<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Svijet</title>
    <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>mimad@net.hr</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2012</dc:rights>
    <dc:date>2012-04-27T07:30:58+00:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://expressionengine.com/" />
    

    <item>
      <title>GRAD DUHOVA</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/GRAD-DUHOVA1/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/GRAD-DUHOVA1/#When:07:30:58Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/GRAD-DUHOVA1//" title="GRAD DUHOVA"><img src="/images/uploads/vijesti/20080428024747cernobil_klupa.gif" alt="GRAD DUHOVA" title="GRAD DUHOVA" width="200px" /></a><p>
	Rusi isprva <strong>nisu &#382;eljeli priznati kompletni raspad sistema</strong> i tek nakon nekoliko dana i bezuspje&scaron;nog poku&scaron;aja zata&scaron;kavanja alarmirali su svoje stanovni&scaron;tvo, iako je iz &#269;ernobilske regije potpuna evakuacija ljudi koji &#263;e tada napustiti svoje domove i nikada ih vi&scaron;e ne&#263;e vidjeti, krenula neposredno nakon eksplozije. Prema nekim procjenama u <strong>podru&#269;ju od 30 kvadratnih kilometara</strong> uokolo nuklearke, &#382;ivot ne&#263;e biti mogu&#263;<strong> jo&scaron; sljede&#263;ih pet stotina godina</strong>. Te&scaron;ko je sagledati <strong>prave razmjere ove katastrofe</strong>. Neke informacija govore kako je pod direktnim utjecajem zra&#269;enja iz elektrane podleglo <strong>pola milijuna ljudi</strong>, dok &#263;e vam iz Me&#273;unarodne agencije za atomsku energiju re&#263;i kako je &#382;rtava tek <strong>nekoliko tisu&#263;a</strong>, iako je rije&#269; <strong>tumor</strong> nakon &#268;ernobila u puno ve&#263;em opticaju.</p>
<p>
	<strong><a href="http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=6031" target="_blank">Napu&scaron;tena i jeziva, ali fascinantna mjesta - Ni&#269;iji dom, Varosha, zabranjeni ciparski grad skriven u pijesku</a></strong></p>
<p>
	<strong><a href="http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=6854" target="_blank">RAZORNA MAJKA PRIRODA: Najve&#263;e katastrofe u povijesti planete</a></strong></p>
<p>
	<strong><a href="http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=5783" target="_blank">Napu&scaron;tena i jeziva, ali fascinantna mjesta - Britanske morske tvr&#273;ave</a></strong></p>
<p>
	Danas u toj regiji &#382;ivi tek <strong>par stotina staraca</strong>, koji su usprkos zabrani naselili nekoliko okolnih sela. Nekada moderni grad <strong>Pripjat</strong>, kojeg javnost <strong>mijenja s &#268;ernobilom</strong>, danas je<strong> grad duhova</strong> u kojem ne &#382;ivi nitko, u kojem nema ni psa. Grad je ogra&#273;en bodljikavom &#382;icom, radijacija je jo&scaron; uvijek itekako&nbsp;prisutna, a signal za mobitel u to se mjesto ne probija. Ulaz u Pripjat u &#269;ijem je predgra&#273;u smje&scaron;ten reaktor <strong>strogo je zabranjen</strong>, a, osim lopova koji kradu &scaron;to se ukrasti mo&#382;e, mjesto posje&#263;uju tek <strong>turisti pustolovi</strong> me&#273;u kojima je taj grad jedna od po&#382;eljnijih destinacija. Me&#273;u takvim turistima na&scaron;la se i <strong>Filatova Elena Vladimirovna</strong>, skeptik prema nuklearnoj energiji, a koja je snimila dobar dio fotografija &scaron;to vam ih donosimo u nastavku.</p>
<p>
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024307cernobil_bazen.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Nekada moderan bazen sa skakaonicama</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024328cernobil_bolnica.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Ulaz u gradsku bolnicu</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024347cernobil_gas_maske_djecji_vrtic.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Gas maska i nekom djetetu grubo ukradena lutkica</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024413cernobil_ghost_town.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">U ovu zgradu ve&#263; godinama nitko nije kro&#269;io</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024440cernobil_ghost_town_city.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Obiteljske uspomene ostavljene zubu vremena</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024520cernobil_ghost_town_neboder.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Danas najjeftiniji, a ujedno i najskuplji kvadrat stana na svijetu</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024543cernobil_ghost_town_ringispil.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Ringi&scaron;pil se ne vrti ve&#263; 26 godina</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024609cernobil_harbor.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">&#268;ernobilska luka</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024637cernobil_jabuke.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Danas u regiji rastu ovakve jabuke</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024715cernobil_klavir_katastrofa.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Klavir nekad sretnih ljudi sa fotografija &#269;ija sudbina nije poznata</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024747cernobil_klupa.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Klupe su zarasle u mahovinu</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024818cernobil_luka.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">U luci je i danas kaos kakav je ostavljen toga 26. travnja</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024843cernobil_mehanizacija.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Ponos sovjetske snage odavno je samo hrpa hr&#273;e</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024905cernobil_metropola_panorama_view.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Zimska panorama grada duhova</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024927cernobil_nuklearka.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Ceste koje ne vode nikuda</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428024947cernobil_nuklearka1.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Stradala je i birokracija</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428025012cernobil_nuklearna_elektrana.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Reaktor ubojica mo&#382;da nikada ne&#263;e biti saniran</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428025049cernobil_oruzje.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Zaboravljeno oru&#382;je</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428025134cernobil_panorama.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Ni traga &#382;ivotu</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428025205cernobil_radijacija_reaktor_luna_park.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Dje&#269;ja zabava davna je pro&scaron;lost, a Geiger broji</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428025251cernobil_raktor_nukleraka.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Pogled na nuklearku, tik uz tisu&#263;e nekada&scaron;njih domova</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428025316cernobil_sat.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Sat je stao i nestao</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428025338cernobil_sportska_dvorana.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Ko&scaron;arkom se jo&scaron; od doba najve&#263;e sovjetske dominacije u toj igri na ovom mjestu vi&scaron;e nitko ne bavi</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428025400cernobil_telefonska_govornica.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Iz telefonskih govornica pokradeni su aparati</font></strong></p>
<p align="center">
	&nbsp;</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20080428025436cernobil_trg.jpg" vspace="5" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Na glavnom trgu danas raste drve&#263;e</font></strong></p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-27T07:30:58+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>PET GODINA NAKON UBOJSTVA: Ana Politkovskaja &#45; zar sam &#269;inila podle stvari?</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/PET-GODINA-NAKON-UBOJSTVA-Ana-Politkovskaja-zar-sam-inila-podle-stvari/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/PET-GODINA-NAKON-UBOJSTVA-Ana-Politkovskaja-zar-sam-inila-podle-stvari/#When:13:47:35Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/PET-GODINA-NAKON-UBOJSTVA-Ana-Politkovskaja-zar-sam-inila-podle-stvari//" title="PET GODINA NAKON UBOJSTVA: Ana Politkovskaja - zar sam &#269;inila podle stvari?"><img src="/images/uploads/vijesti/20111116043342anna_ana_politkovskaja.gif" alt="PET GODINA NAKON UBOJSTVA: Ana Politkovskaja - zar sam &#269;inila podle stvari?" title="PET GODINA NAKON UBOJSTVA: Ana Politkovskaja - zar sam &#269;inila podle stvari?" width="200px" /></a><p>
	Ovaj tekst prona&#273;en je u ra&#269;unalu <strong>Ane Politkovskaje</strong> i o&#269;ito je bio odre&#273;en za <strong>javni govor u inozemstvu</strong>. Objavljen je u posebnom izdanju novina <em><strong>Sojuz &#382;urnalistov</strong></em>, posve&#263;enom ovoj novinarki. Tekst je uvr&scaron;ten u knjigu &bdquo;Za&scaron;to&ldquo; (<strong><em>Novaja gazeta</em></strong>, Moskva) koju su Anini suradnici iz <em>Nove gazete</em> priredili zajedno s njenom djecom. U knjizi su sabrani razni Anini novinarski tekstovi (<strong>dovr&scaron;eni i nedovr&scaron;eni</strong>), komentari njezinih javnih govora, uspomene bliskih joj ljudi, reakcije ruske i svjetske javnosti na njezino ubojstvo. Na kraju knjige su i lirski tekstovi koje je pisala. U knjizi je sabrano sve ono &scaron;to je Anu brinulo, njezine <strong>reakcije na doga&#273;aje u Rusiji</strong>.]</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" height="182" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20111116043342anna_ana_politkovskaja.jpg" vspace="5" width="328" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Ana Politkovskaja</font></strong></p>
<p>
	Iza&scaron;ao &bdquo;komedija&scaron;&ldquo; na cirkusku pozornicu i krenuo <strong>zabavljati</strong> <strong>publiku</strong>. Njegova zada&#263;a bila je da ni u kom slu&#269;aju ne smije ra&#382;alostiti publiku. Zbog toga &scaron;to komedija&scaron; nije uspio nasmijati gospodu koja su do&scaron;la na predstavu, <strong>publika ga je izvi&#382;dala</strong>, a gazda cirkusa ga je istog trena otjerao. Gotovo <strong>cijeli dana&scaron;nji nara&scaron;taj ruskih novinara i medija koji stoje na raspolaganju su komedija&scaron;i</strong>. Svi oni zajedno &#269;ine grupu komedija&scaron;a. Njihova je zada&#263;a zabaviti publiku, a <a href="http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=5793" target="_blank">ako &#263;e pisati o ozbiljnim temama</a>, onda samo o tome kako je dobra &bdquo;<strong>vertikala vlasti</strong>&ldquo; u svim svojim manifestacijama. Napominjem: <strong>predsjednik Putin</strong> se u zadnjih pet godina trudio graditi tu &bdquo;vertikalu vlasti&ldquo; koja se i sastoji od toga da sve &#269;inovnike, od prvog do zadnjeg, <strong>svu birokratsku hijerarhiju odre&#273;uje ili on osobno ili oni koje je on odredio</strong>. &bdquo;Vertikala vlasti&ldquo; je takvo stanje dr&#382;avnog ure&#273;enja u kojem je s rukovode&#263;eg polja udaljen svatko tko je sposoban misliti druk&#269;ije od svog nadre&#273;enog. Kod nas se, to stanje zajedno s administracijom koja slu&#382;i predsjedniku Putinu, a koji je zapravo glavna karika &scaron;to upravlja zemljom, zove &bdquo;<strong>NA&Scaron;I</strong>&ldquo;.</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" height="155" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20111116043443vladimir_putin_naked_hunting.jpg" vspace="5" width="280" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Putin je "dobri" demokrat, a politi&#269;ari liberalnog usmjerenja po toj su definiciji "lo&scaron;i" demokrati</font></strong></p>
<p>
	&bdquo;Na&scaron;i&ldquo; &ndash; to su oni koji su s nama. Ako oni koji nisu &bdquo;na&scaron;i&ldquo; nisu s nama <strong>onda su neprijatelji</strong>. Velika ve&#263;ina medija upravo i opisuje taj dualizam: kako su na&scaron;i dobri i kako su odvratni na&scaron;i neprijatelji. Neprijatelji su u pravilu opisani kao oni koji su se &bdquo;prodali Zapadu&ldquo;, to su <strong>politi&#269;ari liberalnog usmjerenja</strong>, borci za ljudska prava, &bdquo;lo&scaron;i&ldquo; demokrati (lik &bdquo;dobrog&ldquo; demokrata je lik Putina). Ispostavilo se da novine i televizija na prve stranice i u prve retke stavljaju izvje&scaron;taje o tome tko su oni koji nisu &bdquo;na&scaron;i&ldquo; i kakve su nagrade dobili za svoju djelatnost na Zapadu. Pritom su <strong>novinari i mediji svom du&scaron;om zavoljeli svoju cirkusantsku baraku</strong>. Borba za pravo na nepristranu informaciju i slu&#382;iti toj informaciji, a ne administraciji predsjednika, stvar je pro&scaron;losti; u profesionalnom krugu kojem i ja pripadam nastupilo je <strong>vrijeme</strong> <strong>intelektualnog i moralnog zastoja</strong>. Potrebno je re&#263;i da se <a href="http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=6124" target="_blank">kolege ne srame</a> tog nazadovanja koje je <strong>profesiju novinarstva ponovno pretvorilo u propagandu</strong> u korist onih koji imaju vlast, otvoreno priznaju&#263;i da informaciju o &bdquo;ne na&scaron;ima&ldquo; dobivaju izravno od djelatnika administracije predsjednika, kao i to o &#269;emu treba pisati, a o &#269;emu ne. &Scaron;to se doga&#273;a onima koji ne &#382;ele sudjelovati u toj predstavi?</p>
<p>
	<strong>Oni su zlo&#269;inci</strong>. Ovo nije ni &scaron;ala ni preuveli&#269;avanje. To &scaron;to se nalazi oko nas je vakuum. Kada od tebe bje&#382;e &#269;inovnici, kada je sastanak javan i kada se veoma vole tajni razgovori. Opet kao u sovjetska vremena. Istina, onda su se tako dru&#382;ili predstavnici establi&scaron;menta sa stranim novinarima &ndash; razgovori su se odvijali u malim gradskim parkovima, u zatvorenim domovima do kojih novinar i &#269;inovnik sti&#382;u razli&#269;itim putevima. Kao uhode-ilegalci. Novinare takvih novina kao &scaron;to su na&scaron;e - jedinstvene preostale opozicijske novine u demokratskom krilu &ndash; <strong>ne pozivaju ni na jednu press konferenciju </strong>ili na sastanak na kojem se pretpostavlja prisutstvo predstavnika kremljevske administracije: naravno zato da ne bi ti predstavnici osumnji&#269;ili organizatore za simpatije prema takvom mediju kao &scaron;to je <em>Novaja gazeta</em>. Mogu&#263;e je da &#263;e sa strane to izgledati smije&scaron;no. No, nama je to vrlo &#382;alosno. Moj zadnji slu&#382;beni put na Sjeverni Kavkaz u &#268;e&#269;eniju, Ingu&scaron;etiju, Dagestan, bio je u kolovozu.</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" height="156" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20111116043547grozny_grozni_rat.jpg" vspace="5" width="272" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Grozni u jeku rata</font></strong></p>
<p>
	Znate li kako sam intervjuirala jednog visoko pozicioniranog &#269;e&#269;enskog &#269;inovnika na temu kako napreduje <strong>amnestija boraca</strong> <strong>koju je objavio</strong> <strong>direktor FSB-a</strong>? Napisala sam mu na papiri&#263; adresu u Groznom &ndash; razru&scaron;ena privatna ku&#263;ica s polurazru&scaron;enom ogradom na kraju grada &ndash; i predala mu je tiho, kao slu&#269;ajno. Bez ikakvih dodatnih rije&#269;i. Jo&scaron; smo se u Moskvi dogovorili o tome da &#263;u do&#263;i i da &#263;u moliti za intervju. U roku od 24 sata on je poslao na tu adresu &#269;ovjeka koji je samo rekao: &bdquo;Zamolili su me da vam prenesem: Sve je u redu&ldquo;. To zna&#269;i da &#263;e &#269;inovnik do&#263;i. To&#269;nije, do&#263;i &#263;e pje&scaron;ice, s mre&#382;astom vre&#263;icom u rukama, kao da je oti&scaron;ao po kruh. Tako se i dogodilo. <strong>Informacija koju sam dobila od &#269;inovnika bila je neprocjenjiva i senzacionalna</strong>. Ona je u cijelosti pobijala slu&#382;benu verziju o amnestiji. Tu informaciju sam dobila u sobi&#269;ku od dva kvadratnih metra sa si&#263;u&scaron;nim, gusto prekrivenim prozor&#269;i&#263;em &ndash; to je bila biv&scaron;a &scaron;upa, do rata je slu&#382;ila kao &scaron;upa, a kada je doma&#263;inova ku&#263;a bombardirana, &scaron;upu su preuredili u kuhinju, spava&#263;u sobu i kupaonicu. Doma&#263;ini me nisu bez straha pustili ovamo, oni su moji stari prijatelji o &#269;ijoj sam nesre&#263;i, <strong>otmici njihova sina</strong>, pisala pro&scaron;lih godina. Za&scaron;to smo se &#269;inovnik i ja tako pona&scaron;ali? Mo&#382;da smo ludi? I &#269;ini li nam se ova igra egzoti&#269;nom? Ni slu&#269;ajno.</p>
<p>
	Javni kontakt takvog opozicijskog sakuplja&#269;a informacija kao &scaron;to sam ja ili neki drugi novinar <em>Nove gazete</em> i slu&#382;benog &#269;inovnika, &bdquo;na&scaron;ega&ldquo; sli&#269;no je <strong>pozivu na smaknu&#263;e</strong>. Usput, taj isti visoko pozicionirani &#269;inovnik, doveo je u taj sobi&#269;ak-&scaron;upu borce koji &#382;ele predati oru&#382;je, ali ne &#382;ele sudjelovati u slu&#382;benoj predstavi. Ti borci su mi ispri&#269;ali gomilu zanimljivih detalja o tome <strong>za&scaron;to se nitko ne &#382;eli predati slu&#382;benoj vlasti</strong>: zato &scaron;to vlast ne zanimaju ljudske sudbine ve&#263; <strong>samo vlastiti PR</strong>. Usput, formulacija da se &bdquo;nitko ne &#382;eli predati&ldquo; kod ljudi koji su upoznati sa situacijom, izazvat &#263;e javno negodovanje. Dakako! Tjednima su na ruskoj televiziji pokazivali nekakve ljude koji su obja&scaron;njavali da su do&scaron;li &bdquo;prihvatiti amnestiju&ldquo; vjeruju&#263;i Ramzanu&ldquo; (<strong>Ramzanu Kadirovu </strong>&ndash; &#269;e&#269;enskom favoritu predsjednika Putina kojega je predsjednik imenovao za premijera te republike, nimalo ne brinu&#263;i o tome &scaron;to je Ramzan jednostavno glupan, &#269;ovjek bez obrazovanja, bez pameti i bez ikakvog talenta osim sposobnosti za banditizam i razbojstvo). Na takve skupove dovode mno&scaron;tvo &bdquo;komedija&scaron;kih&ldquo; novinara (<strong>mene NIKADA ne zovu</strong>), oni sve uredno zapisuju, snimaju, predaju u svoje medije i tako se ra&#273;a potpuno izobli&#269;ena slika stvarnosti. Zato je ugodna o&#269;ima onih koji su &bdquo;objavili amnestiju&ldquo;.</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" height="192" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20111116043628vladimir_putin_naked_horse.jpg" style="width: 280px; height: 176px" vspace="5" width="276" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">&bdquo;Vertikala Putinove vlasti&ldquo; dosegla je nevjerojatne vrhunce u usporedbi s prija&scaron;njim vremenima</font></strong></p>
<p>
	Na rad u podzemlju se ne privikne&scaron;. Za vrijeme drugog rata, od 1999. godine upravo se tako i radilo na Sjevernom Kavkazu. Otpo&#269;etka smo se skrivali od federalaca, no uvijek smo <strong>ilegalno komunicirali </strong>s njima preko ljudi od povjerenja. Paze&#263;i da ostali ne vide i ne obavijeste o tome nadre&#273;ene generale. Onog trena kada je u &#268;e&#269;eniji pobijedio putinovski plan &#269;e&#269;enizacije (uni&scaron;tavanje &bdquo;lo&scaron;ih&ldquo; &#268;e&#269;enaca, u odnosu na Kremlj, silama drugih, &bdquo;dobrih&ldquo;, onih koji su lojalni Kremlju), isti na&#269;in rada pro&scaron;irio se i na komunikaciju s &bdquo;dobrim&ldquo; &#269;e&#269;enskim &#269;inovnicima. Otprilike ista stvar de&scaron;ava se i u Moskvi i u Kabardino-Balkariji i u Ingu&scaron;etiji &ndash; <strong>virus se veoma pro&scaron;irio</strong>. Me&#273;utim, lakrdija&scaron;tvo ne traje predugo i vlast koja se koristi uslugama &bdquo;komedija&scaron;a&ldquo; je trula vlast. &#268;i&scaron;&#263;enja informacijskog polja koja su provedena u Rusiji apsolutna su la&#382; koju su organizirali &#269;inovnici u korist &bdquo;pravilne slike Rusije za vrijeme vladavine Putina&ldquo; &ndash; pred na&scaron;im o&#269;ima ni&#382;u se tragedije koje su sposobne potopiti svaki nosa&#269; aviona bez obzira na njegov sna&#382;ni vanjski izgled, a s kojima vlast ne mo&#382;e iza&#263;i na kraj. Mislim na nedavne doga&#273;aje u <strong>Kondopogi</strong> (malom gradi&#263;u u Kareliji na sjeveru Rusije na granici s Finskom) &ndash; eksplozija kavkaskih razaranja sa smrtnim ishodima, razaranja podgrijana votkom.</p>
<p>
	Nacionalisti&#269;ke povorke, &bdquo;patriotska&ldquo; premla&#263;ivanja pripadnika drugih narodnosti &ndash; sve su to posljedice vlasti koja la&#382;e, odsustvo istinskog dijaloga izme&#273;u vlasti i naroda, vlasti koja zatvara o&#269;i na to da narod u velikoj ve&#263;ini &#382;ivi u&#382;asavaju&#263;e siroma&scaron;no, da se realna razina &#382;ivota svugdje osim u glavnom gradu kardinalno razlikuje od deklariranog, da je korupcija &bdquo;vertikale Putinove vlasti&ldquo; <strong>dosegla nevjerojatne vrhunce u usporedbi s prija&scaron;njim vremenima</strong>, da je stasalo pokoljenje mladih ljudi koji su ozloje&#273;eni zbog siroma&scaron;tva i neinteligentni zbog lo&scaron;eg &scaron;kolskog obrazovanja ... Mrska mi je caruju&#263;a ideologija: &bdquo;na&scaron;i&ldquo; &ndash; &bdquo;ne na&scaron;i&ldquo;, &bdquo;svoji&ldquo; &ndash; &bdquo;tu&#273;i&ldquo;. Ako je &bdquo;na&scaron;&ldquo; novinar, onda su tu nagrade, ugled, <strong>mo&#382;da ga pozovu i u Dumu</strong>. Upravo pozvati, ne izabrati. Kod nas ne postoje izbori za parlament u uobi&#269;ajenom smislu te rije&#269;i, s borbom za glasove, s predstavljanjem programa, s debatama. Kod nas u Kremlj pozivaju one koji su potpuno &bdquo;na&scaron;i&ldquo; i koji &bdquo;slu&#382;e na &#269;ast&ldquo;; u partiju &bdquo;<strong>Jedinaja Rusija</strong>&ldquo; primaju sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze. Ako je novinar &bdquo;ne na&scaron;&ldquo;, ako je &bdquo;tu&#273;i&ldquo; onda je upravo to garantirani zlo&#269;in. Nikada nisam te&#382;ila takvom zlo&#269;inu &ndash; izbaciti delfina na suho.</p>
<p align="center">
	<img align="default" border="2" height="173" src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20111116043739anna_politkovskaja_2.jpg" vspace="5" width="280" /><br />
	<strong><font style="font-size: 8pt">Ubijena novinarka nije pisala o prijetnjama smr&#382;u, misle&#263;i da su sve to sitnice</font></strong></p>
<p>
	<strong>Ja uop&#263;e nisam politi&#269;ki borac</strong>. Pa zar sam &#269;inila podle stvari? Samo sam pisala o onome &#269;emu sam svjedo&#269;ila. I ni&scaron;ta vi&scaron;e. Namjerno ne pi&scaron;em o svim ostalim &bdquo;divotama&ldquo; puta koji sam izabrala. O trovanju. O zadr&#382;avanjima. <strong>O prijetnjama u pismima i na internetu</strong>. O obe&#263;anjima preko telefona <strong>da &#263;e me ubiti</strong>. <strong>Mislim da su sve to sitnice</strong>. Glavno je imati priliku <strong>&#269;initi bitnu stvar</strong>. Opisivati &#382;ivot, svakodnevno u redakciji primati ljude koji nemaju vi&scaron;e kuda po&#263;i sa svojim nevoljama: vlast ih je napustila, to &scaron;to im se dogodilo ne uklapa se u ideolo&scaron;ku koncepciju Kremlja i zato se pri&#269;e o njihovim nevoljama ne mogu prakti&#269;ki nigdje pojaviti, ni u jednom mediju, osim u na&scaron;im novinama koje se zovu <em>Novaja gazeta</em>.</p>
<p align="right">
	<strong>Lupiga.Com</strong> via <strong><em>Sojuz &#382;urnalistov</em></strong></p>
<p align="right">
	<strong>S ruskog specijalno za Lupigu prevela Sabina Folnovi&#263;</strong></p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2011-11-16T13:47:35+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>UZ PUNOLJETNOST RU&#352;ENJA STAROG MOSTA: Grad kojeg nema i Most koji to nije</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/UZ-PUNOLJETNOST-RUENJA-STAROG-MOSTA-Grad-kojeg-nema-i-Most-koji-to-nij/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/UZ-PUNOLJETNOST-RUENJA-STAROG-MOSTA-Grad-kojeg-nema-i-Most-koji-to-nij/#When:08:36:49Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/UZ-PUNOLJETNOST-RUENJA-STAROG-MOSTA-Grad-kojeg-nema-i-Most-koji-to-nij//" title="UZ PUNOLJETNOST RU&#352;ENJA STAROG MOSTA: Grad kojeg nema i Most koji to nije"><img src="/images/uploads/vijesti/most_u_mostaru.gif" alt="UZ PUNOLJETNOST RU&#352;ENJA STAROG MOSTA: Grad kojeg nema i Most koji to nije" title="UZ PUNOLJETNOST RU&#352;ENJA STAROG MOSTA: Grad kojeg nema i Most koji to nije" width="200px" /></a><p>
	Onog <strong>9. studenog</strong>, prije 18 godina, <strong>kad je</strong> s artiljerijskih polo&#382;aja HVO-a <strong>sru&scaron;en Stari most</strong>, nije po&#269;injen samo poku&scaron;aj ubojstva pro&scaron;losti, nego i budu&#263;nosti Mostara, grada cijelom svijetu poznatog po neimarskom &#269;udu &scaron;to ga je Mostarcima u amanet ostavio majstor <strong>Mimar Hajrudin</strong>.<br />
	<br />
	Po naredbi<strong> Sulejmana Veli&#269;anstvenog</strong> Stari je <strong>izgra&#273;en 1566. godine</strong>, da bi &#269;etiri stolje&#263;a i kusur spajao dvije obale<strong> Neretve</strong> i bio &#382;ila kucavica <em><strong>"hercegova&#269;ke prijestolnice"</strong></em>. &#268;etiri stolje&#263;a i kusur Stari je simbolizirao Grad i &#269;inio ponosnim njegove ljude, a onda je godine 1993. <strong>u 10.15 minuta</strong> u djelo provedena sumanuta naredba da se Most sru&scaron;i.<strong> Taj kulturocid imao je biti pe&#269;at na politiku podjele hrvatskog i bo&scaron;nja&#269;kog &#382;ivlja u Hercegovini</strong>, politiku koju je kreirao i zagovarao hrvatski vrhovnik <strong>Franjo Tu&#273;man</strong>, a operativno provodio i svim svojim (ne)bi&#263;em podr&#382;avao posilni mu "ministar Hercegovine" <strong>Gojko &Scaron;u&scaron;ak</strong>.<br />
	<br />
	-<em><strong> </strong>Do&#273;i Franjo na &#269;elu sa Gojom, prodivani sa &#269;eljadi svojom</em>, pjevala je u to vrijeme nacionalizmom opijena zapadna obala Grada i malo tko se javno usudio re&#263;i ono &scaron;to su mnogi intimno osje&#263;ali: <strong>Ru&scaron;enje Starog mosta bilo je pucanj u srce Mostara</strong>,<strong> u sve njegove ljude, bilo da se radi o onima s desne ili onima s lijeve njegove obale</strong>.&nbsp;</p>
<p>
	- <em>Vi&scaron;e mi vrijedi jedan mali prst mog vojnika, nego Stari most</em>, grmio je nakon zlo&#269;ina general <strong>Slobodan Praljak</strong>, a ova ratni&#269;ka retorika kod mnogih je prostaka do&#269;ekana s odobravanjem. <strong>O</strong> Starom se govorilo kao o<strong> vojnom cilju</strong>, &scaron;to je zapravo i bio, ali ne u ratu Hrvata protiv Bo&scaron;njaka i Bo&scaron;njaka protiv Hrvata. Stari most bio je<strong> vojna meta u ratu protiv razuma i skladnog &#382;ivota razli&#269;itih religija</strong>, te obi&#269;aja i kultura koje su "prijetile" potpunim stapanjem.<br />
	<br />
	Kako su li se osje&#263;ali tenkisti koji su <a href="http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=5274" target="_blank">naciljali i sru&scaron;ili to graditeljsko &#269;udo</a>, najve&#263;u lu&#269;nu konstrukciju svog vremena? Jesu li pomra&#269;eni umovi vojnika na njihova lica navukli osmjehe? <strong>Mo&#382;e li se &#269;ovjek radovati zlo&#269;inu</strong> koji je upravo po&#269;inio ili neki dio njegove du&scaron;e ipak ostane ostane zga&#273;en i posramljen tom scenom &scaron;to se odigrava pred o&#269;ima: <strong>direktan pogodak u sredinu mosta</strong>, tamo gdje je luk najtanji, pa zatim par sekundi i&scaron;&#269;ekivanja i Stari pada u Neretvu, kameni blokovi nestaju s vidika?&nbsp;&nbsp;Likvidacija <strong>svjedoka koji je pre&#382;ivio sve minule bune,&nbsp;ratove i omraze,</strong>&nbsp;pa&nbsp;prkosno ostao stajati&nbsp;kao simbol&nbsp;mirenja i (po)vezivanja.</p>
<p>
	Jesu li vojnici bili svjesni da su pucaju&#263;i u Most poku&scaron;ali ubiti budu&#263;nost Mostara? Sumnjamo, jer - vojni&#269;ka je tuga pregolema - vojnici ne misle, ne vide i ne &#269;uju, oni samo izvr&scaron;avaju naredbe. Oni koji su naredbe dali, pak, dobro su znali &scaron;to rade. <strong>Znali su da &#382;ivot u Mostaru nakon ru&scaron;enja Starog mo&#382;da vi&scaron;e nikad ne&#263;e biti isti</strong>. Tome svjedo&#269;e godine koju su slijedile nakon kobnog 9. studenog 1993. godine.<br />
	<br />
	Bio rat pa prestao, <a href="http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=6196" target="_blank">bio grad pa ga nestalo</a>. <strong>Mostar</strong> se danas sastoji od <strong>dvije obale</strong>, <strong>zapadne i isto&#269;ne</strong>, ali <strong>Grada tamo gdje je bio nema</strong>. Ni mosta vi&scaron;e nema. Dignuta je, dodu&scaron;e, &#263;uprija onakva kakva je bila, ali <strong>taj veli&#269;anstveni luk vi&scaron;e ne spaja ljude</strong>, nego obale. Zapadnu i isto&#269;nu. A &scaron;to je most koji ne spaja ljude? Samo gomila kamena, pa bila ona i najveli&#269;anstvenija na svijetu. Na Mostarcima ostaje da Starog opet u&#269;ine Mostom, a Mostar - Gradom. Ho&#263;e li oni to znati, ho&#263;e li biti u stanju?</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2011-11-10T08:36:49+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Tsunami na pla&#382;i ostavio stotine tijela</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Tsunami-na-plai-ostavio-stotine-tijela/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Tsunami-na-plai-ostavio-stotine-tijela/#When:14:04:05Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Tsunami-na-plai-ostavio-stotine-tijela//" title="Tsunami na pla&#382;i ostavio stotine tijela"><img src="/images/uploads/vijesti/tsunami_potres_u_Japanujpg1_1.jpg" alt="Tsunami na pla&#382;i ostavio stotine tijela" title="Tsunami na pla&#382;i ostavio stotine tijela" width="200px" /></a><p>
	Od Australije do sredi&scaron;nje Amerike, prakti&#269;ki sve zemlje koje le&#382;e oko Pacifika upozorene su na tsunami, objavio je ameri&#269;ki centar za pra&#263;enje tsunamija. No izvan Japana gdje je val visine deset metara pogodio priobalje kod Sendaija na sjeveroistoku nikakva velika &scaron;teta zasad nije dojavljena. Prvi valovi, prili&#269;no slabi, pogodili su ruske otoke Kurile, odakle je gotovo 11.000 ljudi evakuirano, javio je centar za tsunami iz Sahalina.<br />
	Na Tajvanu su valovi izazvani potresom pogodili obale ne prouzro&#269;iv&scaron;i &scaron;teta, objavili su centri. Na Pacifiku su evakuirani Marijanski otoci, otok Guam te Havaji, a u me&#273;uvremenu je razina upozorenja smanjena na Marshallovim otocima.<br />
	Filipini su oglasili upozorenje za stanovni&scaron;tvo u priobalju gdje bi prvi vodeni val mogao imati metar visine, a o&#269;ekuje se iza 17 sati po mjesnom vremenu, a "vodeni valovi mogli bi potrajati satima", objavile su vlasti.<br />
	U Indoneziju bi "valovi izazvani potresom mogli sti&#263;i oko 20 sati po mjesnom vremenu na Papuu, Molu&#269;ko oto&#269;je i Sulawesiji", objavile su vlasti u D&#382;akarti.<br />
	Prijete&#263;i tsunami trenutno je vi&scaron;i od nekih pacifi&#269;kih otoka koje bi mogao preplaviti, objavila je Federacija Me&#273;unarodnog crvenog kri&#382;a i i crvenog polumjeseca."Najvi&scaron;e smo zabrinuti za podru&#269;je Azije i Pacifika gdje su zemlje u razvoju puno ranjivije na ovu vrstu katastrofe. Tsunami je velika prijetnja", kazao je za Reuters Paul Conneally iz Federacije, najve&#263;u svjetsku organizaciju koja pru&#382;a pomo&#263; u katastrofama. "U ovom je trenutku vi&scaron;i od nekih otoka i mogao bi ih naprosto preplaviti", kazao je.<br />
	Evakuacija stanovni&scaron;tva zapo&#269;ela je u mnogim zemljama smje&scaron;tenim u Tihom oceanu, a u pripremi su evakuacije u obalnim zemljama Azije i na Havajima.<br />
	Oko 11 tisu&#263;a ljudi evakuirano je u predjelu ruskog otoka Sahalin, smje&scaron;tenog sjeverno od Japana. Evakuacija je po&#269;ela i na Filipinima gdje vlasti o&#269;ekuju da &#263;e prvi valovi visoki oko metar uskoro sti&#263;i do najisto&#269;nijih i najsjevernijih dijelova zemlje a evakuacija je nare&#273;ena i u okolini glavnog grada Manuile u skloni&scaron;ta na nadmorskoj visini iznad pet metara.<br />
	Evakuacija je nare&#273;ena iz priobalnih podru&#269;ja na Marijanskim otocima na kojima &#382;ivi oko 90 tisu&#263;a stanovnika i ju&#382;no su od Japana kao i Filipini.<br />
	Tajvanska slu&#382;ba obalne stra&#382;e zapo&#269;ela je tako&#273;er evakuacije stanovnika s najugro&#382;enijeg dijela obale koja nije gusto naseljena. O&#269;ekuje se da bi otok mogao pogoditi tsunami visine oko pola metra.<br />
	I stanovnici zapadne obale Havaja po&#269;eli su pripreme za evakuaciju koja se o&#269;ekuje u ranim poslijepodnevnim satima po srednjeeuropskom vremenu i koja &#263;e obuhvatiti &#269;itavo obalno podru&#269;je na svim havajskim otocima uklju&#269;uju&#263;i poznatu Waikiki pla&#382;u, a ona je nare&#273;ena i na otoku Guam gdje su stanovnici pozvani da se penju na najmanje 15 metara nadmorske visine jer su zabilje&#382;ene valovi visine dva metra.<br />
	Veliki broj osoba je ranjeno, a vi&scaron;eminutno podrhtavanje tla osjetilo se i u Tokiju, gdje su stanovnici u strahu iza&scaron;li na ulicu. Potres je uzrokovao veliku materijalnu &scaron;tetu i niz po&#382;ara. AFP javlja kako je u predgra&#273;u Tokija, &#269;etvrti Iichihara, po&#382;ar izbio u rafineriji nafte japanske korporacije Cosmo Oil.</p>
<p>
	Izvanredno nuklearno stanje<br />
	<br />
	&#268;etiri japanske nuklearne centrale uspje&scaron;no su zatvorene, priop&#263;ila je u petak Me&#273;unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), no Kyodo agencija je javila da je na nuklearnoj centrali za elektri&#269;nu energiju Tohoku Onagawa buknula vatra. IAEA sada poku&scaron;ava skupiti &scaron;to vi&scaron;e informacija o ogro&#382;enosti od tsunamija nuklearnih postrojenja u drugim zemljama. Japanski mediji su javili da je vlada odlu&#269;ila proglasiti izvanredno nuklearno stanje, &scaron;to se de&scaron;ava ako postoji potvrda o radioaktivnom curenju ili kvaru na sustavu za hla&#273;enje reaktora. Japanske vlasti poti&#269;u dvije tisu&#263;e stanovnika koji &#382;ive u radijusu od dva kilometra oko nuklearke na evakuaciju.<br />
	Japanska meteorolo&scaron;ka agencija je izvijestila da je epicentar potresa bio u oceanu na dubini od desetak kilometara, 125 km od isto&#269;ne japanske obale.<br />
	Zra&#269;ni, &#382;eljezni&#269;ki i cestovni promet prekinut je u petak u ve&#263;em dijelu Japana zbog potresa, javlja japanska novinska agencija Kyodo, a prenosi France Presse.<br />
	Promet je prekinut u velikoj zra&#269;noj luci Nariti, u okolici Tokija, gdje slu&#382;be provjeravaju stanje uzleti&scaron;ta. Superbrzi vlakovi Shinkansen odmah su stali na &#269;itavom sjeveroistoku arhipelaga, a autoceste u okolici Tokija zatvorene su nekoliko minuta nakon potresa.<br />
	&nbsp;Pacifi&#269;ki centar za tsunamije na Havajima priop&#263;io je da je nakon potresa za dobar dio Tihog oceana na snazi upozorenje za tsunami. Upozorenje vrijedi za Japan, Rusiju, Marijanske otoke, Filipine, otok Guam, Tajvan, Marshallove otoke, Indoneziju, Papuu Novu Gvineju, Nauru, Mikroneziju i Havaje. Upozorenje je izdano i za zapadnu obalu SAD-a. Tajvanski sredi&scaron;nji meteorolo&scaron;ki zavod tako&#273;er je objavio upozorenje na tsunami za sjevernu i isto&#269;nu obalu otoka. O&#269;ekuje se da tsunami stigne do Tajvana iza 10.30, a stanovni&scaron;tvo je upozoreno da budno prati sve promjene na pu&#269;ini.<br />
	Upozorenje je objavljeno i za rusko Kurilsko oto&#269;je, rekla je glasnogovornica mjesnog ureda ruskog ministarstva za izvanredna stanja. Upozorenje se odnosi na Kurile u cijelosti, pa i na &#269;etiri ju&#382;nokurilska otoka oko kojih se prepiru Japan i Rusija, rekla je glasnogovornica Ekaterina Potvorova.<br />
	Postoji mogu&#263;nost formiranja vi&scaron;e valova tsunamija nakon ovog sna&#382;nog potresa, upozorila je japanska meteorolo&scaron;ka agencija, a prenio Reuters.<br />
	Japansko ministarstvo obrane rasporedilo je osam vojnih zrakoplova radi provjere &scaron;tete uzrokovane potresom, javlja Kyodo, a prenosi britanska novinska agencija.<br />
	Pacifi&#269;ku obalu Japana u srijedu je potresao potres ja&#269;ine 7,2 stupnja po Richterovoj ljestvici. U potresu snage 8,1 stupnja 1933. godine &#382;ivot je izgubilo vi&scaron;e od 3.000 ljudi. Potresi su &#269;esti u Japanu, koji se nalazi u jednoj od seizmi&#269;ki najaktivnijih regija.<br />
	&nbsp;</p>
<p>
	<br />
	&nbsp;</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2011-03-11T14:04:05+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Zvi&#382;da&#269;ica: UN&#45;ove snage zata&#353;kavaju trgovinu &#382;enama</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Zvidaica-UN-ove-snage-zatakavaju-trgovinu-enama/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Zvidaica-UN-ove-snage-zatakavaju-trgovinu-enama/#When:19:51:35Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Zvidaica-UN-ove-snage-zatakavaju-trgovinu-enama//" title="Zvi&#382;da&#269;ica: UN-ove snage zata&#353;kavaju trgovinu &#382;enama"><img src="/images/uploads/vijesti/knjiga_kbolkovac.gif" alt="Zvi&#382;da&#269;ica: UN-ove snage zata&#353;kavaju trgovinu &#382;enama" title="Zvi&#382;da&#269;ica: UN-ove snage zata&#353;kavaju trgovinu &#382;enama" width="200px" /></a>Pretpostavljala sam da &#263;u raditi s elitnima snagama iz raznih dijelova SAD-a, ali ljudi koji su se prijavljivali u vojsku mogli su se podijeliti u dvije skupine: mladi&#263;i koji zasigurno nisu imali ni minimum potrebnih osam godina iskustva aktivne slu&#382;be u policiji, i umirovljenici. Tvrtka DynCorp je bila unajmljena od strane ameri&#269;kog Ministarstva vanjskih poslova da obavi regrutaciju policijskih slu&#382;benika/ca za slu&#382;enje u mirovnim snagama pri Ujedinjenim Narodima u me&#273;unarodnoj policijskoj jedinici (IPTF) u Bosni. Tjedan obuke bio je u Fort Worth. Nije bilo nikakvih intervjua niti opse&#382;nih provjera prija&#353;njih zaposlenja. Do lipnja 1999. bila sam u Sarajevu kao dio IPTF-a kojeg je &#269;inilo skoro 2,000 civilnih policijskih slu&#382;benika iz 45 zemalja UN-a. Postala sam povjerenica za pitanja ljudskih prava i nakon nekoliko mjeseci premje&#353;tena sam u bazu 40 milja sjeverno od Sarajeva kako bih radila na novom UN-ovom projektu "Suzbijanje nasilja nad &#382;enama". Uskoro sam se susrela s nizom ozbiljnih slu&#269;ajeva.   <br>
Prvi je bio pri kraju 1999.-e. Mlada &#382;ena na&#273;ena je kako pluta u rijeci Bosni, djelomi&#269;no odjevena s tupom ozljedom na zatiljku glave. Mrtvozornik je utvrdio da je ukrajinskog podrijetla, no nitko nije mogao objasniti kako je mlada Ukrajinka zavr&#353;ila mrtva u rijeci. U tako uni&#353;tenu i siroma&#353;nu zemlju nije dolazilo mnogo mladih imigrantica. <br>
    
Idu&#263;i slu&#269;aj je onaj mlade djevojke koju su pred zoru su na&#353;li kako u deliriju luta obalom te iste rijeke. Rekla je da se zove Viktorija i da je iz Moldavije, no to je sve &#353;to sam uspjela razumjeti, to i englesku rije&#269; koju je uporno ponavljala: "Flor-i-da". Na obali rijeke bio je no&#263;ni klub Florida tako da sam ga po&#353;la izvidjeti s lokalnim policijskim slu&#382;benikom. Unutra&#353;njost je bila sumorna. Nekoliko stolova i drvenih stolica, oko pozornice sa &#353;tangom za ples. U blizini &#353;anka sam ugledala ne&#353;to sli&#269;no metalnoj kutiji za pi&#353;tolj unutar koje je bio deblji sve&#382;anj nov&#269;anica ameri&#269;kih dolara, a pored njega i putovnice mladih Ukrajinki i Moldavki. Vani sam spazila po&#382;arni izlaz koji vodi do zatvorenih drvenih vrata. Lupila sam ih nogom i u toj maloj sobici prona&#353;la nagurano sedam djevojaka. Na podu sam opazila notes s rukom napisanim brojevima. Jedna kolona su bili njihovi klijenti, druga su cijena tih usluga &#8211; u rasponu od DM25 do 100; a tre&#263;a bilanca &#8211; zarada vlasnika notesa oduzeta od djevoj&#269;inog duga. Dugovala je &#269;ak DM7,000 &#8211; preko $3,000.    <br>
     
U uredu IPTF-a djevojke su nevoljko govorile. Dale su &#353;ture opise IPTF-ovih slu&#382;benika, lokalne policije i vojnika koji su posje&#263;ivali klub. Bilo je nejasno da li su pobrkale uniforme, ali ja sam neprestano razmi&#353;ljala o dolarima u kutijici. Jedino mjesto gdje se mogu u Bosni dobiti ameri&#269;ki dolari je ameri&#269;ka vojna baza gdje su zaposlenici DynCorp mogli unov&#269;iti svoje &#269;ekove. <br>

Nijedna od djevojaka, uklju&#269;uju&#263;i Viktoriju, nije htjela svjedo&#269;iti protiv vlasnika kluba iz straha od odmazde &#8211; i nije im bilo za zamjeriti. Te no&#263;i je konvoj od &#269;etiri vozila koja su vozili lokalna policija i slu&#382;benici IPTF-a odvezao &#382;ene u Sarajevo gdje su ih smjestili u sigurnu ku&#263;u i kasnije vratili u njihovu domovinu. Policajac koji je radio na slu&#269;aju rekao mi je da su vlasnika Floride kasnije uhitili, ali ne za dr&#382;anje zato&#269;enih &#382;ena ili trgovinu ljudima, ve&#263; za zapo&#353;ljavanje ilegalnih imigranata/ica bez valjane radne dozvole.  <br>

Diljem zemlje prakti&#269;ki preko no&#263;i nicali su bordeli pod krinkom kafi&#263;a, klubova i hotela oko vojnih baza gdje su bili ne samo vojnici, ve&#263; i stotine zaposlenika DynCorp-a. Djevojke i &#382;ene su dovo&#273;ene, tjerane da se skidaju i procjenjivane od strane ponu&#273;a&#269;a koji su ih prodavali i kupovali kao stoku.     <br>

U travnju 2000.-e dok sam zavr&#353;avala svoju jednogodi&#353;nju misiju ponudili su mi mjesto slu&#382;benice za ravnopravnost spolova u UN-ovoj sredi&#353;njici u Sarajevu. Posla je bilo puno i radno mjesto bilo je zahtjevno, a slu&#269;ajeva trgovine ljudima sve vi&#353;e. U prvom tjednu listopada do&#353;lo je 16 mladih djevojaka u lokalni IPTF ured u Doboju. Podrijetlom su bile iz Moldavije, Ukrajine, Rumunjske, Hrvatske, Bosne i Bjelorusije, a prona&#273;ene su nakon policijske racije u lokalnom klubu. Ve&#263;ina &#382;ena je dala odvojene, detaljne izvje&#353;taje o lokalnim i stranim policajcima koji su &#269;esto bili njihovi klijenti. Dale su opis karakteristi&#269;nih obilje&#382;ja; zlatni zubi, nakit, uniforme, tetova&#382;e i imena.        <br>
   
To je bio najve&#263;i zabilje&#382;eni slu&#269;aj IPTF-a i ja sam predlo&#382;ila linijsko prepoznavanje. Pozitivna identifikacija slu&#382;benika IPTF-a koji su pohodili bordele poslala bi sna&#382;nu poruku slu&#382;benicima misije i IPTF-a da su ovo ozbiljne optu&#382;be.  <br>
   
Idu&#263;e jutro sam dobila e-mail od starijeg kolege koji je poslan meni i jo&#353; 120 drugih ljudi od kojih su ve&#263;ina bili zaposlenici ameri&#269;kog DynCorp-a. Pisalo je da su izvr&#353;ene racije u nekim "nepo&#263;udnim mjestima" i da je nekoliko prijateljica no&#263;i privedeno. I obavijestili su ih da su opisani neki slu&#382;benici IPTF-a. Navodno da &#263;e svjedoci imati linijsko prepoznavanje. Bila sam zabezeknuta. Zna&#269;i li to da je slu&#382;benik upravo otkrio povjerljive informacije osumnji&#269;enima u ovom slu&#269;aju? Mogao je e-mail nasloviti i sa :"Sredite svi svoje alibije!" Nedugo potom slu&#269;aj je opozvan. Nitko mi nije mogao odgovoriti za&#353;to.  <br>
  
Te no&#263;i sam poslala e-mail na otprilike 50 &#269;lanova misije. Opisala sam kako su &#382;ene bile &#382;rtve trgovine ljudima u Bosni. Ponudila sam specifi&#269;ne detalje i ispri&#269;ala potresne slu&#269;ajeve. Napisala sam da je vrijeme da shvatimo da je ovo ozbiljan organizirani kriminal na kojemu se okre&#263;u veliki novci.       <br>

Idu&#263;i dan je stariji slu&#382;benik J Michael Stiers zapo&#269;eo lobirati da me se ukloni s te pozicije. Otkrila sam da me &#382;eli premjestiti na drugo radno mjesto i da ima potporu i ameri&#269;ke ambasade i ministarstva vanjskih poslova da me premjeste. Nedugo nakon toga to se i ostvarilo, no istra&#382;itelji za ljudska prava su i dalje dijelili informacije sa mnom i pitali me za savjet.      <br>

Sada kada sam bila zadu&#382;ena za arhiviranje slu&#269;ajeva i podno&#353;enje dnevnih izvje&#353;taja koje sam slala u sredi&#353;njicu i zapravo sam imala pristup ve&#263;em broju informacija nego na prija&#353;njoj poziciji slu&#382;benice za ravnopravnost spolova. <br>

Jedan od najve&#263;ih slu&#269;ajeva dogodio se u studenom u Prijedoru kada su slu&#382;benici IPTF-a proveli neodobrenu raciju u tri no&#263;na kluba prona&#353;av&#353;i 34 djevojke koje su dovedene iz Rusije, Moldavije i Ukrajine. &#381;rtve su posvjedo&#269;ile da su slu&#382;benici IPTF-a pohodili ba&#353; te klubove u kojima su upravo proveli racije.  <br>
   
Neki od optu&#382;enih bili su i zaposlenici DynCorp-a. No bez istrage IPTF je tra&#382;io ostavku tih 6 slu&#382;benika. Poslani su natrag u domovinu kao i 34 &#382;rtve. Skupa s njima oti&#353;la je bilo kakva mogu&#263;nost za svjedo&#269;enje i dobivanje potpune slike o doga&#273;ajima. UN je dao slu&#382;benu izjavu u kojoj opovrgava optu&#382;be da su IPTF slu&#382;benici bili uklju&#269;eni u ilegalne aktivnosti i da su njihove ostavke primili "vi&#353;e sa &#382;aljenjem nego ljutnjom." Tijekom zime sam prikupljala informacije i planirala pri svom povratku u domovinu razgovor s dr&#382;avnim senatorom o tome &#353;to se doga&#273;a u misiji.   <br>
     
U travnju 2001., tri mjeseca do isteka mog ugovora, optu&#382;ena sam za falsificiranje spisa o radnom vremenu. Imala sam dokaze koji su ukazivali da nisam pogrije&#353;ila, ali dobila sam otkaz. Odbila sam potpisati ugovor o prekidu radnog odnosa i kupila mali kazetofon. Preostalo vrijeme u Bosni provela sam sakupljaju&#263;i informacije od &#353;to je vi&#353;e ljudi mogu&#263;e sve dok me kolega Thor nije upozorio da me prislu&#353;kuju i da mi je &#382;ivot u opasnosti. Spakirala sam sve &#353;to posjedujem uklju&#269;uju&#263;i dokaze koje sam prikupila u zadnje dvije godine i sljede&#263;e jutro oti&#353;la iz zemlje. <br>

Nekoliko mjeseci kasnije pojavila se pri&#269;a u najve&#263;im sarajevskim novinama. Na temelju mojih dokaza naslov je glasio: "Misija UN-a u Bosni pod sumnjom je za navodno zata&#353;kavanje prostitucije". Bio je to prvi od mnogih.   <br>
        
Krajem lipnja 2001. podignuta je optu&#382;nica s moje strane protiv DynCorp-a za nepravedno otpu&#353;tanje zbog otkrivanja povjerljivih informacija i drugog kolovoza 2002. sud je jednoglasno presudio u moju korist. Potiho sam slavila nadaju&#263;i se da &#263;e ve&#263;a pobjeda biti kada se Ministarstvo vanjskih poslova pozabavi pitanjem trgovine ljudima u redovima DynCorp-a. No nitko nije otpu&#353;ten pa &#269;ak ni premje&#353;ten na ni&#382;u poziciju. <br>

Nedugo nakon toga DynCorp je objavio da je Ministarstvo vanjskih poslova dodijelilo $22 mil. vrijedan ugovor policiji u Iraku. U godinama koje su uslijedile, optu&#382;be za seksualno zlostavljanje i povredu ljudskih prava od strane UN-ovih mirovnih snaga iza&#353;le su na vidjelo u Kongu, Sierra Leone, Burundi, Gvineji, Nigeriji, Liberiji, Bosni, Kosovu, Haitiju, Kambo&#273;i, Kolumbiji, Sudanu, Iraku i Afganistanu. Mnoge su uklju&#269;ivale DynCorp.   <br>

Ovo je preure&#273;eni isje&#269;ak iz knjige Zvi&#382;da&#269;ica: Trgovina ljudima u seksualne svrhe, vojni ugovori i borba jedne &#382;ene za pravdu, Kathryn Bolkovac i Cari Lynn.
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2011-02-08T19:51:35+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Krivda&#8230;.</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/krivda/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/krivda/#When:13:28:59Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/krivda//" title="Krivda&#8230;."><img src="/images/uploads/vijesti/strasbourg-02-07-07-1.gif" alt="Krivda&#8230;." title="Krivda&#8230;." width="200px" /></a>Nigdje ni spomena o tome tko je zapravo tu (bio) tko, tko je otpo&#269;eo rat, izvr&#353;io agresiju, progonio i kr&#353;io me&#273;unarodne konvencije, te ima li u ovom trenutku mjesta ovakvoj, 100% neutralnoj izjavi. &#352;to se ti&#269;e pomirbe, za to bi bilo potrebno, u svakoj rezoluciji ovakvog tipa, prvo navesti o &#269;emu se radilo, osuditi agresora, te se odrediti prema najve&#263;im ratnim zlo&#269;incima, koji su i dalje na slobodi &#8211; Ratku Mladi&#263;u, te Goranu Had&#382;i&#263;u, a i mnogim drugima koji su pre&#353;u&#263;eni i zanemareni.
<br<
Izvjestitelj iz Hrvatske Miljenko Dori&#263; rekao je, predstavljaju&#263;i rezoluciju o suradnji u procesuiranju ratnih zlo&#269;ina, da je trenuta&#269;no najve&#263;a pote&#353;ko&#263;a u izvo&#273;enju pred sud osoba koje su u "tre&#263;im zemljama" jer su tada zapravo izvan doma&#353;aja pravosu&#273;a i "mogu uma&#263;i pravdi". Znamo li gdje je uhi&#263;en Radovan Karad&#382;i&#263;, vjerujemo kako su gore spomenuti mega-zlo&#269;inci nigdje drugdje nego u &#8211;''jednoj zemlji''.
<br>
Poznati ministar &#268;obankovi&#263; odbacio je zahtjev hrvatskih ribara, odnosno udruga ''Na&#353;e more'', ''Mare Croaticum'', te ''Istarski ribar'', za progla&#353;enjem isklju&#269;ivog gospodarskog pojasa na Jadranu. Kako je to, i po na&#353;em mi&#353;ljenju, neodlo&#382;an zadatak i prioritet svake hrvatske politike, u svakom trenutku, i to ve&#263; odavno, ovakav stav resornog ministra smatramo &#8211; neozbiljnim.<br>

Dok hrvatska vlast, a i ''oporba'', pobo&#382;no prihva&#263;aju ve&#263; dugi niz godina sve &#353;to im sti&#382;e na stol iz Strasbourga i Bruxellesa, ili pak iz Haaga, podvrgavaju&#263;i se apsolutno i bezpogovorno diktatima koji odonud sti&#382;u, te dovev&#353;i zemlju u 'procesu' u kriti&#269;an gospodarski i politi&#269;ki polo&#382;aj koji se iskazuje kao potpuna i sveobuhvatna pod&#269;injenost i podjarmljenost, te inzistiraju na 'uspje&#353;nosti' te i takve politike, hrvatski narod, koji po va&#382;e&#263;em Ustavu ima pravo suodlu&#269;ivati u svim pitanjima koja se ti&#269;u njegovih strate&#353;kih pitanja opstanka, razvoja, i boljitka &#8211; nitko ne pita ni o &#269;emu, ve&#263; se odbija svaka njegova iniciativa, demokratski pokrenuta i izra&#382;ena.
<br>
Ministre &#268;obankovi&#263;u, stidite se. Isklju&#269;ivi gospodarski pojas imperativ je Republike Hrvatske. To je na&#353;e pravo a i obveza, prema sebi samima i prema generacijama koje dolaze. Ne samo zbog ribara i njih radi. Ako Republika Hrvatska ne rabi svoje dostupne opcije, me&#273;unarodno garantirane i 100% opravdane, kako &#263;e tek iskoristiti bilo koju od ''opcija'' na koje mora &#269;ekati, i koje tek treba do&#269;ekati, od EUropskih vlada, vije&#263;a, komisija i raznih povjerenstava, akcijskih grupa, organizacija, i tako dalje i u nedogled?
<br>
Na okruglom stolu u povodu Me&#273;unarodnog dana sje&#263;anja na holokaust, u raspravi je predsjednik &#381;OZ-a Ognjen Kraus ocijenio da je osnovni problem pou&#269;avanja o holokaustu &#353;to se u Hrvatskoj nikada nije ra&#353;&#269;istilo s Nezavisnom Dr&#382;avom Hrvatskom (NDH) i &#353;to postoji dvoli&#269;nost - jedno lice kad se Hrvatska predstavlja, te drugo - unutarnje lice.
<br>
Koliko li je tek dvoli&#269;nosti kad se radi o pona&#353;anju 'me&#273;unarodne zajednice' prema Republici Hrvatskoj, kao u gore navedenim rezolucijama Vije&#263;a Europe! Koliko li je tek dvoli&#269;nosti i nekih drugih stvari kad se radi o ra&#353;&#269;i&#353;&#263;avanju s Jugoslavijom, odnosno ''zapadnim Balkanom'', kao i s povje&#353;&#263;u te velikosrpske tvorevine, u kojoj je progon prema Hrvatima zapo&#269;eo za ''prve'' Jugoslavije, nastavio se u Drugom svjetskom ratu da bi kulminirao zlo&#269;instvima i zvjerstvima '45-e, i prvih poratnih godina, a zatim se i nastavio za ''druge'' Jugoslavije e da bi opet agresija i zlo&#269;inci nahrupili na po&#269;etku devedesetih.
<br>
U prvom redu, dobronamjerni bi ljudi trebali govoriti o Jugoslaviji, te napadati velikosrpsku politiku. U Hrvatskoj spo&#269;itavati ljudima dvoli&#269;nost, vrlo je problemati&#269;no.
<br>
Takve re&#269;enice nemaju nikakvo upori&#353;te u povjesnim &#269;injenicama, niti u sada&#353;njosti. Pogotovo zanemaruju li se hrvatska stradanja i &#382;rtve, od Prvog svjetskog rata na ovamo. Dapa&#269;e, sli&#269;ne su konstatacije potpuno bezna&#269;ajne i bespotrebne, i na vrlo su niskoj razini komunikacije. Pogledamo li pona&#353;anje 'me&#273;unarodne zajednice' prema Hrvatskoj tijekom posljednjih 100 godina, kao i danas, kristalno je jasno na kojoj strani treba potra&#382;iti dvoli&#269;nost. Hrvatske &#382;rtve jednostavno se ne mogu zaboraviti, &#353;to god neprijatelji hrvatske dr&#382;ave i naroda poduzeli protiv Republike Hrvatske, i pod kojom zastavom ili egidom.

 

]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2011-02-01T13:28:59+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Tajna je razotkrivena &#45; HRANA</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/tajna-je-razotkrivena-hrana/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/tajna-je-razotkrivena-hrana/#When:09:32:34Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/tajna-je-razotkrivena-hrana//" title="Tajna je razotkrivena - HRANA"><img src="/images/uploads/vijesti/hrana_1.jpg" alt="Tajna je razotkrivena - HRANA" title="Tajna je razotkrivena - HRANA" width="200px" /></a>Video mo&#382;ete pogledati na <a href="http://www.tvinx.com/tajna_je_razotkrivena-hrana.news.2715.hr">tvinx.com</a>.]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Tehnologija</dc:subject>
      <dc:date>2011-01-20T09:32:34+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Lov na &#8220;ljudsko meso&#8221;</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Lov-na-ljudsko-meso-/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Lov-na-ljudsko-meso-/#When:21:02:44Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Lov-na-ljudsko-meso-//" title="Lov na &#8220;ljudsko meso&#8221;"><img src="/images/uploads/vijesti/lov.jpg" alt="Lov na &#8220;ljudsko meso&#8221;" title="Lov na &#8220;ljudsko meso&#8221;" width="200px" /></a>Lin Jiaxiang je neko&#263; bio visoki slu&#382;benik u lu&#269;koj kapetaniji ju&#382;nokineskog Shenzena. Pijana ve&#269;er u jednom restoranu uni&#353;tila je njegovu karijeru. Na putu u wc je dobrano alkoholizirani slu&#382;benik ulovio za vrat jednu jedanaestogodi&#353;nju djevoj&#269;icu i poku&#353;ao je odvu&#263;i u mu&#353;ki zahod &#382;ele&#263;i je silovati. Djevoj&#269;ica se uspjela otrgnuti i pobje&#263;i napasniku. Njezin otac je pozvao policiju, ali ova je Lina Jiaxianga brzo pustila jer se navodno nije mogao ni&#269;ega sjetiti. Ono &#353;to slu&#382;benik lu&#269;ke kapetanije nije znao je da je cijela epizoda zabilje&#382;ena na video-snimci kamere za nadzor restorana. Ona je ubrzo nakon toga zavr&#353;ila na internetu i izazvala val zgra&#382;avanja. Jedan &#269;lan foruma je uputio poziv: "Do&#273;ite, idemo u potragu za ljudskim mesom!" Nije trebalo dugo i u forumu su objavljeni svi podaci o nasilniku - njegovo ime, adresa, broj telefona i poslodavac. Lu&#269;ka kapetanija Shenzena je na kraju bila prisiljena suspendirati Lina Jiaxianga sa svih du&#382;nosti a policija je pokrenula protiv njega istragu.

<br><br>

<b>Fenomen koji prkosi dr&#382;avnoj cenzuri</b><br><br>

"Renrou sousuo", u prijevodu "potraga za ljudskim mesom", tako se zove ovaj internetski fenomen u Kini. Ljudsko meso jer tisu&#263;e korisnika poput detektiva dolaze do podataka pojedinih ljudi - tra&#382;e&#263;i i na internetu i u "stvarnom svijetu". &#268;esto se radi o identifikaciji korumpiranih slu&#382;benika ili otkrivanju kaznenih djela, ka&#382;e Daniel Seng, kompjuterski stru&#269;njak sa Sveu&#269;ili&#353;ta Arizona: "Mladi ljudi imaju velikog smisla za pravdu. Oni koriste internet da bi otkrili istinu o odre&#273;enim stvarima. To je va&#382;na motivacija koja je u&#269;inila da se posljednjih godina potraga za ljudskim mesom razvije u veliki fenomen."
<br>

Zahvaljuju&#263;i tom fenomenu na svjetlo dana u Kini izlaze skandali koje bi komunisti&#269;ko vodstvo najradije zata&#353;kalo. No, kada se jednom ne&#353;to objavi na internetu onda &#269;ak i od dr&#382;ave cenzurirani mediji nemaju izbora ve&#263; moraju o tome izvje&#353;tavati. Kada se kineska internetska zajednica zgra&#382;ala nad pona&#353;anjem Lina Jiaxianga, po&#269;ele su o njegovom slu&#269;aju izvje&#353;tavati i dr&#382;avne novine i televizija. No, s druge strane, ti isti mediji sami u nekim slu&#269;ajevima iniciraju "potragu za ljudskim mesom" u svrhu vlastitih istra&#382;ivanja, ka&#382;e James Hendler, informati&#269;ar s Rensselaer Polytechnic Institute iz SAD-a. 
<br>
"Nedavno su zabilje&#382;eni slu&#269;ajevi u Kini u kojima su prona&#273;ene kemikalije u pasti za zube ili mlijeku. Na primjer, i tu su novinari koji su istra&#382;ivali te skandale koristili 'potragu za ljudskim mesom' da bi do&#353;li do vi&#353;e informacija".
<br><br>
<b>Moderni javni lin&#269;</b><br><br>


Lov na "ljudsko meso" ima i svoje lo&#353;e strane. Politi&#269;ke diskusije &#269;esto su nacionalisti&#269;ki intonirane. &#268;esto se kr&#353;e prava privatnosti nedu&#382;nih. Za vrijeme prosvjeda u Tibetu 2008. na internetu su se pojavile fotografije jedne kineske studentice na kojoj se ona vidi kako sudjeluje u pro-tibetskim prosvjedika u SAD-u. Na internetu su u rekordom roku objavljeni njezin indentitet i adresa njezinih roditelja. Njima su upu&#263;ene brojne prijetnje, bijesna masa se okupila pred njihovom ku&#263;om. I potrage koje nisu politi&#269;ki motivirane mogu izma&#263;i kontroli. Jedna mlada &#382;ena iz sjevernoisto&#269;nog kineskog gradi&#263;a Luobeija je pred kamerom okrutno ubila mlade ma&#269;i&#263;e. Posao koji je eventualno trebao obaviti neki sud, preuzela je u ruke sama internetska zajednica: po&#269;eo je pravi lov na mladu &#382;enu kao da je vje&#353;tica. Na kraju je izgubila posao medicinske sestre. Pritisak je postao tako velik da je morala preseliti u drugi grad. "Potraga za ljudskim mesom" bi u pojedinim slu&#269;ajevima mogla poprimiti obli&#269;je modernog javnog lin&#269;a, ka&#382;e stru&#269;njak za internet Fang Weigui sa sveu&#269;ili&#353;ta Beijing Normal University: "Za ljude koji su &#382;rtve 'potrage za ljudskim mesom', to je pakao. Neki se u internetu pona&#353;aju neodgovorno. U Kini postoji poslovica koja ka&#382;e: Lo&#353; glas krije opasnosti. To stvarno mo&#382;e biti stra&#353;no."
<br>
"Potraga za ljudskim mesom" se ne mo&#382;e kontrolirati. Iako se vlada u Pekingu boji nepredvidivog bijesa naroda, do sada jo&#353; nema zakonske regulative ovog fenomena.
<br>
Autor: Christoph Ricking/Dunja Dragojevi&#263;<br>

Odg. ur.: A. &#352;ubi&#263;
<br>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Tehnologija</dc:subject>
      <dc:date>2010-11-19T21:02:44+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>IZLAZAK IZ UTROBE ZEMLJE</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/IZLAZAK-IZ-UTROBE-ZEMLJE1/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/IZLAZAK-IZ-UTROBE-ZEMLJE1/#When:20:52:54Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/IZLAZAK-IZ-UTROBE-ZEMLJE1//" title="IZLAZAK IZ UTROBE ZEMLJE"><img src="/images/uploads/vijesti/Kapsula_rudari_ile11111.jpg" alt="IZLAZAK IZ UTROBE ZEMLJE" title="IZLAZAK IZ UTROBE ZEMLJE" width="200px" /></a>Na dubini od 625 metara rudari se od 5. kolovoza, a posljednja dva mjeseca s povr&#353;ine se bu&#353;io paralelni tunel u kojeg &#263;e biti uba&#269;ena kapsula 'Phoenix' pomo&#263;u koje &#263;e se ljudi izvla&#269;iti na povr&#353;inu. 
<br>
No prije nego li bilo tko iza&#273;e vani najprije &#263;e se prema njima zaputiti dva rudarska stru&#269;njaka i dva lije&#269;nika kako bi svu 33-ojcu pripremila za izlazak od kojih najstariji ima 63, a najmla&#273;i 19 godina.
<br>
O&#269;ekuje se da bi izvla&#269;enje moglo potrajati cijeli dan jer prema rije&#269;ima &#269;ileanskog ministara rudarstva Laurenca Golborna 'radi se o jednoj od najslo&#382;enijih akcija spa&#353;avanja u rudarskoj povijesti'.
<br>
Kada akcija krene rudari &#263;e jedan po jedan ulaziti u metalnu kapsulu, a na raspolaganju &#263;e im biti rezerve vode, hrane, kisika te sustav za stalnu komunikaciju sa spasiocima.
<br>
Nakon &#353;to ih se izvu&#269;e na povr&#353;inu rudari &#263;e biti preba&#269;eni helikopterom u bolnicu na detaljan pregled.
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2010-10-12T20:52:54+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Besplatan telefon na Facebooku</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Besplatan-telefon-na-Facebooku/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Besplatan-telefon-na-Facebooku/#When:18:56:01Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Besplatan-telefon-na-Facebooku//" title="Besplatan telefon na Facebooku"><img src="/images/uploads/vijesti/face_11.jpg" alt="Besplatan telefon na Facebooku" title="Besplatan telefon na Facebooku" width="200px" /></a>Korisnici Facebooka uskoro bi mogli dobiti mogu&#263;nost besplatnog telefoniranja preko najpopularnije dru&#353;tvene mre&#382;e na svijetu. 
<br>
Facebook pritom namjerava uspostaviti suradnju sa Skypeom, vode&#263;im ponu&#273;a&#269;em telekomunikacijskih usluga na internetu, pi&#353;e blog All Things Digital. 
<br>
Posebna aplikacija omogu&#263;it &#263;e telefonske razgovore prijatelja Facebooka te slanje SMS poruka i to potpuno besplatno. 
<br>
U planu je i videoservis kako bi se osobe koje na ra&#269;unalu imaju kameru mogle vidjeti za vrijeme razgovora. 
<br>
Mark Zuckerbeg nedavno je najavio da Facebook namjerava pretvoriti u univerzalnu platformu za komuniciranje. Skype istovremeno &#382;eli pro&#353;iriti videotelefoniju pa se tako osim mobitela i ra&#269;unala usmjerio i na TV prijamnike. 
<br>
Skype ima 560 milijuna registriranih korisnika, a 124 milijuna servis koristi barem jednom mjese&#269;no. Facebook bi s vi&#353;e od 500 milijuna korisnika pove&#263;ao popularnost Skypea te pro&#353;irio vlastite usluge koje su trenutno ograni&#269;ene na slanje internih poruka i chat. <br>

Korisnicima preostaje samo u&#382;ivanje u pogodnost
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-09-30T18:56:01+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Su&#273;enje gotovo, sudac odbio usmeno objaviti presudu</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Suenje-gotovo-sudac-odbio-usmeno-objaviti-presudu1/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Suenje-gotovo-sudac-odbio-usmeno-objaviti-presudu1/#When:21:18:35Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Suenje-gotovo-sudac-odbio-usmeno-objaviti-presudu1//" title="Su&#273;enje gotovo, sudac odbio usmeno objaviti presudu"><img src="/images/uploads/vijesti/suenje.jpg" alt="Su&#273;enje gotovo, sudac odbio usmeno objaviti presudu" title="Su&#273;enje gotovo, sudac odbio usmeno objaviti presudu" width="200px" /></a>Iako je predmet zaklju&#269;en - i to
dan prije nego 
&#353;to je bilo predvi&#273;eno - sudac Orie raspr&#353;io je Gotovinine nade ostaviv&#353;i njegov posljednji podnesak nerije&#353;enim. Naime, Gotovinina je obrana od sudskog vije&#263;a zatra&#382;ila da po&#382;uri s usmenom objavom presude, i prije nego &#353;to zavr&#353;i pisanje pisanog obrazlo&#382;enja, ako &#263;e presuda rezultirati trenuta&#269;nim pu&#353;tanjem Gotovine iz pritvora. &#8220;Iz onog &#353;to &#263;e slijediti bit &#263;e jasno je li sudsko vije&#263;e tom zahtjevu udovoljilo ili nije&#8221;, dometnuo je zagonetno sudac Orie.<br>
General Gotovina, prije nego &#353;to su ga odveli u ha&#353;ki pritvor u Scheveningenu, gdje &#263;e kao i &#268;ermak i Marka&#269; pri&#269;ekati prvostupanjsku presudu, iznimno dobro raspolo&#382;en vrlo se srda&#269;no pozdravio sa svim svojim odvjetnicima i &#269;lanovima svog braniteljskog tima, kao i s odvjetnicima svojih suoptu&#382;enika, &#268;ermaka i Marka&#269;a, koji su postupili sli&#269;no. Iako im je Orie ponudio mogu&#263;nost da se i osobno obrate sudskom vije&#263;u, pozivaju&#263;i se na praksu kontinentalnog prava, prema kojoj optu&#382;enik uvijek ima zadnju rije&#269;, Gotovina, &#268;ermak i Marka&#269; tu su mogu&#263;nost otklonili. Za Gotovinino obra&#263;anje nije bilo potrebe, jer to ni&#353;ta ne bi promijenilo ni u &#269;injeni&#269;nom ni u pravnom smislu, a samo bi privuklo veliku pozornost javnosti, objasnio nam je poslije Gotovininu odluku Luka Mi&#353;eti&#263;.
Odvjetnici generala zahtijevali su osloba&#273;aju&#263;u presudu za svoje branjenike, uvjeravaju&#263;i sudsko vije&#263;e kako tu&#382;iteljstvo nije &#8220;izvan svake sumnje&#8221; dokazalo svoje optu&#382;be. &#8220;U&#269;init &#263;ete pravu stvar ako generala Gotovinu oslobodite svih optu&#382;bi i po&#353;aljete ga ku&#263;i njegovoj obitelji&#8221;, poru&#269;io je na kraju Gotovinin odvjetnik Greg Kehoe. I &#268;ermakov odvjetnik Steven Kay kazao je kako njegov branjenik, koji je oti&#353;ao u Knin bez &#8220;ikakve kaznene namjere&#8221;, treba biti oslobo&#273;en po svim to&#269;kama optu&#382;nice. &#268;ermak je pred televizijskim kamerama iznio la&#382;nu verziju doga&#273;aja u Gruborima, priznao je njegov branitelj, pripisav&#353;i to &#269;injenici da su iz specijalne policije u Gra&#269;acu &#268;ermaku podvalili pogre&#353;ne informacije.
Goran Mikuli&#269;i&#263;, Marka&#269;ev branitelj, za svog je branjenika ustvrdio da je &#269;asna osoba, koja je &#8220;najbolje godine&#8221; svog &#382;ivota &#382;rtvovala obrani domovine i &#8220;obrani demokracije&#8221;. Optu&#382;ba, tvrdi Mikuli&#269;i&#263;, nije uspjela dokazati Marka&#269;evu krivnju, zbog &#269;ega ga treba osloboditi. Za Marka&#269;a je u replici tu&#382;itelj ustvrdio da je u povodu zlo&#269;ina u Gruborima jedino morao podignuti telefonsku slu&#353;alicu i doznati koja je jedinica bila u Gruborima, kako ne bi po&#269;inila novi zlo&#269;in i spalila Ramljane, na &#353;to je obrana odgovorila da u tom trenutku Marka&#269; uop&#263;e nije znao da se dogodio zlo&#269;in. Gotovinina obrana u svom je odgovoru na tu&#382;iteljevu repliku odbacila optu&#382;be, upozoriv&#353;i tu&#382;itelja da je Gotovina mogao terorizirati Knin, no to nije u&#269;inio. &#8220;Ako &#382;elite civilima uliti strah u kosti, u&#269;init &#263;ete to kao &#353;to su Srbi radili u Sarajevu. To Hrvatska nije radila&#8221;, objasnio je Kehoe.

Iz Haaga Denis ROMAC













]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2010-09-02T21:18:35+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Do posla kao &#8220;anonimac&#8221;</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Do-posla-kao-anonimac1/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Do-posla-kao-anonimac1/#When:09:17:41Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Do-posla-kao-anonimac1//" title="Do posla kao &#8220;anonimac&#8221;"><img src="/images/uploads/vijesti/05879139_40011_2.jpg" alt="Do posla kao &#8220;anonimac&#8221;" title="Do posla kao &#8220;anonimac&#8221;" width="200px" /></a>Kada se na natje&#269;aj za posao javi netko s imenom Ali ili Mehmet, &#269;esto njegove svjedod&#382;be odjednom vi&#353;e nisu va&#382;ne. No ako je sli&#269;an &#382;ivotopis poslao Peter ili Hans, vjerojatnije je da &#263;e njegova molba imati uspjeha. To je rezultat istra&#382;ivanja njema&#269;kog Instituta za rad u Bonnu. Sli&#269;ne studije su ve&#263; pokazale da u potrazi za poslom nisu samo stranci &#382;rtve diskiminacije nego i &#382;ene, invalidi ili stariji ljudi. Zato &#263;e na inicijativu Christine L&#252;ders, povjerenice njema&#269;ke Vlade za suzbijanje diskriminacije, u rujnu biti pokrenut projekt u sklopu kojeg ve&#263;i broj poduze&#263;a i ministarstava testiraju mogu&#263;nost anonimnog javljanja na natje&#269;aje za posao. <br>

Christine L&#252;ders obja&#353;njava kako u molbi ne&#263;e biti objavljeni fotografija, ime, dob, spol i obiteljski status. Ona se nada da &#263;e podnositelj molbe, koji &#263;e na razgovor biti pozvan samo na temelju svojih stru&#269;nih kvalifikacija i radnog iskustva, imati ve&#263;e &#353;anse.
<br>
No dio njema&#269;kih poslodavaca nije odu&#353;evljen ovim projektom. Oni kritiziraju da takav natje&#269;aj zna&#269;i dodatnu birokraciju, jer mora postojati neutralna osoba koja &#263;e brisati osobne podatke podnositelja molbe, prije nego &#353;to ona bude proslije&#273;ena onima koji odlu&#269;uju o popunjavanju radnog mjesta. Vladina povjerenica na te kritike odgovara: "Poduzetnici se ne trebaju uzbu&#273;ivati, jer se ovaj projekt provodi na dobrovoljnoj osnovi. Mislim da se takvom projektu najprije treba dati prilika za testiranje u praksi. Osim toga, bez obzira na rezultate, ne namjeravamo uvoditi nikakvu zakonsku obvezu." 

<br><br>
<b>SAD ve&#263; odavno koristi anonimne molbe</b>
<br><br>
Me&#273;u onima koji dobrovoljno sudjeluju u ovom projektu je i koncern L'Or&#233;al. Direktor kadrovske slu&#382;be te tvrtke Oliver Sonntag obrazla&#382;e: "Anonimne molbe &#263;e nam pomo&#263;i da susretnemo razli&#269;ite ljude koji &#263;e nam onda omogu&#263;iti obavljanje izbora u razgovoru na temelju stru&#269;nosti kandidata, kao i formiranje mje&#353;ovitih timova." Jer, istra&#382;ivanja su pokazala kako su timovi sastavljeni od osoba razli&#269;itih nacionalnosti, spola i &#382;ivotne dobi obi&#269;no daleko uspje&#353;niji od onih homogenih. Diskriminacija u poslovnom svijetu nije njema&#269;ki fenomen nego je nazo&#269;na u mnogim zemljama svijeta. 
Zato su anonimne molbe za posao u Sjedinjenim Ameri&#269;kim Dr&#382;avama ve&#263; odavno same po sebi razumljive, a Francuska i &#352;vicarska upravo testiraju sli&#269;an postupak. Ondje je ve&#263; dosad utvr&#273;eno da takav odabir kandidata za radno mjesto u praksi odli&#269;no funkcionira, odnosno da &#382;ene, invalidi ili osobe stranog podrijetla imaju daleko ve&#263;e &#353;anse da budu izabrani na natje&#269;aju.<br>

Autorice: Monika Dittrich/ Andrea Jung-Grimm



]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-25T09:17:41+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Jo&#353; jedno novo UN&#45;ovo tijelo</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Jo-jedno-novo-UN-ovo-tijelo/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Jo-jedno-novo-UN-ovo-tijelo/#When:11:46:39Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/Jo-jedno-novo-UN-ovo-tijelo//" title="Jo&#353; jedno novo UN-ovo tijelo"><img src="" alt="Jo&#353; jedno novo UN-ovo tijelo" title="Jo&#353; jedno novo UN-ovo tijelo" width="200px" /></a>UN trenutno posjeduje &#269;etiri razli&#269;ita tijela koja se bave problemima &#382;ena: UN-ov Razvojni Fond za &#382;ene (UNIFEM), Odjel za unaprije&#273;enje polo&#382;aja &#382;ena &#382;ena (DAW), Me&#273;unarodni Institut za istra&#382;ivanje za pobolj&#353;anje polo&#382;aja &#382;ena (INSTRAW) te Ured posebnog savjetnika Glavnog tajnika UN-a za pitanja ravnopravnosti spolova (OSAGI).<br>

Novo tijelo UN &#381;ene koje &#263;e biti smje&#353;teno u New Yorku, trebalo bi raspolagati godi&#353;njim budgetom od 500 milijuna dolara, &#353;to je dvostruko vi&#353;e od sredstava koja su imale na raspolaganju dosada&#353;nja &#269;etiri tijela. Voditi &#263;e ga Glavni podtajnik, koji/a &#263;e biti imenovan/a od strane Glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona. UN &#381;ene po&#269;eti &#263;e sa radom u sije&#269;nju 2011.<br>

Za formiranje novog jedinstvenog tijela uvelike je zaslu&#382;na i Me&#273;unarodna mre&#382;a nevladinih organizacija za rodnu ravnopravnost GEAR Kampanja ( The Gender Equality Architecture Reform Campaign) koja okuplja preko 300 &#382;enskih i ljudskoprava&#353;kih organizacija diljem svijeta.
Charlotte Bunch, iz Centra za globalno vodstvo &#382;ena (CWGL) sa sveu&#269;ili&#353;ta Rutgers, jedne od organizacija utemeljiteljica GEAR Kampanje , izjavila je: "Imamo visoka o&#269;ekivanja od novog UN-ovog tijela da &#263;e biti &#269;vrst temelj za unaprije&#273;enje &#382;enskih ljudskih prava kao osnove za globalnu politiku napretka koja bi se smanjilo siroma&#353;tvo te krenulo prema postizanju mira i demokracije u svijetu. Koalicije &#382;enskih i ostalih ljudskoprava&#353;kih udruga koje su odigrale klju&#269;nu ulogu u stvaranju novog UN-ovog tijela, sada &#263;e usmjeriti svoje napore prema osiguravanju da novo tijelo ima sve ljudske i financijske resurse potrebne za uspjeh".<br>

U odluci o formiranju UN &#381;ene su posebno istaknuti paragrafi koji se odnose na va&#382;nost sudjelovanja organizacija civilnog dru&#353;tva u novom UN-ovom entitetu. Tijelo mora pove&#263;ati operativnu prisutnost na razini dr&#382;ave uklju&#269;uju&#263;i suradnju sa &#382;enskim udrugama i drugim organizacijama civilnog dru&#353;tva koje se bave ravnopravno&#353;&#263;u spolova i osna&#382;ivanjem &#382;ena.

]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-05T11:46:39+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Youtube satima bio nedostupan!</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/youtube-satima-bio-nedostupan/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/youtube-satima-bio-nedostupan/#When:08:14:01Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/youtube-satima-bio-nedostupan//" title="Youtube satima bio nedostupan!"><img src="/images/uploads/vijesti/youtubeerrror.jpg" alt="Youtube satima bio nedostupan!" title="Youtube satima bio nedostupan!" width="200px" /></a><p>
	<strong>Svakome tko je poku&scaron;avao pristupiti stranici pojavljivala se bijela pozadina s porukom "Http/1.1 Service Unavailable", a ne&scaron;to kasnije natpis "Internal Server Error". Iako je "pravi" Youtube bio nedostupan, njegova mobilna verzija m.youtube.com otvara se normalno.&nbsp;</strong></p>
<div id="cke_pastebin">
	&nbsp;</div>
<div id="cke_pastebin">
	Sve videouratke bilo je mogu&#263;e pogledati ako se na njih pristupi izravnim linkom, ali nije bilo mogu&#263;e pretra&#382;ivanje putem glavne stranice.</div>
<div id="cke_pastebin">
	&nbsp;</div>
<div id="cke_pastebin">
	Zasad nam nije poznato u koliko se zemalja javio ovaj problem niti koji je njegov uzrok. Google, koji je vlasnik Youtubea, u posljednje je vrijeme imao problema s kineskom vladom, a tu je zemlju optu&#382;io i za hakerske napade na gmail ra&#269;une kineskih aktivista.</div>
<div id="cke_pastebin">
	&nbsp;</div>
<div id="cke_pastebin">
	Youtube je proradio oko 13.30 sati.</div>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Tehnologija</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-30T08:14:01+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Internetsko ogla&#353;avanje u zamahu, presti&#382;e i oglase na televiziji</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/internetsko-oglasavanje-u-zamahu-prestize-i-oglase-na-televiziji/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/internetsko-oglasavanje-u-zamahu-prestize-i-oglase-na-televiziji/#When:11:50:20Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/internetsko-oglasavanje-u-zamahu-prestize-i-oglase-na-televiziji//" title="Internetsko ogla&#353;avanje u zamahu, presti&#382;e i oglase na televiziji"><img src="/images/uploads/vijesti/oglasavanjenaitrenetu4444.jpg" alt="Internetsko ogla&#353;avanje u zamahu, presti&#382;e i oglase na televiziji" title="Internetsko ogla&#353;avanje u zamahu, presti&#382;e i oglase na televiziji" width="200px" /></a><p>
	Predavanjem Trendovi u marketingu i digitalnim medijima u 2010. godini otvorena je u zagreba&#269;kom Hypo centru &#269;etvrta konferencija o interaktivnom marketingu FuturAD. Inozemni i doma&#263;i stru&#269;njaci predstavili su najnovije svjetske trendove i perspektivu ogla&scaron;avanja na internetu.</p>
<p>
	- Transformacija klasi&#269;nih medija putem dru&scaron;tvenih mre&#382;a sve je prisutnija u medijima diljem svijeta, a &#269;itatelji sve vi&scaron;e postaju sudionici kreiranja samih vijesti i izvje&scaron;tavanja s pojedinih doga&#273;aja, rekao je u uvodnom predavanju Kevin Anderson iz britanskog Guardiana.</p>
<p>
	Objasnio je i kako novinari pozivaju&#263;i &#269;itatelje da se aktivnije uklju&#269;e u stvaranje vijesti zapravo poku&scaron;avaju saznati &scaron;to &#269;itatelji znaju, odnosno do&#263;i do &scaron;to ve&#263;eg broja informacija.Postavlja se istovremeno i pitanje kako istaknuti odre&#273;enu poruku s obzirom na to da je pojavom digitalne tehnologije do&scaron;lo do velikog porasta koli&#269;ine dostupnog sadr&#382;aja.</p>
<p>
	-Takav je pristup doveo do toga da su upravo &#269;itatelji otkrili novinarima neke klju&#269;ne podatke o temama koje su radili, a bilo je i slu&#269;ajeva da su slu&#269;ajne turisti&#269;ke snimke otkrile detalje oko, na primjer, poku&scaron;aja zata&scaron;kavanja pretjeranog kori&scaron;tenja sile od strane engleske policije, ka&#382;e Anderson.</p>
<p>
	Interes za internetsko ogla&scaron;avanje, pokazuju podaci, u stalnom je porastu i u Hrvatskoj, a u svijetu je ve&#263; dosegnulo visoke razmjere. Tako je, na primjer, u Velikoj Britaniji ulaganje u internetsko ogla&scaron;avanje prestiglo ogla&scaron;avanje na televiziji, pa ne &#269;udi velik interes za izlaganje primjera iz prakse s tr&#382;i&scaron;ta koji su ve&#263; pro&scaron;li ono &scaron;to hrvatsko tr&#382;i&scaron;te prolazi sada.</p>]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-29T11:50:20+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Zahvaljuju&#263;i bananama za 75. ro&#273;endan dobio je  sina</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/zahvaljujuci-bananama-za-75.-rodendan-dobio-je-sina/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/zahvaljujuci-bananama-za-75.-rodendan-dobio-je-sina/#When:07:45:42Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/zahvaljujuci-bananama-za-75.-rodendan-dobio-je-sina//" title="Zahvaljuju&#263;i bananama za 75. ro&#273;endan dobio je  sina"><img src="/images/uploads/vijesti/prednjasin-daniel-kau017ee-da-je-najbolji-otac_287254.jpg" alt="Zahvaljuju&#263;i bananama za 75. ro&#273;endan dobio je  sina" title="Zahvaljuju&#263;i bananama za 75. ro&#273;endan dobio je  sina" width="200px" /></a><p>
	Najstariji otac u Velikoj Britaniji tvrdi da ro&#273;enje sina u 74. godini &#382;ivota mo&#382;e zahvaliti ljubavi prema bananama. Gerry Burks, koji u utorak slavi 75. ro&#273;endan, s 34 godine mla&#273;om &#382;enom Dawn dobio je sina Ryana.</p>
<p>
	- Stra&scaron;no sam ponosan, osje&#263;am se kao najsretniji mu&scaron;karac na svijetu. Ljudi mogu re&#263;i da sam star, ali pazim na sebe, mlad sam u srcu. <strong>Ne pijem i ne pu&scaron;im</strong>, a Dawnina tjestenina dr&#382;i me u formi</p>
<p>
	&nbsp;- rekao je Gerry koji sa suprugom ve&#263; ima 6-godi&scaron;njeg sina Daniela. Vjeruje da mu je, <strong>uz dijetu od banana</strong>, i &#382;enina velika ljubav omogu&#263;ila da u kasnim godinama postane otac. Maleni Ryan rodio se 12. o&#382;ujka s di&scaron;nim problemima, te je neko vrijeme bio na specijalnom odjelu bolnice za bebe, no sada je dobro te su ga roditelji odveli ku&#263;i.</p>
<p>
	- Isti je otac i ima njegove plave o&#269;i koje obo&#382;avam i koje je prenio obojici sinova - rekla je Dawn, razo&#269;arana &scaron;to ve&#263;ina ljudi ne razumije da se oni vole i da su sretni te ih kritiziraju.</p>
<p>
	<br />
	- Moj je tata mo&#382;da najstariji, ali je i najbolji. A braco Ryan je presladak, brinut &#263;u se za njega - rekao je Daniel.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zdravlje</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-29T07:45:42+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Google upozorava na sumnjive aktivnosti</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/google-upozorava-na-sumnjive-aktivnosti/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/google-upozorava-na-sumnjive-aktivnosti/#When:11:31:48Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/google-upozorava-na-sumnjive-aktivnosti//" title="Google upozorava na sumnjive aktivnosti"><img src="/images/uploads/vijesti/goolprednjaepazi.jpg" alt="Google upozorava na sumnjive aktivnosti" title="Google upozorava na sumnjive aktivnosti" width="200px" /></a><p>
	Google uvodi novu mogu&#263;nost servisa e-mail po&scaron;te koja &#263;e korisnicima davati upozorenja kada se izvode neke sumnjive aktivnosti unutar njihovih ra&#269;una.<br />
	&nbsp;</p>
<p>
	Iz kompanije ka&#382;u kako &#263;e se potruditi da provale u tu&#273;e korisni&#269;ke ra&#269;une i njihova zlouporaba postanu pro&scaron;lost.<br />
	<br />
	Korisnici servisa Gmail i dosad su mogli vidjeti zapis posljednje prijave na servis, no stavka se prikazivala na dnu stranice i mnogi je nikada nisu ni primijetili.<br />
	<br />
	U Gmailu su odlu&#269;ili da trebaju oti&#263;i jo&scaron; jedan korak dalje i svaku sumnjivu aktivnost odsad &#263;e korisnicima servirati na vrhu stranice u vidu upozorenja ozna&#269;enog crvenom bojom.<br />
	<br />
	Ako sustav primjeti nekakvu nepravilnost vezanu za korisni&#269;ku &scaron;ifru, prikazati &#263;e se sljede&#263;i natpis:<br />
	&#39;Warning: we believe your account was recently accesed from:&#39;, uz prikaz zemlje iz koje se pristupalo ra&#269;unu.<br />
	Prilo&#382;ena poveznica odvodi korisnika na detalje o pristupu njegovom ra&#269;unu.<br />
	<br />
	Pod pokazateljim da je ne&#269;iji ra&#269;un ugro&#382;en smatra se prijavljivanje u sustav iz jedne zemlje te nakon nekoliko minuta prijavljivanje iz neke s drugog kraja svijeta.<br />
	<br />
	Tako&#273;er, pod sumnjivom aktivno&scaron;&#263;u smatra se i kad korisnik s jednom IP adresom pristupa razli&#269;itim ra&#269;unima na Gmailu te im mijenja zaporke.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Tehnologija</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-25T11:31:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>XTREME hladnjak za HD5970 i HD5870</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/xtreme-hladnjak-za-hd5970-i-hd5870/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/xtreme-hladnjak-za-hd5970-i-hd5870/#When:08:51:14Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/xtreme-hladnjak-za-hd5970-i-hd5870//" title="XTREME hladnjak za HD5970 i HD5870"><img src="/images/uploads/vijesti/Accelero_Extreme_GTX-Pro-027.jpg" alt="XTREME hladnjak za HD5970 i HD5870" title="XTREME hladnjak za HD5970 i HD5870" width="200px" /></a><p>
	Dizajniran da stane na najnovije grafi&#269;ke kartice HD5970 i HD5870 XTREME, ovaj hladnjak ima mnogo potencijala.</p>
<p>
	Sve to zajedno dolazi sa 6 godina jamstvom &#269;ini sve ovo vrlo atraktivnim rje&scaron;enjem za one koji tra&#382;e nestandardno kvalitetno hla&#273;enje.</p>
<p>
	Najavljena cijena biti &#263;e oko $ 67.95USD za Accelero Xtreme&nbsp; 5.870 i $ 76.95USD za Xtreme 5.970. Dakle ako &#382;elite obuzdati hla&#273;enje na svojoj zvijeri od grafi&#269;ke kartice slobodno pribjegnite ovom rije&scaron;enju.</p>
<p>
	<img alt="Accelero XTREME dolazi  opremljen sa 3 x 92mm PWM ventilatora" src="http://izhr.net/images/uploads/accelero_.jpg" style="width: 562px; height: 638px;" /></p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Tehnologija</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-24T08:51:14+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Filip Kapisoda slu&#269;ajno ubio Kseniju Paj&#269;in?</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/filip-kapisoda-slucajno-ubio-kseniju-pajcin/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/filip-kapisoda-slucajno-ubio-kseniju-pajcin/#When:08:40:14Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/filip-kapisoda-slucajno-ubio-kseniju-pajcin//" title="Filip Kapisoda slu&#269;ajno ubio Kseniju Paj&#269;in?"><img src="/images/uploads/vijesti/fgfgfff.jpg" alt="Filip Kapisoda slu&#269;ajno ubio Kseniju Paj&#269;in?" title="Filip Kapisoda slu&#269;ajno ubio Kseniju Paj&#269;in?" width="200px" /></a><p>
	&Scaron;est dana nakon stravi&#269;nog ubojstva i samoubojstva Filipa Kapisode i Ksenije Paj&#269;in utvr&#273;eno je kako je maneken ovaj sravi&#269;an zlo&#269;in po&#269;inio pi&scaron;toljem CZ M-88 koji koristi metke devet milimetara.<br />
	&nbsp;</p>
<p>
	Kako doznaje srpski Blic, neobi&#269;no je &scaron;to je ulazna rana na Ksenijinom &#269;elu bila ve&#263;a od izlazne na potiljku jer je ovom vrstom municije koju je maneken koristio, to nemogu&#263;e u&#269;initi.</p>
<p>
	"Kada se, zbog kuta ulaska metka odbaci teorija da joj je pucano u potiljak, jedina mogu&#263;nost je da je Kapisoda u trenutku okidanja udario s cijevi pi&scaron;tolja u Ksenijino &#269;elo, &scaron;to je gotovo siguran dokaz da nije imao namjeru pucati, ve&#263; da je to napravio u afektu", kazao je neimenovani izvor blizak forenzi&#269;arskoj ekipi koja je obavila o&#269;evid u stanu gdje su prona&#273;ena mrtva tijela pjeva&#269;ice i manekena.</p>
<p>
	U d&#382;epu Filipa kapisode prona&#273;ena je i zarolana nov&#269;anica, a u njegovom automobilu hrpa Ksenijinih cd-a.</p>
<p>
	Policija ne &#382;eli potvrditi da je droga "upletena" u cijeli slu&#269;aj.<br />
	Podsjetimo, njihova tijela prona&#273;ena su pro&scaron;li utorak na Vo&#382;dovcu u Nik&scaron;i&#263;koj ulici.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-24T08:40:14+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Paprikom protiv opasnih terorista ...</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/paprikom-protiv-opasnih-terorista-/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/paprikom-protiv-opasnih-terorista-/#When:14:04:17Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/paprikom-protiv-opasnih-terorista-//" title="Paprikom protiv opasnih terorista ..."><img src="/images/uploads/vijesti/najljucom-papricicom-bore-se-protiv-opasnih-terorista_550x386n_285615.jpg" alt="Paprikom protiv opasnih terorista ..." title="Paprikom protiv opasnih terorista ..." width="200px" /></a><p>
	Papri&#269;icu bhut jolokiju indijska vojska &#263;e iskoristiti u izradi bombi za omamljivanje protivnika. Ta vrsta je 2007. u&scaron;la u Guinnessovu knjigu rekorda<br />
	<br />
	Umjesto nukleranih bombi i raznog modernog oru&#382;ja indijska vojska odlu&#269;ila se protiv terorizma boriti papri&#269;icom. Bhut jolokija najlju&#263;a je &#269;ili paprika na svijetu. Indijska vojska iskoristit &#263;e ju u izradi plinskih bombi za omamljivanje protivnika.</p>
<p>
	- To &#263;e biti u&#269;inkovito netoksi&#269;no oru&#382;je jer njegov o&scaron;tar miris mo&#382;e zagu&scaron;iti teroriste i natjerati ih da iza&#273;u iz svojih skloni&scaron;ta - rekli su znanstvenici iz laboratorija indijskog ministarstva obrane.</p>
<p>
	Ta je vrsta paprike 2007. slu&#382;beno u&scaron;la u Guinessovu knjigu svjetskih rekorda kao najlju&#263;i za&#269;in. Bhut jolokia ima vi&scaron;e od milijun Scovilleovih jedinica, koje slu&#382;e za mjerenje ljutine. Za usporedbu, klasi&#269;ni umak Tabasco ima od 2500 do 5000 Scovilleovih jedinica.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-23T14:04:17+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>32 milijuna Amerikanaca dobiti &#263;e svoje zdravstveno osiguranje</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/32-milijuna-amerikanaca-dobiti-svoje-zdravstveno-osiguranje/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/32-milijuna-amerikanaca-dobiti-svoje-zdravstveno-osiguranje/#When:10:59:26Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/32-milijuna-amerikanaca-dobiti-svoje-zdravstveno-osiguranje//" title="32 milijuna Amerikanaca dobiti &#263;e svoje zdravstveno osiguranje"><img src="/images/uploads/vijesti/11_obama_lg.jpg" alt="32 milijuna Amerikanaca dobiti &#263;e svoje zdravstveno osiguranje" title="32 milijuna Amerikanaca dobiti &#263;e svoje zdravstveno osiguranje" width="200px" /></a><p>
	Za Obamin zakon bilo je 219 zastupnika, dok je 212 bilo protiv. Ameri&#269;kom predsjedniku trebalo je najmanje 216 glasova kako bi progurao zdravstvenu reformu. Svjetski mediji ovaj su zakon ve&#263; prozvali povijesnim. Otkako je predlo&#382;io je reformu zdravstva Obama je primao samo kritike.</p>
<p>
	- Dana&scaron;nji glasovi usli&scaron;ili su molitve svakog Amerikanca, koji se duboko nadao da &#263;e se ne&scaron;to promijeniti u zdravstvu. Ovaj zakon ide na ruku gra&#273;anima, a ne osiguravaju&#263;im tvrtkama - rekao je Obama. Dodao je kako je zakon &#269;vrst kamen koji je polo&#382;en u temelje &#39;ameri&#269;kog sna&#39;. Gotovo 32 milijuna Amerikanaca tako &#263;e ovim zakonom napokon imati zdravstveno osiguranje.</p>
<p>
	No i Obama je u slu&#269;aju ovoga zakona morao prihvatiti i neke kompromise. U zamjenu za glasovanje za zakon desetak konzervativnih demokrata, na &#269;elu s Bartom Stupakom, ishodilo je predsjedni&#269;ku uredbu kojom &#263;e se zabraniti financiranje poba&#269;aja iz saveznih sredstava. To je prvotno bilo predvi&#273;eno zakonom o zdravstvenoj skrbi. Da zakon kojim slu&#269;ajem nije pro&scaron;ao, mnogi bi se s pravom zapitali &scaron;to je Obama postigao u SAD-u, ali i u inozemstvu, tvrde mnogi. Tro&scaron;ak provedbe zakona je 940 milijarda dolara u idu&#263;ih 10 godina.</p>
<p>
	<embed allowfullscreen="true" allowscriptaccess="always" bgcolor="#000000" height="350" id="waPlayer0" name="waPlayer0" quality="high" src="http://wmd.hr/flv_player_master/player/waPlayer.swf?VideoID=21&amp;autoStart=0&amp;Style=undefined&amp;PlaylistID=undefined&amp;cam=undefined" type="application/x-shockwave-flash" width="565" wmode="transparent"></embed></p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-22T10:59:26+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Sa 12500 plasti&#269;nih boca preplovit &#263;e ocean</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/sa-12500-plasticnih-boca-preplovit-ce-ocean/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/sa-12500-plasticnih-boca-preplovit-ce-ocean/#When:08:33:34Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/sa-12500-plasticnih-boca-preplovit-ce-ocean//" title="Sa 12500 plasti&#269;nih boca preplovit &#263;e ocean"><img src="/images/uploads/vijesti/plastiki-je-isplovio-iz-kalifornije_284957.jpg" alt="Sa 12500 plasti&#269;nih boca preplovit &#263;e ocean" title="Sa 12500 plasti&#269;nih boca preplovit &#263;e ocean" width="200px" /></a><p>
	Recikliranjem sirovina, kao &scaron;to su plasti&#269;ne boce, mo&#382;emo smanjiti one&#269;i&scaron;&#263;enje koje ti materijali nanose na&scaron;im oceanima, poruka je posade katamarana Plastiki.</p>
<p>
	&nbsp;</p>
<p>
	Brod je iz Sausalita u Kaliforniji u subotu isplovio na tromjese&#269;no putovanje preko Tihog oceana. Odredi&scaron;te mu je Sydney u Australiji. Graditelj David de Rothschild je Plastiki napravio od plasti&#269;nih boca. Trebalo mu ih je &#269;ak 12.500 komada. Na put je s graditeljom krenulo jo&scaron; petero &#269;lanova posade</p>
<p>
	.<br />
	- Krenuli smo, avantura po&#269;inje - napisao je na Twitteru Rothschild, sin bogatog britanskog bankara. Ideja da izgradi brod od plasti&#269;nih boca sinula mu je prije &#269;etiri godine, nakon &scaron;to je objavljen izvje&scaron;taj UN-a o zaga&#273;enju svjetskih oceana. Nada se da &#263;e njegova poruka sti&#263;i barem do dijela dru&scaron;tva te potaknuti na recikliranje. Avanturist je 2006. godine pje&scaron;ice obi&scaron;ao Arktik.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-22T08:33:34+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ruski avion Tupoljev u istom danu imao dvije nesre&#263;e</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/ruski-avion-tupoljev-u-isstom-danu-imao-dvije-nesrece/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/ruski-avion-tupoljev-u-isstom-danu-imao-dvije-nesrece/#When:08:26:51Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/ruski-avion-tupoljev-u-isstom-danu-imao-dvije-nesrece//" title="Ruski avion Tupoljev u istom danu imao dvije nesre&#263;e"><img src="/images/uploads/vijesti/tupolev_tu144_01.jpg" alt="Ruski avion Tupoljev u istom danu imao dvije nesre&#263;e" title="Ruski avion Tupoljev u istom danu imao dvije nesre&#263;e" width="200px" /></a><p>
	Nakon dva sata leta sletio je u Moskvu jer se u kabini po&#269;elo dimiti. Nakon &scaron;to su sanirali kvar i pregledali zrakoplov, pilot je nastavio s letom. Isti taj Tupoljev je u ponedjeljak ne&scaron;to prije 4 sata morao prisilno sletjeti u &scaron;umu kraj Moskve.</p>
<p>
	U avionu je bilo osam &#269;lanova posade. Svih osmero ljudi se ozlijedilo, od &#269;ega dvoje te&scaron;ko. Zadobili su frakturu lubanje. Glasnogovornik ruskog avioprijevoznika ka&#382;e kako te dvije nesre&#263;e nisu povezane.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-22T08:26:51+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Jorge Valdano: Ronaldo je nervozan pred utakmice</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/jorge-valdano-ronaldo-je-nervozan-pred-utakmice/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/jorge-valdano-ronaldo-je-nervozan-pred-utakmice/#When:13:37:21Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/jorge-valdano-ronaldo-je-nervozan-pred-utakmice//" title="Jorge Valdano: Ronaldo je nervozan pred utakmice"><img src="/images/uploads/vijesti/ronaldo.jpg" alt="Jorge Valdano: Ronaldo je nervozan pred utakmice" title="Jorge Valdano: Ronaldo je nervozan pred utakmice" width="200px" /></a><p>
	<strong>Sportski direktor Real Madrida Jorge Valdano ka&#382;e kako najskuplji nogometa&scaron; svijeta Cristiano Ronaldo ima veliku &#382;elju za dokazivanjem na terenu radi &#269;ega &#269;esto pati od nervoze prije utakmica...</strong><br />
	<br />
	On je jako ambiciozan i pati od istinske nervoze pred nastup. Uvijek &#382;eli dokazati svoju vrijednost i veli&#269;inu. Cristiano &#269;esto pred sebe postavlja veliku odgovornost. Kaka je recimo puno mirniji &ndash; rekao je Valdano za Gazzettu dello Sport. <br />
	<br />
	Ronaldo je u ljetnom prijelaznom roku pre&scaron;ao iz Manchester Uniteda u Real Madrid za 94 milijuna eura, a nakon &#269;etiri kola u &scaron;panjolskom prvenstvu predvodi ljestvicu najboljih strijelaca uz Lionela Messija s pet postignutih golova.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-26T13:37:21+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Michelle Obama izgrlila i izljubila sve lidere G20 &#45; osim Silvija Berlusconija!</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/michelle-obama-izgrlila-i-izljubila-sve-lidere-g20-osim-silvija-berlusconij/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/michelle-obama-izgrlila-i-izljubila-sve-lidere-g20-osim-silvija-berlusconij/#When:13:32:16Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/michelle-obama-izgrlila-i-izljubila-sve-lidere-g20-osim-silvija-berlusconij//" title="Michelle Obama izgrlila i izljubila sve lidere G20 - osim Silvija Berlusconija!"><img src="/images/uploads/vijesti/berlusconi_obama.jpg" alt="Michelle Obama izgrlila i izljubila sve lidere G20 - osim Silvija Berlusconija!" title="Michelle Obama izgrlila i izljubila sve lidere G20 - osim Silvija Berlusconija!" width="200px" /></a><p>
	<strong>Razdragani bra&#269;ni par Obama smijao se i le&#382;erno pozdravljao goste uz obavezne &scaron;aljive opaske, no kad je na red do&scaron;ao talijanski premijer Silvio Berlusconi, Michelle je bila vrlo slu&#382;bena.</strong></p>
<p>
	Dok su kanadski, britanski i francuski bra&#269;ni par dobili tople zagrljaje, a Carla Bruni Sarkozy &#269;ak &#269;etiri poljupca u obraz od Baracka Obame, Silvio Berlusconi se morao zadovoljiti rukovanjem. &#268;ak je i ruski premijer Medvedev osim zagrljaja pozvan na slikanje.<br />
	<br />
	"Hajde Dmitri, ionako nemamo dovoljno zajedni&#269;kih slika", rekao je ameri&#269;ki predsjednik i povukao ga za ruku.<br />
	<br />
	Talijanski premijer upotrijebio je sav svoj &scaron;arm, &scaron;iroko ra&scaron;irio ruke ispred Michelle, nasmijao se ali ni&scaron;ta nije smek&scaron;alo prvu damu. Potom joj se pokretom ruku signalizirao neka mu do&#273;e bli&#382;e, no cijelo to vrijeme neumoljiva Michelle ostala je stajati pred njim ispru&#382;ene ruke ne prilaze&#263;i mu ni centimetra. Njen mu&#382; je sve promatrao sa strane. Kad je do&scaron;ao red na njega, samo je hladno zagrlio talijanskog premijera i lagano ga potap&scaron;ao po le&#273;ima, bez smije&scaron;ka kojeg je imao cijelu ve&#269;er.<br />
	<br />
	Nije poznato kako se Berlusconi koji je do&scaron;ao sam, proveo za ve&#269;erom, ali vrlo je vjerojatno da mu, unato&#269; hladno&#263;i doma&#263;ina, niti u jednom trenutku nije bilo dosadno.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-26T13:32:16+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Devet osoba ozlije&#273;eno u sna&#382;nom potresu koji je pogodio Bali</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/devet-osoba-ozlijedeno-u-snaznom-potresu-koji-je-pogodio-bali/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/devet-osoba-ozlijedeno-u-snaznom-potresu-koji-je-pogodio-bali/#When:11:05:17Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/devet-osoba-ozlijedeno-u-snaznom-potresu-koji-je-pogodio-bali//" title="Devet osoba ozlije&#273;eno u sna&#382;nom potresu koji je pogodio Bali"><img src="/images/uploads/vijesti/potres_bali.jpg" alt="Devet osoba ozlije&#273;eno u sna&#382;nom potresu koji je pogodio Bali" title="Devet osoba ozlije&#273;eno u sna&#382;nom potresu koji je pogodio Bali" width="200px" /></a><p>
	<strong>Kako prenosi AFP, Bali je potresom pogo&#273;en u 6.06 sati prema lokalnom vremenu, a epicentar potresa je bio na dubini od 36 kilometara, s jugoisto&#269;ne strane otoka.</strong></p>
<p>
	Potres magnitude 5,8 stupnjeva prema Richteru Sulawesi je pogodio u 3.34 sati prema lokalnom vremenu. Epicentar tog potresa je bio na dubini od 103 kilometra.</p>
<p>
	Iako su oba potresa bila prili&#269;no sna&#382;na, ovog puta vlasti nisu izdale upozorenje na mogu&#263;u opasnost od tsunamija.</p>
<p>
	<strong>Me&#273;u devet ozlije&#273;enih i trudnica</strong></p>
<p>
	"Devet je osoba ozlije&#273;eno. Od toga ih osam ima lomove kostiju, a jedna ozlije&#273;ena osoba je trudnica koja se udarila prilikom sna&#382;nog podrhtavanja", rekao je &scaron;ef Kriznog centra indonezijskog Ministarstva zdravstva, Rustam Pakaya.</p>
<p>
	Dodao je kako su mnoge gra&#273;evine uni&scaron;tene te kako je me&#273;u njima i trgova&#269;ki centar u Ramajani, na kojem se uru&scaron;io krov.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T11:05:17+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Uhi&#263;en svodnik koji je Berlusconiju i ekipi nabavljao drogu i &#382;ene</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/uhicen-svodnik-koji-je-berlusconiju-i-ekipi-nabavljao-drogu-i-zene/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/uhicen-svodnik-koji-je-berlusconiju-i-ekipi-nabavljao-drogu-i-zene/#When:10:21:27Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/uhicen-svodnik-koji-je-berlusconiju-i-ekipi-nabavljao-drogu-i-zene//" title="Uhi&#263;en svodnik koji je Berlusconiju i ekipi nabavljao drogu i &#382;ene"><img src="/images/uploads/vijesti/tarantini.jpg" alt="Uhi&#263;en svodnik koji je Berlusconiju i ekipi nabavljao drogu i &#382;ene" title="Uhi&#263;en svodnik koji je Berlusconiju i ekipi nabavljao drogu i &#382;ene" width="200px" /></a><p>
	Francuske organizacije za sigurnost potro&scaron;a&#269;a po&#269;ele su ispitivati informacije o nekoliko slu&#269;ajeva iPhonea koji su eksplodirali, pretpostavlja se zbog visoke temperature. Vijesti o sli&#269;nim problemima po&#269;ele su stizati i iz Velike Britanije, Nizozemske i &Scaron;vedske.</p>
<p>
	Dosad je u Europi eksplodiralo osam popularnih Appleovih telefona, a posljednji je slu&#269;aj zabilje&#382;en u Francuskoj kada je iPhone eksplodirao u rukama jednog 80-godi&scaron;njaka.</p>
<p>
	Europska komisija pozvala je svih 27 dr&#382;ava &#269;lanica da ozbiljno razmotre mogu&#263;e pritu&#382;be iz Rapexa, sustava za brzo upozoravanje na nesigurne proizvode.</p>
<p>
	U sjedi&scaron;tu Applea u SAD-u isti&#269;u da jo&scaron; uvijek &#269;ekaju o&scaron;te&#263;ene aparate kako bi mogli obaviti analizu i utvrditi za&scaron;to je do&scaron;lo do eksplozije. Neki kupci ve&#263; su optu&#382;ili Apple za prikrivanje pote&scaron;ko&#263;a koje ima iPhone. Ken Stanborough iz Liverpoola je kompaniju optu&#382;io da ga je poku&scaron;ala uti&scaron;ati jer je u zamjenu za od&scaron;tetu zahtijevala &scaron;utnju. Ken je od&scaron;tetu zatra&#382;io jer je iPhone koji je kupio svojoj k&#263;eri tako&#273;er eksplodirao.</p>
<p>
	Stru&#269;njaci smatraju da do pote&scaron;ko&#263;a dolazi zbog nesigurnih litij-ionskih baterija. Apple je u svijetu prodao 20 milijuna iPhonea, a svim o&scaron;te&#263;enim korisnicima besplatno je zamijenio telefone. Dok ne dobiju o&scaron;te&#263;ene ure&#273;aje ne &#382;ele davati komentare o eksplozijama baterija.<br />
	&nbsp;</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-18T10:21:27+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#381;ene &#382;rtvuju stopala na oltaru mode</title>
      <link>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/zene-zrtvuju-stopala-na-oltaru-mode/</link>
      <guid>http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/zene-zrtvuju-stopala-na-oltaru-mode/#When:14:58:35Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://dugoselo.org/svijet/hrvatska/zene-zrtvuju-stopala-na-oltaru-mode//" title="&#381;ene &#382;rtvuju stopala na oltaru mode"><img src="/images/uploads/vijesti/visoke_pete.jpg" alt="&#381;ene &#382;rtvuju stopala na oltaru mode" title="&#381;ene &#382;rtvuju stopala na oltaru mode" width="200px" /></a><p>
	<strong>&#268;ak je 80 posto &#382;ena priznalo da pati od problema sa stopalima</strong> poput zadebljanja tkiva, kurjih o&#269;iju, urastanja nokta, no samo svaka &#269;etvrta zbog tih problema odlu&#269;i potra&#382;iti stru&#269;nu pomo&#263;. <br />
	<br />
	<strong>Iako se uglavnom sva krivnja za zdravstvene tegobe</strong> prouzro&#269;ene cipelama svaljuje na one s "ubojito" visokim potpeticama, one ravnih potplata su zapravo jo&scaron; ve&#263;i krivac jer guraju stopalo prema naprijed zbog &#269;ega se javljaju gr&#269;evi u no&#382;nim prstima. <br />
	<br />
	<strong>No, najgore od svih su salonke jer imaju nizak prednji dio</strong>, te&#382;i&scaron;te se prenosi na prednji dio stopala i &#269;esto imaju &scaron;pi&#269;ast oblik. <br />
	<br />
	<strong>Velika ve&#263;ina problema sa stopalima rezultat je pogre&scaron;ne ili nekvalitetne obu&#263;e</strong>. Va&#382;no je nositi cipele odgovaraju&#263;e veli&#269;ine i primjerene aktivnostima koje obavljate dok ih nosite. &#381;enama se za no&scaron;enje savjetuju cipele s niskom potpeticom (do &#269;etiri centimetra) sa zaobljenim vrhom.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zdravlje</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-07T14:58:35+00:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>
