;scaron;em interesu i interesu zajednice u kojoj &#382;ivimo. Pla&#263;amo razli&#269;ite vrste poreza, dajemo svoj doprinos za njihove pla&#263;e &amp;scaron;to nam daje za pravo da o&#269;ekujemo kvalitetnu uslugu. Trebalo je odrediti smjernice pa s tim u vezi odavno je trebalo pitati gra&#273;ane, najbolje stru&#269;njake kad je u pitanju njihov &#382;ivot i funkcioniranje u lokalnoj zajednici.

	Ovakvom odlukom Gradsko vije&#263;e je pokazalo da nam je lak&amp;scaron;e slijediti mo&#263; navike ili status quo i pokazalo da je lak&amp;scaron;e odr&#382;avati ovakvo stanje nego ga mijenjati.

	Pogre&amp;scaron;na je percepcija o obvezi dodjeljivanja prostora i financijskih sredstava udrugama.

	Glas vije&#263;nika HNS&#45;a gosp. Dragutina Zadravca ostao je glas vapaju&#263;eg u pustinji s izjavom kako se daje poruka o netransparentnosti financiranja udruga.

	Ponavljamo, ovakvom odlukom Gradsko vije&#263;e je pokazalo da nam je lak&amp;scaron;e slijediti mo&#263; navike ili status quo i pokazalo da je lak&amp;scaron;e odr&#382;avati ovakvo stanje nego ga mijenjati.</description>
      <dc:subject>Sjednice i zapisnici Gradskog vije&#263;a</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-30T18:56:05+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#8222;U SUSRET USKRSU&#8220;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/U-SUSRET-USKRSU/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/U-SUSRET-USKRSU/#When:09:39:03Z</guid>
      <description>Pokrovitelji likovne radionice su Grad Dugo Sela i Turisti&#269;ka zajednica Grada Dugog Sela. Kao i dosada&amp;scaron;njih godina, stru&#269;ni &#382;iri ocijenit &#263;e najbolje ekipe razvrstane po kategorijama, te najboljima u izradi pisanica uru&#269;iti nagrade. Uskr&amp;scaron;nja jaja ostat &#263;e u parku kao izlo&#382;ba na otvorenom do 12. travnja.

	Pro&amp;scaron;le godine u kategoriji djece dje&#269;jih vrti&#263;a prvu nagradu osvojila &amp;nbsp;je grupa djece iz Dje&#269;jeg vrti&#263;a Biba&#45;Buba. U kategoriji grupa osnovnih &amp;scaron;kola prvu nagradu osvojila je grupa Eko&#45;obitelj iz O&amp;Scaron; &amp;bdquo;Josip Zori&#263;&amp;ldquo;, a u kategoriji udruga prvu nagradu osvojilo je eko jaje Kulturnog umjetni&#269;kog dru&amp;scaron;tva &amp;bdquo;Preporod&amp;ldquo;.

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-30T09:39:03+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>VRBOVEC: HRVATSKA &#45; ENGLESKA</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/vrbovec-hrvatska-engleska/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/vrbovec-hrvatska-engleska/#When:08:34:28Z</guid>
      <description>Pozivamo Vas u subotu, 31.03.2012. u 14.30 na utakmicu Hrvatske &#382;enske nogometne reprezentacije protiv ekipe Engleske.

	Odigrava se kvalifikacijska utakmica grupe 6 za EURO 2013.
	
	Gradski stadion Vrbovec: ulaz je 20 kn, a prijenos utakmice je u&#382;ivo preko HRT&#45;a.
	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Zagreba&#269;ka &#382;upanija</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-30T08:34:28+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>PREDAVANJE &#8222;&#381;ENA I NJENA SPOLNOST&#8220;</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/PREDAVANJE-ENA-I-NJENA-SPOLNOST/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/PREDAVANJE-ENA-I-NJENA-SPOLNOST/#When:12:00:36Z</guid>
      <description>Sve do ove godine predavanje su zajedno dr&#382;ali ravnateljica Crvenog kri&#382;a Gordana Kocaj, dipl. socijalni pedagog i ginekolog dr Josip &amp;Scaron;olin. Ove godine, po prvi puta zdravstveni dio predavanja preuzela je ginekolog dr Natalija Beljo.&amp;nbsp;

	Dok se na nivou dr&#382;ave godinama vode neplodne diskusije i rasprave na koji na&#269;in treba djevojke i mladi&#263;e educirati o ovoj temi, odrastaju generacije kojima nedostaju osnovna znanja i svijest o opasnostima koje donosi neodgovorni pristup spolnosti i vezama uop&#263;e. Samo predavanje osmi&amp;scaron;ljeno je prije vi&amp;scaron;e od desetlje&#263;a, kad je putem sandu&#269;i&#263;a povjerenja uo&#269;eno da mlade generacije vape za kvalitetnim informacijama i savjetima. U tom su smislu svakako ugro&#382;enije djevojke.&amp;nbsp;

	Predavanje je koncipirano tako da socijalni pedagog djevojkama predo&#269;i probleme &#382;ena kroz povijest i razna dru&amp;scaron;tvena ure&#273;enja, te im poku&amp;scaron;a prenijeti poruku o potrebi samopo&amp;scaron;tovanja i uspostavljanju kvalitetnih emotivnih veza, a nakon toga ginekolog kroz razgovor djevojke upozori na sve probleme s kojima se kroz budu&#263;i spolni &#382;ivot mogu susresti. Tako im se pru&#382;e mjerodavne informacije od najosnovnijim higijenskim osnovama, potrebe samopregleda (posebno dojki), funkcioniranju spolnih organa,&amp;nbsp; bla&#382;ih infekcija, pa sve do opasnosti od spolno prenosivih bolesti, neplaniranoj trudno&#263;i i ostalim komplikacijama.&amp;nbsp;

	Kroz desetlje&#263;e provo&#273;enje ovog predavanja dobivane su pozitivne povratne informacije, posebno od roditelja. Svako predavanje ostavi sna&#382;an dojam na djevojke i &#269;esto dva &amp;scaron;kolska sata nisu dovoljna za sva pitanja i razgovor sa stru&#269;njacima.

	Na &#382;alost, uo&#269;eno je kako je jedan od problema slaba komunikacija sa roditeljima, posebno majkama. Zato se razmi&amp;scaron;lja o pokretanju predavanja za roditelje, u kojima &#263;e se poku&amp;scaron;at osvijestiti ih o istim problemima, savjetovati ih o pravilnom pristupu djeci i njima samima pru&#382;iti kvalitetne informacije i potporu na ovu temu.</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-29T12:00:36+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>4. ro&#273;endanski party dugoselskih bajkera</title>
      <link>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/4.-rodendanski-party-dugoselskih-bajkera/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/4.-rodendanski-party-dugoselskih-bajkera/#When:11:05:42Z</guid>
      <description>Prema ovogodi&amp;scaron;njem definiranom programu, za koji su organizatori pripremili i nadasve &amp;scaron;aljiv plakat &#45; blagoslov motora po&#269;et &#263;e u 13 sati u &#381;upnoj crkvi sv. Martin u Dugom Selu. Nakon toga slijedi defile gradskim ulicama do Doma HV&#45;a, sjedi&amp;scaron;ta dugoselskog Moto kluba. Tamo &#263;e za sve sudionike bajkeri biti ponu&#273;ena okrjepa &amp;ndash; grah i pi&#263;e. No, i za sve goste, gra&#273;ane koji &#382;ele proslaviti s dugoselskim bajkerima 4. ro&#273;endan &amp;ndash; bit &#263;e osigurana hrana i pi&#263;e po povoljnim cijenama. Organizatori najavljuju u ve&#269;ernjim satima nastup me&#273;imurskog Musta&#269; banda, poznatog svim bajkerima. Bit &#263;e i plesa&#269;ica, a organizirane su i moto igre, tombola.

	Za sve bajkere koji &#382;ele prespavati bit &#263;e osiguran prostor za kampiranje i spavanje.

	Do&#273;ite svi &amp;ndash; bajkeri ili ne, jer nakon ove fe&amp;scaron;te, mo&#382;da i Vi to postanete!</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-29T11:05:42+00:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>
