Do posla kao “anonimac”

25 Kol 2010

Za dobivanje posla ne bi trebali biti važni spol ili nacionalnost nego samo stručnost.

No praksa je često drugačija. Zato će njemačka Vlada uskoro testirati podnošenje anonimnih molbi na natječaje za radna mjesta.

Kada se na natječaj za posao javi netko s imenom Ali ili Mehmet, često njegove svjedodžbe odjednom više nisu važne. No ako je sličan životopis poslao Peter ili Hans, vjerojatnije je da će njegova molba imati uspjeha. To je rezultat istraživanja njemačkog Instituta za rad u Bonnu. Slične studije su već pokazale da u potrazi za poslom nisu samo stranci žrtve diskiminacije nego i žene, invalidi ili stariji ljudi. Zato će na inicijativu Christine Lüders, povjerenice njemačke Vlade za suzbijanje diskriminacije, u rujnu biti pokrenut projekt u sklopu kojeg veći broj poduzeća i ministarstava testiraju mogućnost anonimnog javljanja na natječaje za posao.
Christine Lüders objašnjava kako u molbi neće biti objavljeni fotografija, ime, dob, spol i obiteljski status. Ona se nada da će podnositelj molbe, koji će na razgovor biti pozvan samo na temelju svojih stručnih kvalifikacija i radnog iskustva, imati veće šanse.
No dio njemačkih poslodavaca nije oduševljen ovim projektom. Oni kritiziraju da takav natječaj znači dodatnu birokraciju, jer mora postojati neutralna osoba koja će brisati osobne podatke podnositelja molbe, prije nego što ona bude proslijeđena onima koji odlučuju o popunjavanju radnog mjesta. Vladina povjerenica na te kritike odgovara: "Poduzetnici se ne trebaju uzbuđivati, jer se ovaj projekt provodi na dobrovoljnoj osnovi. Mislim da se takvom projektu najprije treba dati prilika za testiranje u praksi. Osim toga, bez obzira na rezultate, ne namjeravamo uvoditi nikakvu zakonsku obvezu."

SAD već odavno koristi anonimne molbe

Među onima koji dobrovoljno sudjeluju u ovom projektu je i koncern L'Oréal. Direktor kadrovske službe te tvrtke Oliver Sonntag obrazlaže: "Anonimne molbe će nam pomoći da susretnemo različite ljude koji će nam onda omogućiti obavljanje izbora u razgovoru na temelju stručnosti kandidata, kao i formiranje mješovitih timova." Jer, istraživanja su pokazala kako su timovi sastavljeni od osoba različitih nacionalnosti, spola i životne dobi obično daleko uspješniji od onih homogenih. Diskriminacija u poslovnom svijetu nije njemački fenomen nego je nazočna u mnogim zemljama svijeta. Zato su anonimne molbe za posao u Sjedinjenim Američkim Državama već odavno same po sebi razumljive, a Francuska i Švicarska upravo testiraju sličan postupak. Ondje je već dosad utvrđeno da takav odabir kandidata za radno mjesto u praksi odlično funkcionira, odnosno da žene, invalidi ili osobe stranog podrijetla imaju daleko veće šanse da budu izabrani na natječaju.
Autorice: Monika Dittrich/ Andrea Jung-Grimm

Pošalji link Komentiraj