Opet pobuna neoliberalnih kapitalista

25 Kol 2010

Od 1. lipnja na snazi je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidncije o radnicima kojega je donio ministar gospodarstva, rada i poduzetništva a temeljem obaveze iz članka 4. Zakona o radu.

Radi se o veoma značajnom pravnom aktu provedbe Zakona o radu koji je usput budi rečeno, sukladan EU standardima radnog zakonodavstva.

Pa ipak, veliki broj naših kapitalista, predvođeni svojom udrugom poslodavaca javno protestira protiv nametanja obaveze da o radnicima vode evidenciju propisanu tim Pravilnikom. Idu tako daleko te tvrde da će morati zapošljavati nove službenike radi vođenja te evidencije.
U svim javnim nastupima svi oni su za ulazak Hrvatske u EU. Ali kada Hrvatska u svoj pravni sustav ugradi neko pravilo iz EU , e onda je to nepotrebno aministriranje, nepotrebna birokracija, nametanje novih obaveza... Koristeći svoje medije dižu pravu harangu protiv. Traje to već nekoliko dana. Ne posustaju.
Zbog čega galama protiv Pravilnika? Što je u pozadini?
Ovaj Pravilnik značajan je iz dva razloga.
Prvo, omogućava inspekciji rada naknadnu kontrolu noćnog i prekovremenog rada, rada nedjeljom, praznikom ili u dan kada se ne radi. Omogućava kontrolu fonda sati za svakog pojedinog radnika. A to pak znači da više neće biti tako lako moguće radnike tjerati da rade i po 230 sati a iskazivati fond od 182 odrađenih sati. Da će puno teže biti ne plaćati nedjeljni rad. Da će gotovo nemoguće biti radnike prijavljivati na pola radnog vremena a tjerati ih da rade i po 200 sati što je slučaj u gotovo svim trgovačkim lancima. Ili zapošljavati strance bez radnih dozvola. Produženje ugovora o radu na određeno i do desetak godina. Izbjegavati preraspodjelu radnog vremena. Manipuliranje s iskorištenim danima godišnjeg odmora.
Drugo, u slučaju radnog spora bilo pred arbitražom ili u sudskom postupku, radnik će puno lakše dokazivati trajanje radnog odnosa, plaćene ili neplaćene sate, prekovremeni i noćni rad, odrađene sate za preraspodjelu, iskorištene ili neiskorištene dane godišnjeg odmora i sve ostale činjenice koje su do sada bile teško dokazive bez evidncije o radnom vremenu.
U pozadini ove harange protiv Pravilnika nije dakle birokracija nego želja naših poslodavaca da i dalje neometano zakidaju radnike.
Nije im dovoljan ekstra profit od 1,16 kuna na jednu kunu isplaćene plaće koju ostvaruju, kako je to nedavno izračunao dr.sc. Slavko Kulić iz Ekonomskog instituta.

Pošalji link Komentiraj