http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/ en mimad@net.hr Copyright 2012 2012-02-05T18:03:48+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/stkbrckovljani-drugi-na-tablici/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/stkbrckovljani-drugi-na-tablici/#When:18:03:48Z Pobjede za domaću ekipu izborili su Matej Murat protiv Romana Budek s 3/1 i protiv Gabrijela Petrović s 3/0. Tomislav Nagy je pobijedio Mihaela Godec s 3/0 te naš par Murat-Nagy gostujući par Budek-Petrović s 3/0. Jedini poraz doživio je Luka Dragun od Gabrijela Petrović s 3/1. I nakon ovog kola stolnotenisači iz Brckovljana se nalaze na drugom mjestu na tablici. Sport 2012-02-05T18:03:48+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/dugoselska-zimska-sluzba/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/dugoselska-zimska-sluzba/#When:09:57:09Z Snijeg je prestao padati gotovo prije 12 sati, prema zatečenom stanju na terenu, ceste u samom centru grada u 9 sati ujutro nisu adekvatno očišćene. Vjerojatno Grad i ove godine štedi sa solju, pa nas nimalo nije začudilo zatečeno stanje na terenu, a u prilog našoj konstataciji govore jutros snimljene fotografije. Ceste na Martinu doći će na red u roku od 48 sati nakon prestanka padalina. Kako se snalaze građani tih ulica, možete samo pretpostaviti. Većina stanovnika tih ulica kao i djeca sutra ujutro krenuti će na posao i u dugoselske škole. Nezavisni portal želi im puno sreće, lance na automobilske gume te čarape na čizme!?! Komunalne aktivnosti 2012-02-05T09:57:09+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/pronevjere-i-falsificiranja-racuna-u-vatrogasnoj-zajednici-rugvica/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/pronevjere-i-falsificiranja-racuna-u-vatrogasnoj-zajednici-rugvica/#When:21:11:00Z - Druga delikatna tema na dnevnome redu sjednice bila je nedavno otkriće pronevjere i falsificiranja računa u Vatrogasnoj zajednici Rugvica uslijed čega je proračun ove zajednice u razdoblju od travnja 2010. do kraja 2011. godine oštećen za ukupno 360.000 kuna. Prema priznanju radi se o jednoj osobi – dosadašnjem tajniku VZO Rugvica D. S. koji je uzrokovao sve nepravilnosti u financijskom poslovanju te otuđio novčana sredstava u svoju korist. Cijeli slučaj je prijavljen Državnom odvjetništvu, u tijeku je istraga. Na sjednici Općinskog vijeća iznijeto je žaljenje zbog situacije koje se dogodila – smatrajući kako je ova vatrogasna zajednica, ukupno građanstvo općine Rugvica time oštećeno. Unatoč manjku novaca – sigurnost i protupožarna zaštita na ovom području nije ugrožena. Sva dobrovoljna vatrogasna društva naći će se u problemima s funkcioniranjem, kazao je na sjednici predsjednik VZO Rugvica Krešo Kuzmec prilikom podnošenja izvješća o financijskom poslovanju VZO u 2010. i 2011. godini – no u okviru trenutnih sredstava morat će se odrediti prioriteti djelovanja prema kojima će svaki DVD definirati svoj plan rada u daljnjem razdoblju. U raspravi vijećnika oko ove problematike mogao se čuti stav da se ista situacija mogla izbjeći da je Nadzorni odbor i samo rukovodstvo VZO Rugvica radilo svoj posao - piše Dugosleska kronika na svom facebook profilu, a uskoro cijeli tekst sa sjednice Općinskog vijeća i na službenim stranicama Dugoselske kronike. Općina Rugvica 2012-02-03T21:11:00+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Eliminirajte-uzroke-nastanka-poara/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Eliminirajte-uzroke-nastanka-poara/#When:09:56:57Z Naime, tijekom siječnja ove godine u Vatrogasnom operativnom centru Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije, zabilježen je veliki broj požara. Prema inspekcijskom nadzoru, uzročnici požara na objektima su ložišta peći, dimovodni kanali i neispravni električni uređaji i instalacije. Požari su se događali na širem području Zagrebačke županije u gradovima: Sv. Nedelja, Samobor, Velika Gorica, Dugo Selo, Zaprešić, Jastrebarsko, Ivanić-Grad te općinama Brckovljani i Orle. Osim velike materijalne štete na objektima, bilo je ozlijeđenih osoba kao i osoba sa smrtnim posljedicama.  „U razdoblju od 1. do 31. siječnja 2012. godine na području Zagrebačke županije zabilježeno je 76 požara, od čega 48 požara na objektima, 23 požara otvorenog prostora te 5 požara na prometnim sredstvima. Uz navedenih 76 požara, vatrogasci su imali i dodatnih 13 tehničkih intervencija“ – pojasnio je zapovjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Josip Novosel. „Pozivam stanovnike Zagrebačke županije da učine sve potrebno kako bi se uzroci nastanka požara eliminirali“ – poručio je Novosel.  Iz Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije osim na građane apelira se i nadobrovoljna vatrogasna društva da imaju tehnički ispravna vatrogasna vozila, s punim spremnicima sredstva za gašenje, te ispravnu vatrogasnu opremu kako bi se osigurao što brži izlazak na intervenciju.  Dojava požara ili druga potreba za intervenciju vatrogasaca vrši se na besplatne brojeve telefona 193 ili 112 - stoji u priopćenju Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije. Obavijesti 2012-02-03T09:56:57+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/v.kruhak-radovi-na-nadvoznjaku-u-dugom-selu-moraju-zapoceti-2012.-godi/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/v.kruhak-radovi-na-nadvoznjaku-u-dugom-selu-moraju-zapoceti-2012.-godi/#When:11:52:15Z Dugoselska kronika  / 20.02.2009. Početak gradnje planiran u proljeće sljedeće godine KAKO je najavljeno na sastanku gradskih predstavnika na čelu s gradonačelnikom Vladom Kruhakom s direktorom Željezničkog projektnog biroa Vlatkom Sušanjom - projektiranje izgradnje nadvožnjaka nad željezničkom prugom kod nove osnovne škole trebalo bi biti završeno kroz 3-4 mjeseca, nakon čega će se zatražiti izdavanje lokacijske dozvole kako bi, procijenjeno je, radovi na izgradnji mogli početi u proljeće sljedeće godine. Na sastanku održanom 5. veljače u gradskoj upravi najavljeno je, također, kako uskoro kreću geodetski radovi kako bi se točno odredila lokacija budućeg nadvožnjaka, potom će se pokrenuti postupak projektiranja prometnica do nadvožnjaka, kako sa sjeverne strane, tako i sa južne strane, koje su u nadležnosti Zagrebačke županije i Grada Dugog Sela, kazao je gradonačelnik Dugog Sela Vlado Kruhak. Nadvožnjak će biti dugačak 500 metara jer se, naime, planira izgradnja još dva željeznička kolosijeka prema Zagrebu. U projektu rekonstrukcije željezničke pruge od Dugog Sela do Križevaca (iz kojeg je zbog I. stupnja prioriteta izuzet projekt izgradnje nadvožnjaka te se samostalno projektira) Dugo Selo postaje polazna točka zagrebačkog željezničkog prijevoza, pojašnjeno je na sastanku. Prije svega planirana je rekonstrukcija pruge i postojećeg željezničkog kolodvora u Dugom Selu, izgradnja pješačkog pothodnika od Ulice Trnoščica do kolodvora, potom izgradit će se postaja u Kopčevcu, a prijelazi u Huzanićevoj ulici, Rimskom putu i u Andrilovcu riješit će se na način denivelacije, odnosno izgradnjom nadvožnjaka. Isti projekt, kazao je gradonačelnik Kruhak, financirat će se iz predpristupnih fondova - EIB, dok će izgradnju nadvožnjaka kod nove osnovne škole financirati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.  Objavljeno na službenim stranicama grada dugoselo.hr  18. 12. 2009 Sjednica Gradskog vijeća  Gradonačelnik Kruhak je naglasio kako je gradnja nadvožnjaka u planu i kako već slijedeće godine treba biti gotova građevinska dozvola za sami projekt. Sve bi bilo i ranije gotovo, kaže Kruhak, da nije došlo do promjene osoblja u ministarstvu i Hrvatskim željeznicama, no unatoč tome projekt gradnje nadvožnjaka preko željezničke pruge je u državnom projektu gradnje do 2012.godine.  10. 02. 2010.  Prioritet trenutne gradske vlasti – projekti izgradnje sustava odvodnje, izgradnja nadvožnjaka nad željezničkom prugom i izgradnja Poduzetničke zone.  25.03.2010.  Strateški ciljevi, poput izgradnje nadvožnjaka,  izgradnje sustava odvodnje, ili pak završetka izgradnje nove školske športske dvorane i rekonstrukcije dječjeg vrtića, prema Kruhakovim riječima ne bi trebali biti upitni.  02. 04. 2010. U uredu gradonačelnika jučer je održan radni  sastanak gradonačelnika Vlade Kruhaka s predstavnicima Hrvatskih željeznica, Projektnog birao HŽ-a, IGH, te Županijskog ureda za graditeljstvo na kojem se razgovaralo o usklađivanju projekata rekonstrukcije željezničkog kolodvora u Dugom Selu i nadvožnjaka koji bi se trebali graditi preko željezničke pruge na području Grada s izmjenama Prostornog plana. Kako je istaknuo gradonačlenik Kruhak na području Grada planira se izgradnja ukupno četiri nadvožnjaka. U zapadnom dijelu Grada nadvožnjak, koji će ujedno biti glavni spoj Dugog Sela s izlaskom na autocestu, gradit će se južno od nove osnovne škole. Osim njega planira se izgradnja nadvožnjaka u Ulici Bože Huzanića, na županijskoj cesti za Ostrnu, te na cesti za Andrilovec. Kruhak dodaje kako će proširenje željezničkog kolodvora u Dugom Selu iziskivati i izgradnju pješačkog prijelaza, najvjerojatnije pothodnika, ispod pruge na mjestu Predavčeve, odnosno Rugvičke ulice, a sam kolodvor proširit će se u pravcu istoka. Isto tako željeznički trak prema Križevcima dobit će još jedan paralelni kolosijek. Poslovi, koji su sada u fazi projektiranja, odnosno usklađivanja s novim Prostornim planom Grada, trebali bi biti završeni do konca ove godine. Sama pak izgradnja objekata nominirana je za financiranje iz pretpristupnih fondova  Europske unije. 26.04.2010. Kruhak je dodao da je nadvožnjak koji će ići zapadno od Rugvičke ulice sastavni dio projekta proširenja željezničkog kolodvora, te da će zbog financiranja tog projekta iz strukturalnih fondova, radovi na nadvožnjaku morati započeti 2012. godine, a novi kolodvor mora biti završen do 2015. godine.  11.11.2010.  Osim toga jako je značajno i to da je Grad zajedno projektnim biroom Hrvatskih željeznica u prostorno plansku dokumentaciju uvrstio rekonstrukciju željeznice, dugoselskog željezničkog kolodvora, te izgradnju četiri nadvožnjaka. Gradonačelnik je naglasio kako će i iduća godina biti teška, a očekuje ih još puno zadataka, no nažalost, malo sredstava. Unatoč tome gradonačelnik je istaknuo kako građani Dugog Sela ne smiju osjetiti pad kvalitete života, kao ni grad pad standarda, a Kruhak iskazuje optimizam jer, kako kaže, pokazali su da se znaju ponašati u kriznim vremenima te da se predanim radom može ići naprijed i kada je teško.  03.04.2011. Aktualni sat dvadesete sjednice Gradskog vijeća Dugog Sela započeo je pitanjem vijećnika Nenada Sedlara (HSP) problemu nadvožnjaka, odnosno u kojoj se fazi nalazi izgradnja nadvožnjaka preko željezničke pruge u Dugom Selu. Na pitanje je odgovorio gradonačelnik Vlado Kruhak rekavši da je i ovaj projekt zapeo zbog recesije, te da se za izgradnju nadvožnjaka u Dugom Selu očekuju sredstva iz fondova EU. 25.07.2011. Aktualni sat 24. redovne sjednice Gradskog vijeća počeo je pitanjem o tijeku realizacije izgradnje nadvožnjaka za koji se, kako se moglo čuti, u jesen treba ishoditi lokacijska dozvola – tj. za izgradnju II. kolosijeka željezničke pruge prema Koprivnici, a u sklopu čijeg projekta je i izgradnja nadvožnjaka u Dugom Selu. Sama izgradnja nadvožnjaka i rekonstrukcija dugoselskog željezničkog kolodvora ovisi o sredstvima dobivenim iz predpristupnih europskih fondova. Problemi građana 2012-02-02T11:52:15+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/POELI-PRIPREMNI-RADOVI-NA-LOKACIJI-BUDUE-IKEA-ROBNE-KUE-/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/POELI-PRIPREMNI-RADOVI-NA-LOKACIJI-BUDUE-IKEA-ROBNE-KUE-/#When:10:54:31Z Rok za završetak radova je kraj ožujka ove godine kada se očekuje i dobivanje uporabne dozvole, a potom i primopredaja kanala Hrvatskim vodama koje su kao vlasnik kanala odobrile tvrtki IKEA ovu investiciju i radove. Paralelno s ovim radovima uskoro se očekuje dobivanje lokacijske dozvole za lokalne prometnice, za što je IKEA još prošle godine podnijela zahtjev te ga nekoliko puta nadopunjavala. Isto tako, Hrvatske autoceste provode potrebne radnje za početak rekonstrukcije i dogradnje prometnog čvora Ivanja Reka, investiciju koju IKEA sufinancira s 80% sredstava, odnosno 100 milijuna kuna. Nakon primopredaje melioracijskih kanala te početka radova na izgradnji pristupnih prometnica IKEA će ispuniti zakonske preduvjete za podnošenje zahtjeva za lokacijsku dozvolu, a potom i potvrdu glavnog projekta za objekte tj. IKEA robnu kući i trgovački centar. „Zadovoljni smo trenutačnim razvojem projekta. Prvi konkretni radovi su u tijeku, a uskoro očekujemo dobivanje lokacijske i građevinske dozvole za lokalne prometnice, koje ćemo također u potpunosti financirati i izgraditi. Kada govorimo o početku radova na IKEA robnoj kući i trgovačkom centru, svjesni smo da to ljude najviše zanima, ali kako taj dio nije u potpunosti u našoj nadležnosti mi jedino što možemo obećati je da smo u stanju gradnju robne kuće završiti u roku 12 mjeseci od dobivanja svih potrebnih dozvola, a trgovački centar za dodatnih 6 mjeseci.“ - istaknuo je Dragan Skalušević, direktor tvrtke IKEA Hrvatska.    Trgovački centar, koji će atrijem biti spojem s IKEA robnom kućom i s njom činiti jednu cjelinu, bilježi izuzetno dobru zainteresiranost za zakup poslovnih prostora. „Za sada bilježimo pokrivenost 62% centra predugovorima zainteresiranih zakupaca, a interes novih ne prestaje usprkos globalnoj ekonomskoj krizi i pojačanoj konkurenciji na tržištu.“, kazao je Branko Mihajlov, direktor tvrtke Inter IKEA Centre Hrvatska. Općina Rugvica 2012-02-02T10:54:31+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Sumnje-treba-prijaviti-USKOK-u/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Sumnje-treba-prijaviti-USKOK-u/#When:09:25:36Z Obračun Damira Mihanovića, bivšeg člana uprave Croatia osiguranja i ključnog svjedoka u aferi Fimi media, i predsjednice HDZ-a Jadranke Kosor u utorak je kulminirao javnom objavom mailova koje je Mihanović slao tadašnjoj premijerki. Kosor je na izvanrednoj konferenciji za medije novinarima podijelila četiri maila za koje tvrdi kako joj ih je Mihanović poslao tijekom 2009. i 2010. godine, kao odgovor na njegove nedavne javne optužbe da ga bivša premijerka nije zaštitila kad joj je prijavio korupciju, te da mu je 'ženski glas iz vrha vlade' prijetio. - Točno u 14.40 sati 19. rujna s telefonskog broja Vlade nazvan je broj posrednika koji mi je prijetio. Bio je to ženski glas i odmah sam ga prepoznao. Svatko bi ga odmah prepoznao - ispričao je Mihanović te kazao kako e-mailovi koje je Jadranka Kosor dala novinarima nisu autentični. Tjednik Aktual objavio je i transkript tog prijetećeg poziva koji je navodno, prema pisanju tog tjednika, Jadranka Kosor uputila bivšem predsjedniku uprave Croatia osiguranja, Hrvoju Vojkoviću. Poručite Mihanoviću da se ja dosad nisam njime bavila, ali ako bude trebalo, i to ću učiniti. Poručite mu da to za njega ne bi bilo dobro, a ne bi bilo dobro ni za vas - rečenica je koju je prema pisanju spomenutog tjednika, Kosor izgovorila Vojkoviću. Sumnje treba prijaviti USKOK-u Sukob između Kosor i Mihanovića u srijedu je dodatno eskalirao jer su iz nepoznatih izvora počeli pristizati razni dokumenti o navodnim sumnjivim poslovima Hrvoja Vojkovića i Damira Mihanovića u vrijeme obnašanja najviših dužnosti u upravi Croatia osiguranja. Riječ je o ugovorima o darovanju iz 2009. i 2010. godine na temelju kojih je Croatia osiguranje darovala dva puta po 199.300.00 kuna udruzi Europski pokret Hrvatska, kao sredstva donacije za organizaciju izložbe slika u izložbenom prostoru Europskog doma u Zagrebu. Ugovor su u ime Croatia osiguranja potpisali Hrvoje Vojković i Damir Mihanović, te s druge strane, tadašnji glavni tajnik udruge Europski pokret Siniša Grgić. Upravo je Grgić doveo u pitanje pravu namjenu tih ugovora, ustvrdivši kako mu je te ugovore podmetnuo predsjednik udruge Mislav Stipić zajedno s ostalom dokumentacijom koja se trebala potpisati, te da novac nije otišao za izložbu slika već je podijeljen između predsjednika Stipića i potpredsjednika udruge i aktualnog predsjednika HSLS-a Darinka Kosora. Međutim, Grgić nije ponudio niti jedan dokaz koji bi išao u prilog toj optužbi. S druge strane, Damir Mihanović nam je u telefonskom razgovoru kazao da su, ukoliko postoji bilo kakva sumnja nenamjenskog trošenja novca, za to odgovorni ljudi iz udruge Europski pokret. - Uistinu ne znam da li se taj novac trošio nenamjenski. Ukoliko se koristio za nešto drugo, a ne na ono što je stajalo u ugovoru, onda je to problem te udruge i ako postoji takva sumnja treba je prijaviti USKOK-u - rekao nam je Mihanović. Prošlost Stipića i Vojkovića Aktualnog tajnika HRT-a Mislava Stipića i bvišeg predsjednika uprave CO-a Hrvoja Vojkovića povezuje i jedna druga afera iz udruge Parlament mladih. Stipić se, kako je već poznato u medijima, okoristio članstvom u Parlamentu mladih Zagreb, tako što je preprodao vrlo vrijedne nekretnine u vlasništvu te bivše omladinske organizacije. Uz pomoć Hrvoja Vojkovića u ožujku 1994. prodao je, naime, njihov poslovni prostor u centru Zagreba (Gajeva 45), da bi kasnije, od dijela novca od prodaje, u ime Hrvatskog sokola, pravnog slijednika Parlamenta mladih Zagreb, kupio novi prostor u manje atraktivnoj Kušićevoj ulici na Gornjem gradu. No i taj prostor se ubrzo Stipiću i suradnicima učinio prevelik, pa su opet, u ime Hrvatskog sokola, stan od 108 četvornih metara na atraktivnoj lokaciju na Gornjem gradu zamijenili za puno manji stan (svega 49 četvornih metara) na daleko lošijoj i manje vrijednoj lokaciji u zagrebačkom Sigetu. Vlasnik manjeg stana Stipiću i ekipi morao je, dakako, isplatiti i razliku vrijednosti koja je tada (travanj 1996.) iznosila 120 tisuća njemačkih maraka. Stipić i suradnici kasnije su prodali i taj novozagrebački stan, a sav novac su, prema informacijama koje posjedujemo, zadržali za sebe. Nesumnjivo je, međutim, kako će u tek započetom 'ratu' između Jadranke Kosor i Damira Mihanovića u medijski eter procuriti gomila optužbi u najrazličitijim formatima, poput već viđenih prepucavanja sa snimkama, e-mailovima, ugovorima i raznim dokumentima. Razno 2012-02-02T09:25:36+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/hsknj-predstavlja-najvece-udruzenje-hrvatskih-udruga-i-institucija-u-n/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/hsknj-predstavlja-najvece-udruzenje-hrvatskih-udruga-i-institucija-u-n/#When:08:42:13Z Na Integracijski summit (tkz. „Integrationsgipfel“) njemačka kancelarka Angela Merkel poziva predstavnike svih većih migrantskih skupina, te zastupnike svih društvenih skupina u Njemačkoj. Osim kancelarke te za strance nadležne državne ministrice prof. Maria Böhmer, nazočili su i savezni ministri Annette Schavan (obrazovanje), Kristina Schröder (obitelji), Hans-Peter Friedrich (unutarnji poslovi), te nekoliko zastupnika Bundestag-a, državnih tajnika, pokrajinskih ministara i gradonačelnika.  “Raduje me, da smo kao najvažniji lobistički organ i krovna udruga Hrvata mogli doprinijeti u izradi ovog za njemačko društvo vrlo važnog plana. Ujedno je to i dokaz za visok ugled HSKNj-a i Hrvata općenito kao vrijednog i poštenog naroda. Tek je nedavno kancelarka Merkel povodom njezinog dolaska u RH brojne iseljene Hrvate nazvala mostom između Njemačke i Hrvatske,“ naglasio je gospodin Marić. Hrvati spadaju među najbolje integrirane strance u Njemačkoj: imaju najvišu kvotu maturanata, najviši postotak zaposlenosti žena, govore vrlo dobro njemački jezik i imaju najmanju kvotu nezaposlenosti. Cijeli snimak press konferencije mozete pogledati ovdje: www.bundeskanzlerin.de Razno 2012-02-02T08:42:13+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Tajanstvena-umjetnost-pobjede/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Tajanstvena-umjetnost-pobjede/#When:12:37:43Z Tema koju danas želim dotaknuti jest tajanstvena ili teška umjetnost pobjede. Kad kažem pobjeda, ne mislim na pobjedu nad nekim, na razbijanje vrata, na preskakanje zidova, na osjećaj kako su drugi slabiji od nas, već mislim na nešto mnogo dublje. Prije mnogo godina imao sam Učitelja koji mi je rekao kako se umjetnost postizanja sreće sastoji od ostvarenja ciljeva, ali ne na račun drugih, ne na tuđoj nesreći. Na neki način, umjetnost pobjede sastoji se u tome da do naših ciljeva dođemo ne koristeći se drugima kao stepenicama, ne penjući se na glavu slabijima, ne gazeći one koji nam se prividno nađu na putu, nego na jedan sasvim drugačiji način, i to svim srcem i svom snagom. Što je ova teška i tajanstvena umjetnost pobjede? Postoje oni koji se izgleda rađaju pod sretnom zvijezdom i sve im polazi za rukom. Ima pak onih kojima je vrlo teško postići bilo što. A ponekad susrećemo i izabranike povijesti, koji samom svojom prisutnošću mogu stvarati istinska čuda. Sjećam se jednog predvečerja prije dvije ili tri godine u Grčkoj, točnije, u Makedoniji. Tog su mi predvečerja potekle suze. Bio sam na ruševinama Filipopolisa, i čitao fragmente pisama Filipa Sothera. Filip Sother opisuje kako su marširali s Aleksandrom, i dok su to činili, mogli su zaista stvarati čudesna, veličanstvena djela, ali kad je on umro, nitko od njih više nije mogao stvoriti ni približno takvo djelo. Željeli su biti veliki, ali nisu mogli prestati biti osrednji i mali. Oni nisu mogli za sebe reći da su sinovi Amona, već samo da su sinovi muškarca i žene. I koliko se puta, moji dragi prijatelji, zateknemo u situaciji da želimo učiniti neko junaštvo, nešto veličanstveno, želeći se izdići na takav način da nas svi vide, da nas svi slijede, a zapravo smo u stanju učiniti samo male korake. Koliko smo puta poželjeli zapjevati poput slavuja, a ipak iz naših grla bi izlazili tek slabi, nerazgovijetni zvukovi. Koliko smo puta poželjeli letjeti, a postajali svjesni koliko smo ograničeni kad treba koračati prema nedostižnom horizontu. Zato se dakle pitamo, iz dubine duše, kao filozofi, u čemu se sastoji umjetnost pobjede? Zašto neki pobjeđuju dok drugima to ne uspijeva? Možda je, moji dragi prijatelji, život poput kabela ovog mikrofona koji držim u ruci. Ne znamo njegovu točnu duljinu, te zato moramo biti spremni i pažljivi kako bismo osjetili dokle možemo ići. Za pobjedu se ne trebamo pretvoriti u Aleksandra, jer ne možemo svi biti Aleksandar, niti se Aleksandar može pretvoriti u nekog od nas. Svatko je ono što jest, a umjetnost se sastoji u tome da budemo ono što stvarno jesmo, u našoj stvarnoj, našoj vlastitoj dimenziji kakva god bila naša veličina. Sve stare kulture i civilizacije imale su sustave nazvane inicijacija, kroz koje je čovjek razvijao svoje sposobnosti. Općenito, postoji jedna prilično pogrešna ideja o tome što su bile drevne inicijacije. Mislimo da su se sastojale od recepata i formula. Što znači da se, recimo, ispred nas pojavi Pitagora ili Platon i kaže nam: “Ustajat ćeš u taj sat, jest ćeš jaje na taj način, a na spavanje ćeš ići na taj način”. Nažalost, ne. Izgleda da nije bilo tako lako, jer da jest mnogi bi stigli do kraja puta. Ne, nije bilo tako lako, već mnogo, mnogo humanije. Danas sve promatramo kroz formule, sve uspjehe i rješenja tražimo unutar sustava. Ako nekome ide loše, kriv je politički sustav, ako imamo ekonomskih problema, kriva je administracija, a nikad se ne zapitamo: Ne radi li se ipak o čovjeku? Odnosno, o meni samome? Dokle seže važnost sustava? Gdje počinje istinska važnost one mrvice dragog Boga, koja se zove čovjek? Čovjek ima svoju temeljnu vrijednost i zbog toga se u drevnim vremenima nisu pokušavale čovjeku prenositi neke posebne tajne, već ga se više nastojalo pročistiti, očistiti  od svih svjetovnih stvari, lišiti ga njegove vlastite animalnosti, njegovih strahova, svega onog što bi moglo ometati njegov napredak, kako bi mogao, poput bijelog lotosa, dotaknuti srce stvari i uzdići se do epopteje, sagledavanja svega. Ona je prikazana stupovima čiji se kapiteli otvaraju visoko iznad tla. Nijedan stup ne otvara svoj kapitel dolje, nego gore. Stari su nam narodi ostavili svoje znanje pohranjeno u njihovim prikazima. Sjećam se velikog hrama u Karnaku. U Amonovu svetištu nalaze se stupovi s kapitelima, od kojih oni udaljeniji izgledaju kao stabljike zatvorenih lotosa, dok su oni bliži potpuno otvoreni uvis prema Suncu. Ovo je vječna pouka koja nas poziva da se približimo sebi samima, onom središtu snage koje svi nosimo u vlastitoj nutrini. Stare civilizacije su općenito imale četiri velike grupe iskušenja: iskušenja Zemlje, Vode, Zraka i Vatre. Gledano izvana, egzoterijski, to može imati veze sa zemljom, vodom, zrakom i vatrom, ali ezoterijski ima veze s određenim komponentama naše osobnosti, tj. s našim fizičkim tijelom, te s energetskim, psihološkim i mentalnim prijenosnikom, odakle potječu sve stvari koje dobivamo, postižemo i dajemo. Ali iskušenja su sama po sebi imala stvarni fizički karakter, i bila su stvarna, vrlo stvarna. U blizini Sirakuze pronađeni su ostaci jednog inicijatskog bunara – ja sam ih vidio – u kojem postoji cijeli niz bočnih otvora. Kad bi se iskušenik spuštao u ovaj vrlo mračni bunar po malenim stepenicama, iz otvora bi se pojavljivale ruke koje su ga gurale, dok su nevidljivi glasovi vikali: “Ti padaš!” Zamislite strah učenika koji nije znao da se ispod njega nalazi razapeta mreža, te da se ni na koji način ne može ubiti. Danas je taj bunar praktički zatrpan, tako da se vidi samo par metara, ali je nekada, vjerojatno, bio puno dublji. Zamislite onog koji se čvrsto priljubljen uz stjenku bunara bori sa sobom kako bi pobijedio strah i nastavio dalje pokušavajući napraviti još jedan korak. Pobijediti u tom trenutku nije značilo doći do kraja stepeništa – to bi bila konačna pobjeda. Pobijediti je značilo prijeći, korak po korak, jednu stepenicu, pa još jednu, pa još jednu. Jedna od velikih pogrešaka koje činimo pred stepeništem je ta što ga gledamo cijelog, te zamišljamo cijeli uspon. Ovo nije adekvatan psihološki položaj za suočavanje s poteškoćom, već uspon trebamo planirati stepenicu po stepenicu. Što je moj neposredni problem? Ova stepenica, ne ona ili neka druga! Ako je naš pogled usmjeren pretjerano uvis, što se često događa mnogim idealistima i mnogim duhovnjacima, lako se može dogoditi da se spotaknemo već na prvim stepenicama i padnemo u ponor. Treba znati kamo želimo stići, ali korak po korak, polagano, i bez, rekli bismo, previše planiranja. Ako umijemo pružiti svoju ruku, uvijek će se naći neki dobri anđeo, stvarni ili sanjani, koji će prihvatiti našu ruku i pomoći nam na putu. Vi znate da se najbolji mačevi izrađuju kovanjem, da moraju proći iz toplog u hladno, iz hladnog u toplo, na jedan izuzetno grub način. Ne trebamo li se i mi prekaliti? Primati udarce života kao što mač prima udarce na nakovnju. Onaj tko je jednom vidio kako radi kovač, zna da se pored udaraca čekićem može čuti još jedan zvuk. To je jeka kovine koja se oblikuje. Da, mač ječi, ali izdržava, ječi i izdržava sve dok se na kraju ovo željezo, koje nije bilo ništa drugo do običan komad kovine, pomoću udaraca, uranjanjem u hladnu vodu, i pomoću tajnih slitina – ne pretvori u list čelika i time stekne tvrdoću, oštrinu i elastičnost. Nije li to na neki način slično procesu našeg vlastitog kovanja u životu? Čitao sam u časopisu Akropole, koji ovdje u Španjolskoj upravo izlazi, članak o mačevima. U njemu ima jedna japanska priča o snijegu koji pada po jednoj trešnji i jednoj bazgi. Grana trešnje, koja je kruća, prima težinu snijega sve dok se ne slomi; bazga, elastičnija, prima težinu snijega i savija se pod njim sve dok snijeg ne padne, a onda se grana ponovno diže. Trebamo postići nutarnju ravnotežu, shvatiti da pad služi jedino zato da ponovno ustanemo. Nitko ne pada konačno, jer sve su stvari na ovom svijetu prolazne. Sve ima relativnu vrijednost, i naši uspjesi i naši neuspjesi. Uz pomoć skromnosti srca možemo i dalje stvarno napredovati. Ako uspijemo ovladati s ova četiri elementa prirode u našoj nutrini – s tzv. Zemljom, Vodom, Zrakom i Vatrom – možda nećemo činiti čudesna djela,  niti postati Amonovi sinovi, barem ne izravni, ali moći ćemo činiti nešto više od običnog. Da bismo ovo razumjeli, postoje jednostavni pokusi koji nam mogu biti od koristi. Uzmite bocu punu vode i držite je u horizontalno ispruženoj ruci. U početku izgleda vrlo lako, jer tko ne može nositi jednu litru. No, kako vrijeme prolazi, umor se pojačava i ovaj položaj naše ruke postaje vrlo bolan, osjećamo sve veću i veću težinu, pa nam se čini kao da u ruci držimo cijelu tonu. Tada bi trebalo učiniti nešto drugo: uključiti našu Volju. Neka vaše oči i vaš um počnu brojati, na primjer, žarulje na stropu (bez ispuštanja boce). Vidjet ćete kako se može izdržati mnogo lakše ako se um drži udaljen od  boli. Isto se događa i sa stvarima u životu. Ako je naš um zarobljen unutar svakog problema, u toj maloj svakodnevnoj smrti koja nas nadilazi, u tom strahu od kojeg nismo očišćeni jer nismo više u V. stoljeću prije Krista, nećemo moći izdržati ni najmanji udarac poteškoća. Trebamo pokušati podići ruku, malo je odvojiti od svijeta stvari stavljajući je pod kontrolu naše volje, volje koja ne treba biti nešto izuzetno, već mora djelovati samostalno i prirodno. Kad se sretnete s ozbiljnom poteškoćom, pokušajte uvijek izdržati jednu minutu više. Ne mislite na to kako trebate izdržati jedan sat, jedan dan, jednu godinu, cijeli život.  Ne, ne, samo jednu minutu više, ništa više od te jedne minute, a nakon toga još jednu minutu više. I tako, malo po malo, nakupit će se mnogo veći broj minuta. Moć našeg uma je strašna. Načinite drugi pokus: izmjerite psihološko trajanje jedne minute. Zamislite da vas, kad se sekundna kazaljka vrati na isto mjesto, kad načini puni krug, čekati neka velika nagrada, neizmjerna sreća (neka svatko sam zamisli što želi). Vidjet ćete kako tada kazaljka ide polako, gotovo nam se čini da stoji. A sada izvedimo suprotni pokus, zamišljajući kako će za minutu ispod nas eksplodirati bomba. Vidjet ćete kako kazaljka juri, od točkice do točkice, netko bi rekao da je sat poludio. Međutim, sat otkucava uvijek istim ritmom. Što se promijenilo? Naša perspektiva. Ako nešto gorljivo želimo, čekanje nam se čini beskrajno dugo. Moramo naučiti životu davati vrijednost koju stvarno ima, tada ćemo steći daleko istinitiju dimenziju svega što nam se događa. Danas općenito trčimo za novcem, slavom, priznanjem: bolji auto, veći stan, najnoviji model hladnjaka koji radi okrugle “kockice” leda… I tako smo stalno u napetosti, nikad nam nije dosta, jer nam se stalno čini da imamo premalo i da trebamo imati uvijek novo. Ovo je velika avet potrošačkog mentaliteta koja nam se uvukla u dušu i jedna je od najgorih formi materijalizma. Naučimo se biti zadovoljni s malim. Ne kažem da odbijemo imati više, nego jednostavno kažem da treba biti u miru s vlastitim srcem, a zatim vidjeti na koji način možemo prosperirati malo više. Tajna je u tome da spoznamo što je ono što stvarno možemo učiniti i zatim u to unesemo svu našu pažnju i svu našu snagu. Zapravo, imamo mnogo više snage nego što mislimo. Svatko od nas, koliko god malen bio, ima velike mogućnosti. Neki misle: “Neću pisati pjesme, jer uostalom… tko će mi ih objaviti? Nisam toliko dobar.” Zaboravimo malo na ovu našu potrebu za uspoređivanjem, za natjecanjem, ovu vrstu nezdravog sporta u koji su nas gurnuli. Napustimo ovaj mentalitet i radimo stvari zbog stvari samih. Ako nam se duša ispuni pjesmom, ako nam u nju dođu pjesme kao što ptice slete u gnijezdo, primimo ih, prihvatimo ih, pustimo ih da lete. . . Nije važno ako ne budu objavljene. A što su radili pjesnici dok nije bilo tiska? Što je činila Sapfo, ova izuzetna pjesnikinja,  da bi prenijela svoje djelo cijelom svijetu, premda je u srednjem vijeku bilo nemilice uništavano? Nije bilo tiskara, ni izdavača, postojale su samo pjesme, i ove pjesme su išle od ruke do ruke, malo pomalo. Ne trebaju nam veliki mediji kako bi naša djela i otkrića postala stvarna. Svoju sam najdražu knjigu počeo pisati s devetnaest godina i nisam mislio da će ikada biti objavljena, jednostavno sam je pisao jer sam tako osjećao. Koliko je onih koji unutar sebe nose knjige, poruke, blago, likove! Treba ih izvući van, treba imati snage izvući ih iz sebe, pokazati ih svijetu žednom spontanosti. Svijetu koji je sit toga da mu se govori kroz velike fraze koje su stvorili sustavi, svijet koji želi da mu se govori iz srca, muškarac muškarcu, žena ženi, osoba osobi. Iz toga proizlazi stari rimski osjećaj sloge, od jednog srca drugom. To nije izjednačavanje, jer izjednačavanje je sterilno, nego nešto što omogućuje komplementarnost jednoga s drugim, kao kod zubaca zupčanika na kojem ispupčenja jednog ulaze u udubljenja drugog...  I u tom ulasku zubaca u udubljenja koja su napustili prethodni zupci, postoji mogućnost prijenosa snage: duhovne, fizičke i – zašto ne? – nutarnje snage. . . Nutarnje snage koja u svojim rukama nosi pobjedu, onu konačnu pobjedu koja nas sve čeka, kroz male uspjehe koji trebaju biti svakodnevni, stalni i koji nam trebaju ispuniti srce vjerom i snovima. Možda biste slikali ili možda crtali? Učinite to! Nije važno hoće li ljudi to priznati ili ne. Daleko od ljudi, daleko od okoline postoji drugi sudac, veliki Sudac, toliko velik da njegovu veličinu ne možemo iskazati. On je toliko dobar da to ne možemo zamisliti, i toliko pravedan da ne sudi po djelima, nego prema srcu koje je inspiriralo djela. I taj nas veliki sudac, na neki način, zakriljuje svojim plaštem i štiti naše male uspjehe, naše male snove: stihove koje nikada nismo napisali, crteže koje nikada nismo nacrtali, ljubavi koje nismo doživjeli, prilike koje su nam izmakle, ali koje žive na neki magičan način u tom uzvišenom svijetu, i koje će nas pratiti tisućama godina do nutarnjeg i potpunog ostvarenja. Svatko od nas, čak i onaj najmanji koji se osjeća slab, čak i onaj koji misli da je sam, ima sposobnost Pobjede. Ima sposobnost ići naprijed kroz male uspjehe, kroz male korake koji će ga malo pomalo odnijeti dalje. Nisu potrebne formule, niti neka posebna pomoć. Uvijek se može ići dalje, usavršavati sve više i više. Svatko od nas treba tražiti svoje vlastito svjetlo, svoje vlastito mjesto i ako smo sretni tamo gdje jesmo – odlično! Ako nismo sretni, možemo to biti negdje drugdje. Bitno je nikome ne nanositi štetu. Bitno je sagorijevati naš vlastiti vosak, ne trošiti vosak drugih. Bitno je posjedovati Svjetlo. Potrebno je izabrati: pretpostavimo da imamo jednu svijeću, što želimo imati? Svijeću ili svjetlo? Ako želite svijeću, bit ćete cijelog života u mraku, a ako želite svjetlo, morate trošiti svijeću, uzeti šibicu, upaliti je, upotrijebiti i pustiti da se upali svjetlost, ona svjetlost koja je uvijek vertikalna, poput svjetlećeg mača. Kako god bilo, materijalne stvari propadaju, lome se i nestaju. Stari kažu “omnia transit”, “sve prolazi”, “sve se kreće”. Sve ide jednom moru kao što to čine vode. Sve ima jednu sudbinu. Udružimo se s njom. Pogledajmo raspjevane vode kako teku niz planine. Koje su vode najčistije? One koje se najviše sudaraju s kamenjem, one koje padaju u slapovima i prozračuju se u velikoj raskoši bijele pjene. Druge, plahe vode, one koje ostaju mirovati u nekom rukavcu, polako postaju ustajale i u njima ni jedno živo biće ne može obitavati. Učinite od vašeg svijeta svijet velikih ideja. Neka dobre misli i osjećaji žive u vama i pjevaju poput ptica u krošnjama stabala, poput šarenih riba u dubini mora. Neka slobodno žive u nama velika bića. Nemojte ostati na koljenima. Ustanite, iznova i opet iznova. Pomognite se svojim rukama kao krilima ili pandžama protiv zidova povijesti, i težite prema naprijed, uvijek prema naprijed. Svi ćemo umrijeti i možda ćemo se svi ponovno roditi, svi smo podvrgnuti velikom Kotaču, velikoj samsari. Međutim, daleko izvan svega ovog podvrgnuti smo našoj vlastitoj volji. *** Prije nekoliko godina, u blizini Termopilskog klanca naišao sam na onaj stari natpis koji kaže: “Građanine, ako stigneš u naš grad, reci da je ovdje umrlo tri stotine Spartanaca kako bi slijedili zakone.” Oni su znali kročiti kroz povijest vlastitim primjerom. Leonida nije brinuo zbog onih ispred njega, imao je na umu samo to da treba obraniti jedan klanac, jer se iza njega nalazilo mistično i kulturno blago Atenjana. Uspio je dobiti tri dana, ništa više, ali u ta tri dana spašeno je mnogo toga. Gdje se sada nalaze ovi ljudi, ako ne unutar nas samih? Gdje se nalaze oni veliki ljudi koji su upitali Leonidu: “Gospodine, danas ulazimo u bitku, trebamo li puno jesti kako bismo bili snažni pred neprijateljem?” Leonida im je odgovorio: “Ne, jedite lagano, jer ćemo ove noći imati veliku gozbu s Plutonom, bogom mrtvih.” Ovi vojnici nisu zadrhtali, nego su ga pogledali i rekli: “A ti, Leonida, hoćeš li i ti biti na gozbi?“ On je odgovorio: “Ja, prvi.” “Tada ćemo ove noći svi večerati s tobom i s Plutonom.” Gdje se nalaze ovi ljudi, ako ne unutar nas? Nisu zaboravljeni, nisu nestali. Jednostavno, duboko su prekriveni našim strahovima i nesigurnošću.   Odstranimo sve ovo i ponovno ćemo otkriti okićene kacige, a kroz razrušene zidine ponovno ćemo vidjeti svjetlost neba. Ponovno ćemo osjetiti naše korake u ritmu srca koje kuca u našim grudima: pobjeda, pobjeda, pobjeda! Predavanje održano u Madridu, u listopadu 1990. godine. Zanimljivosti 2012-02-01T12:37:43+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Bogomoljac-/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Bogomoljac-/#When:20:38:06Z "Se su to lopovi, kupil je diplomu v Banja Luki, znam ja, mi je pričal Štef, bil je žnjim v JNA, veli da je bil tak glup kak ti stup, a sada inženjera glumi, dripec jeden." A kada "inženjera" sretne na cesti, isti taj jalni puk će blagoglagoljivo i snishodljivo : "Dobri dan gospon X, kak vam je mati? A kćer? O da lepotica prava, študira pretpostavlam? V Londonu velite! Krasno! Čujte, mi Vam iskamo asfalta v ulici već skoro 15 let i uvek se nekak dogodi da nas zaobiđe plan, il nema penez il nekaj iskrsne, se smo platili a još uvek nam blato do kolena prispeva, jel bi mogli Vi gospon tamo v općini kod vaših pitati kaj je z našim slučajem?" "Inženjer" sa fasciklom ispod ruke, u kaputu crnom, gleda tog bogomoljca ispred sebe i zamjera si što nije malog sa porte poslao do pošte, nego se odlučio protegnuti noge i sada tu mora slušati i gledati njemu nepoznato lice, koje se krevelji i nešto brblja a jutarnji zadah iz usta punih karijesa tjera na povraćanje.   "Dobro, napišite molbu i neka se potpišu svi stanari ulice, pa ćemo vidjeti što se može učiniti " -odgovara čovjek u kaputu crnom hineći da žuri, pozdravlja i odlazi. "Hvala gospon, bum ja to danas se organiziral, hvala gospon, hvala.." - nabraja zajapureni bogomoljac, ne obraćajući pažnju da "inženjer" više nije u vidokrugu. Tek nakon nekoliko minuta dolazi ono kronično i neizbježno : "Vrag ti mater lopovsku..." Ako mislite da pretjerujem, mogu vam priznati koju mrvicu karikiranja koja scenu bogomoljca i "inženjera" prikazuje u svjetlu "krležijanskog" odnosa gradskog činovnika i seljaka, ali da su se u suštini stvari bitno promijenile u odnosu na razdoblje od prije stotinjak godina - nisu. Kukavičluk, neukost, poniznost i dalje su glavne odlike puka koji vječito nezadovoljno, mrmlja sebi u bradu o krivnji nekog drugog za blato u kojem obitava, i ništa mi više ne ide na živce od te proklete poniznosti koja daje za pravo gospodinu X da se ponaša tako kako se ponaša, zašto bi se mijenjao? Relativno blizu moje kuće nalazi se "vikendica" jednog takvog činovnika gospodina X i nije ga sramota što mu je to vikendica, ali baš ni malo ga nije sramota, čak je dao drvenim rezbarijama ukrasiti pročelje tog objekta od kakvih 200 kvadrata ne bi li što upadljivije zdanje bilo, bunar u dvorištu je restauriran onaj stari autentični prigorski također sav u drvetu, a centralno mjesto u vrtu punom cvijeća zauzimaju stara zaprežna kola koja u toplim ljetnim predvečerjima podsjećaju gospodina X na njegovo "selačko" porijeklo. Idila. A bogomoljac? Bogomoljac iz svog malog dvorišća u kojem je njegova mala hiža, sa malim prozorima, sa trulom drvenarijom, zaraslim bunarom i balegom okićenom traktorskom prikolicom gleda to zdanje, mrmlja, rogobori, cvili, reži (al po tiho) : "Se je to fkral, kupil je diplomu, tam v općini se sami banditi, nikaj ne delaju a plate visoke, eee da je meni pet minuta vlasti, takvi bi na ulazu v šekret karte izdavali, mulci"   Komično? Tragično? Kronično? Rekao bih od svega pomalo, kronična tragikomedija ovog naroda. Gospodin X, nedjeljom je u crkvi, on i žena mu, uredni, elegantni, utegnuti, bez obzira što fizički nisu izgledaju višlji od većine nazočnih, fenomen poniznosti čini ih takvima, bogomoljci šuškaju, šapću, gurkaju se, pogledavaju. "Vidi ih, kak ga nije sram, vucibatina, utegnuo se kak ti hrenovka a ova njegova kak tapeta se šareni, ni pri Bogu nemam mira od takvih, se to treba z vilama" Poslije mise u dvorištu crkve, gospon X obično zastane zbog onih nebitnih, površnih, kurtoaznih, sitnih razgovora sa rijetkim poznanicima koje sretne, bogomoljci prolaze u tišini, skrušeno, bez gurkanja, šaptanja, pogleda uprtog u pod, a ako oči i slučajno zalutaju u susret gospona X jadni bogomoljac ne zna što mu je činiti, da pozdravi ili ne pozdravi, da klimne glavom ili kaže "bok", na koncu brzo odvrati pogled i stane brojati kocke dvorišne staze "1,2,3,4,5,6,7,8,9.." i tako sve do ceste, pa polako pokraj škole, općine, vatrogasnog doma, sve do svoje blatnjave ulice, gmiže i grunta u sebi.. O piletu, mlincima, juhi, a o čemu će drugome? Z praznim želucem se politika ne vodi.   Tekst/M.P. Kolumna 2012-01-31T20:38:06+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Natjeaj-za-kratki-video-u-sklopu-projekta-Pronai-svoj-identitet/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Natjeaj-za-kratki-video-u-sklopu-projekta-Pronai-svoj-identitet/#When:08:53:57Z Autora najupečatljivijeg videa osvojit će nagradu u iznosu od 200 eura, a njegov film bit će prikazan i na završnoj prezentaciji projekta, 13. ožujka ove godine u Skopju. Rok za prijavu je 13. veljače. Više informacija možete naći ovdje. Natječaji 2012-01-31T08:53:57+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Istraivanje-u-podruju-rada-s-mladima/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Istraivanje-u-podruju-rada-s-mladima/#When:08:46:44Z Zainteresirani se pozivaju na sudjelovanje u istraživanju popunjavanjem upitnika koji je anoniman, a informacije će se koristiti u znanstvene svrhe. Više informacija možete saznati ovdje.   Obavijesti 2012-01-31T08:46:44+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/nadvoznjak-preko-pruge-gradit-ce-se-sljedece-godine/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/nadvoznjak-preko-pruge-gradit-ce-se-sljedece-godine/#When:08:07:05Z Na sastanku koji je na inicijativu Grada Jastrebarskog održao gradonačelnik Jastrebarskog Mihael Zmajlović sa predsjednikom uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem te pomoćnicima ministra pomorstva, prometa i veza  Nikolom Mendrila i Vladimirom Ferdelji dogovoren je plan djelovanja vezan uz izgradnju nadvožnjaka preko pruge u Jastrebarskom. Temeljem dogovora sa sastanka,  Hrvatske ceste će u svojem ovogodišnjem proračunu osigurati sredstva za izradu glavnog i izvedbenog projekta, nakon izrade kojih će uslijediti i potvrda glavnog projekta.  Sljedeći korak je sama gradnja nadvožnjaka, izgradnja kojeg će sukladno dogovoru započeti sljedeće godine. Podsjetimo, Grad Jastrebarsko je do sada vlastitim sredstvima financirao izradu idejnog rješenja nadvožnjaka preko pruge, a zatražio je i izdavanje lokacijske dozvole. Zagrebačka županija 2012-01-30T08:07:05+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/UAS-KOD-RUGVICE/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/UAS-KOD-RUGVICE/#When:22:06:48Z 'Dovozili smo kante, bačve i kanistre pod okriljem noći ili subotom, da općinari ne vide, pa ih zakopavali na zemljištu u Dugoselskoj ulici', ispričali su istražiteljima radnici. Otrove su dovozili i zatrpavali bagerist, vozač i nekoliko radnika početkom 2007. iz kompleksa ugasle Tvornice električnih žarulja u Folnegovićevoj ulici, gdje su skladištene lužine i kiseline iz laboratorija pogona. Tvrtka Izba-Mi trebala je opasni otpad iz TEŽ-a propisno zbrinuti, no umjesto toga zakopala ga je kraj bare Mrtvice. Radnici pretpostavljaju da je riječ i o živi. Što su sve radili u strahu od otkaza, priznali su policiji i državnom odvjetništvu u Sesvetama, koje istražuje predmet. Tako počinje priča o građevinskoj tvrtki Izba-Mi i njezinu vlasniku Ivanu Mabiću, koji je, prema kaznenoj prijavi, zakopao bačve s opasnim otpadom u blizini BC Instituta za bilje. Inspekcija Ministarstva okoliša uklonila je do sada 2.300 litara opasnog otpada, uglavnom motornog ulja, te 60 plastičnih kanistara i 26 metalnih bačvi onečišćenih opasnim otpadom koje su bile oštećene i korodirane, a pretpostavlja se da je taj nalaz samo djelomičan. Nezadovoljan što mu je tvrtka Izba-Mi dužna niz plaća, pomoćni radnik Marijan Majić progovorio je i kazao Večernjem listu da su se jednom, tijekom istovara iz kamiona, 'bačve same zapalile, a vozač i radnici jedva pobjegli'. Majić je otkrio i da je tvrtka Izba-Mi na sumnjiv način dobivala poslove od Grada, iako je poduzeće formalno u Zagrebačkoj županiji: 'Gradili smo vrtiće, škole, vatrogasne domove, sportske dvorane, sve što se financira iz proračuna Grada. A 70 posto tih poslova odradili smo s jeftinim i nesigurnim materijalima. Jednom smo smeće zakopavali kraj crkve u Kašini, stare više od 800 godina, i pronašli pet ljudskih lubanja. Mabić nam je naredio da ih zakopamo natrag', kazao je ogorčeni Majić i dodao da njegov poslodavac duguje zaposlenicima cijeli niz plaća. Izvor - tportal.hr Općina Rugvica 2012-01-29T22:06:48+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/POAR-U-ANDRILOVCU-TJ.-NAKON-POARA/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/POAR-U-ANDRILOVCU-TJ.-NAKON-POARA/#When:21:48:10Z Pogađamo, čim ste pročitali naslov vjerojatno ste pomislili da Portalovci kasne! No, o tom ste događaju bili informirani na službenim stranicama Grada, zagrebačkim tiskovinama i "Dugoselskoj kronici", a mi smo se malo po tom pitanju pritajili kao poznati "piromani"u našoj lokalnoj zajednici. Taj su nam epitet dodijelili izvjesni sugrađani, a sve zbog dobre namjere da svekoliko građanstvo "zapalimo" za građanske akcije, utvrdimo uzroke kojekakvih požara u našoj sredini pa da iste ugasimo kao dobrovoljno vatrogasno društvo jer u protivnom - izgorjet ćemo svi! To bi bila - posljedica. Ovo je pitanje tako  sveprisutno, zapravo najstarije filozofsko pitanje, UZROK i POSLJEDICA.  Što ovdje imamo za posljedicu? To da naš gradonačelnik gosp. Vlado Kruhak trenutačno zbraja troškove koje je požar prouzročio jer za njega, kao inžinjera strojarstva po struci matematika je bitna. Nada se naš gradonačelnik da bi troškovi vezani uz gašenje trebali biti manji nego što su "bila prvotna crna predviđanja" (cit. Iz "zagrebancija" com). Ne možemo si točno objasniti što to točno znači, je l se moglo predvidjeti koliko dugo će trajati požar, je l se znalo kad je planuo, je l se znalo kakva struktura smeća gori pa su zato predviđanja bila crna?! Možemo samo nagađati. I sada, naš gradonačelnik računa jer to treba biti 1 i 1 su 2 tim višešto su dobrovoljni vatrogasci značajno doprinijeli gašenju vatre, a ne da ispadne po onoj hip-hoperskoj 1 i 1 nisu 2 već 11 (pjeva Tram 11).  Podaci govore da se je prošle godine u Andrilovcu bacilo 7.158,56 tona, a to je 9 % od ukupne količine odloženog otpada koji se odlaže na službenim odlagalištima otpada.  U dugoselskim glasilima svojevremeno je pisalo da se je u Andrilovcu proveo PREVENTIVNI INSPEKCIJSKI NADZOR u srpnju 2011. godine i što se drugo pokazalo osim da nisu utvrđene nikakve nepravilnosti koje je potrebno ukloniti, a što je izjavio gosp. Boško Guja iz "Dukoma". Točno šest mjeseci iza toga - gori Andrilovec, a onda zamjenik gradonačelnika, ujedno načelnik Stožera za zaštitu i spašavanje Grada, gosp. Ivan Gereci, izjavljuje u jednoj zagrebačkoj tiskovini "... problem je nastao u jednom dijelu smetišta koje nije sanirano... jedan dio je saniran tako da se bagerom najdonji sloj smeća zatrpa 30 cm debljim slojem zemlje. Preko toga slaže se drugi sloj. Vremenom smeće se razgrađuje. Problem je što se zapalio dio koji nije saniran....". Molimo gosp. Gerecija da svekoliko građanstvo ubuduće spasi od ovakvih izjava.  Ono što znamo i o čemu želimo izvijestiti naše čitatelje je da do 2018. godine sukladno obvezama EU moramo sanirati sva postojeća odlagališta bila ona legalna ili ilegalna. Naš gradonačelnik najavljuje da je u izradi projekt sanacije odlagališta koji bi trebao započeti u travnju ili svibnju ove godine u skladu sa najvišim standardima struke. Ta je godina i rok za uspostavu integriranog sustava gospodarenja otpadom uz direktivu o otpadu koja nas obvezuje kako ćemo zbrinjavati posebne kategorije pa je selekcija otpada nužna! Upravo je ministrica zaštite okoliša i prirode, gospođa Mirela Holy najavila čitav niz mjera koje planira poduzeti, a među prvima je Zakon o otpadu. Već sada je Zakonom regulirano da bi se odvoz otpada trebao obračunati po volumenu no to se u brojnim lokalnim zajednicama ne provodi.  Zato, poštovani čitatelji, izdvajajte korisni otpad pa ćete količinu vaše kante za smeće smanjiti i do 60 %! Da ne bi bilo po džepu (posljedica), otklonimo uzroke (trpanje naše kante za smeće svim i svačim i onda - požar). Evo primjera (uz ispriku svima onima koji su već odavno ekološki osviješteni). Jutros smo dobro jeli pa je hrana uzrokom našeg zasićenja, popili čaj, mlijeko što znači da je piće uzrokom otklanjanja žeđi i nakon toga s otpadcima - u kantu za smeće! E, sad smo tu bacili i papirnate ubruse i kutiju od paštete i namaznog sira, ambalaže od onog drugog sira i kojekakvih salama. Djeca ujutro vole iscijeđeni sok od narandže pa evo malo i kora, bakin džem od šljiva se pojeo pa sa staklenkom puf, u kantu za smeće... Žurimo na posao, još malo dezodoransa nakon tuširanja. Nema ga više, potrošeno i puf – u kantu za smeće, klincu ne radi baterija pa njegov medo ne može brundati, a bez njega neće u vrtić i puf - stare baterije u kantu za smeće. Već kasnimo na posao, trebaju nam na brzinu one deblje čarape. Vani je minus. Ah, rupa na čarapi i puf - u kantu za smeće... A usput treba baciti i one stare novine što stoje na stolu već tri dana i -puf, u kantu za smeće! I tako se svakim danom baci na tone i tone smeća. U toj našoj kanti za  smeće je sve ono odbačeno i nepotrebno, ali nerazvrstano! I zove se OTPAD, a to su razne sirovine na krivom mjestu, izvori sirovina i otisci našeg života, očuvani okoliš za naše potomstvo.  S pitanjem, koliko smo sami krivi za kojekakve požare i sa željom da poticajno djelujemo na svekoliko građanstvo, molimo promijenite loše navike i budite odgovorni prema sebi i prema prirodi. Najteže osuđujemo ovaj ZLOČIN u Rugvici!!!!!  http://www.vecernji.hr/vijesti/je-li-ziva-spalionice-puto-ipak-zakopana-rugvici-clanak-370387 http://www.tportal.hr/vijesti/crnakronika/173285/U-strahu-od-otkaza-zakapali-smo-bacve-opasnog-otpada.html Gospodarstvo 2012-01-29T21:48:10+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/3.-Otvoreni-turnir-HSTS-a-u-stolnom-tenisu/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/3.-Otvoreni-turnir-HSTS-a-u-stolnom-tenisu/#When:21:00:14Z Prvog dana u subotu nastupilo je šestoro naših mladih natjecatelja. U kategoriji najmlađih kadeta nastupili su Mateo Čuturić i Luka Dragun. Na žalost oba nisu prošli prvi dio natjecanja po grupama. U kategoriji kadetkinja Ana Murat ispada u prvom kolu razigravanja poslije natjecanja po grupama. U kategoriji kadeta Mislav Martinek ispada u prvom kolu razigravanja, Tomislav Nagy ispada u osmini finala a Matej Murat osvaja 3. mjesto u kategoriji kadeta. Drugog dana u nedjelju nastupilo je pet naših natjecatelja. Ana Murat u kategoriji mlađih kadetkinja ispada u četvrtfinalu. U kategoriji juniora Tomislav Nagy nije uspio proći prvi dio natjecanja po grupama. U kategoriji mlađih kadeta Luka Dragun ne prolazi svoju grupu, Mislav Martinek ispada u šesnaestini finala a Luka Martinek osvaja 3. mjesto u toj kategoriji. Sport 2012-01-29T21:00:14+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/muljanje-u-hrvatskim-vodama/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/muljanje-u-hrvatskim-vodama/#When:23:07:24Z Tomislav Tomašević, predsjednik Zelene akcije, i Vlasta Petrač, dopredsjednica udruge Ekoturistiko, upozoravaju da su Hrvatske vode zajedno s drugim državnim institucijama suodgovorne za zagađenje u potoku Gorjak i Savi jer su Plivi svih ovih godina uredno izdavali vodopravnu dozvolu unatoč zagađenim otpadnim vodama koje su svih ovih godina ispuštane u potok Gorjak. Tu vodopravnu dozvolu su na uvid tražile razne nevladine udruge, no Hrvatske vode je odbijaju predočiti javnosti. Još početkom 2008. godine su Hrvatske vode naložile Plivi i Kvascu sanaciju potoka Gorjak, no sanacija prema izjavama Hrvatskih voda nije niti započela. Hrvatske vode su koordinirale proces sanacije pa su pod-ugovorom angažirale tvrtku APO da izradi Program sanacije, a APO je pod-ugovorom angažirao Institut Ruđer Bošković da izradi studiju kojom bi se ispitalo mulj i zagađenje u potoku Gorjak, kako bi se utvrdilo najprikladniju metodu sanacije. Institut Ruđer Bošković je 2008. godine objavio studiju koja pokazuje da je mulj u potoku Gorjak vrlo toksičan, a posebice zabrinjava visoka koncentracija antibiotika. Studija Instituta Ruđer Bošković sadrži preporuke koje Hrvatske vode u posljednje tri godine nisu provele u djelo jer se prije svega čekalo da se Pliva i Kvasac dogovore u kojem će omjeru financirati sanaciju koja je procijenjena na oko 80 milijuna kuna. Te preporuke se prije svega tiču dvaju istraživanja koja Institut smatra da je potrebno izraditi prije sanacije — istraživanje o potencijalnoj rezistentnosti bakterija iz potoka Gorjak na antibiotike te istraživanje koje bi utvrdilo da li je bilo kontakta između zagađivala iz potoka Gorjak i vodocrpilišta Šibice. "Zahtijevamo od Hrvatskih voda i ostalih nadležnih institucija da javnosti nakon tri godine čekanja prezentiraju rok do kojeg će se izraditi i objaviti istraživanje o potencijalnoj rezistentnosti bakterija iz potoka Gorjak na antibiotike. Isto tako zahtijevamo da Hrvatske vode prezentiraju rok do kojeg će se izraditi i objaviti istraživanje kojim će se utvrditi da li je došlo do kontakta između zagađivala iz potoka Gorjak (posebice antibiotika) i vodocrpilišta Šibice koje se nalazi samo 4 km nizvodno i pitkom vodom opskrbljuje 120.000 ljudi" — kaže se u saopćenju dviju udruga. Ova dva istraživanja, koja su presudna za zaštitu okoliša i zdravlje građana šire zagrebačke okolice, ne koštaju 80 milijuna kuna, već manje od 1 % tog iznosa. "Javnost ne može čekati još tri godine da se Pliva i Kvasac dogovore o omjeru financiranja cijele sanacije, a Hrvatske vode i ostale državne institucije imaju sve poluge da se istraživanja i sanaciju provede u najkraćem roku, primjerice uskratom vodopravnih dozvola Plivi i Kvascu ukoliko ne potpišu Sporazum o provedbi sanacije potoka Gorjak." Fotografije: Zelena akcija Zagrebačka županija 2012-01-28T23:07:24+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/zvonko-bogdan-za-valentinovo-u-velikoj-gorici/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/zvonko-bogdan-za-valentinovo-u-velikoj-gorici/#When:22:52:41Z Nakon dva prekrasna koncerta u KD Vatroslav Lisinsk u Zagrebu, vjerujemo da će svi fanovi ovog velikog pjevača biti zadovoljni koncertom za Valentinovo. Zvonko Bogdan će za Dan zaljubljenih izvesti svoje najpoznatije pjesme, poput ''Hej salaši na severu Bačke'', ''Tko te ima, taj te nema'', ''Nema ljepše djevojke'' i ''Moja mala nema mane'', te sigurno svim zaljubljenima, a i ostalim posjetiteljima prirediti još jedan vrhunski događaj izvorne tamburaške i starogradske glazbe. Legendarni Zvonko Bogdan, poznat kao izvođač tamburaških pjesama u svim državama bivše Jugoslavije, napisao je nebrojeno mega popularnih i romantičnih pjesama koje će zauvijek krasiti sve glazbene duše i obilježavati kulturu ovih krajeva. Rođen je u Vojvodini i živio na farmi svoga djeda, dok je drugi djed utjecao na njega svirajući tamburicu. Već s 19 godina upisao je dramsku akademiju te je za vrijeme studentskog života pjevao po kavanama po Beogradu da bi zaradio za život i školovanje. Tako je počela njegova velika i bogata glazbena karijera koja neprekidno traje već više od 40 godina. Svi koji odluče provesti Valentinovo uz koncert Zvonka Bogdana, zasigurno će imati jedno od najljepših iskustava za Dan zaljubljenih. Cijena ulaznice: 80 kn u pretprodaji, 100 kn na blagajni dvorane. Karte su u prodaju u sustavu Eventima, P.O.U. Velika Gorica, Microteam (Kurilovečka 1), Buffet Pleška (Pleška 46). Zagrebačka županija 2012-01-28T22:52:41+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/KUKURIKU-PROTIV-POVLATENIH-MIROVINA/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/KUKURIKU-PROTIV-POVLATENIH-MIROVINA/#When:14:07:26Z Žalosno je da se toga nitko nije (pri)sjetio od zastupnika pa je sam gosp. Lesar na to podsjetio u svom izlaganju. Nije li onda licemjerna ona legendarna saborska "riječ ima UVAŽENI ZASTUPNIK/CA". Kako to smiješno zvuči! Nemojte riječima, dajte djelima pa bi to trebalo zvučati ovako, "Riječ ima gosp. zastupnik Lesar, bla-bla, UVAŽAVAMO Prijedlog koji ste napisali još 2005. godine... bla-bla...to je FAKAT, ... ali bilo je prerano... bla-bla". Običan građanin je zadovoljan da je prijedlog ugledao svjetlo dana (bez obzira čiji je). Običnom građaninu je drago da je "kokotiček" iskukurikao jednu dobru vijest, a to je ukidanje povlaštenih mirovina zastupnicima, sucima Ustavnog suda i glavnom državnom revizoru. Iz saborskih klupa izdvajamo izjavu izvjesnog HDZ-ovca, Josipa Salapića "da ne bi trebalo rušiti dignitet ljudskosti i dostojanstva onoga što radimo, sada pred ulaskom u EU" (????, op.a.) Portal moli repliku i otvoreno kaže da se radi o jednoj ideologiziranoj, politiziranoj izjavi jednog tipičnog HOMO POLITICUSA koji je u filozofiji određen kao niži modus ljudskosti te da bi se takva "bića politike" trebala već jedamput osvijestiti i doprijeti do HOMO HUMANISA, a ne ono političko smatrati istinom svoje ljudskosti. I još to debelo naplatiti!!! Ako takvi "salapići" ništa ne znaju o dignitetu onih kojima je već odavno kontejner za smeće postao glavni shopping- centar, pozivamo ih s nama u obilazak, na druženje. A onda možemo na kavicu na temu dignitet, dostojanstvo, ljudskost... Izdvojili smo gore citiranog gospodina zbog njegove izjave, nikako zbog stranačke pripadnosti, jer i u toj stranci ima onih koji pripadaju onoj kategoriji koja se zove "homo humanis", čak štoviše i osobno ih poznajemo pa smo se u njihovu humanost prema ostalim građanima imali prilike uvjeriti i sami. Ima ovaj narod u Hrv.saboru i jednog don Ivana Grubišića koji je po ovom Prijedlogu rekao: "U krizi ne možemo dozvoliti da netko ide na kante za otpatke... zastupnici primjerom trebaju pokazati da su ovdje radi naroda... Ono što se dobije ukidanjem povlaštenih mirovina treba ići na poticanje zapošljavanja i novih tehnologija..".. Zagrebačka županija 2012-01-27T14:07:26+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Mogue-promjene-u-GO-HDZ-a-Dugo-Selo/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Mogue-promjene-u-GO-HDZ-a-Dugo-Selo/#When:22:37:35Z Izvor blizak dugoselskom HDZ-u izjavio je za Portal kako je ispipavanje snaga i mogućnosti, formiranje još labavih koalicija i frakcija unutar stranke već počelo. Međutim dok Gradske organizacije HDZ-a pojedinih hrvatskih gradova već izlaze u javnost s izjavama o aktivnostima koje su u tijeku kao i o mogućim kandidatima za predsjednike Gradskih organizacija i Temeljnih ogranaka, dugoselski HDZ, po starom dobrom običaju, šuti. Nezavisni portal kao i građani nisu baš iznenađeni sadašnjim stavom dugoselskih HDZ-ovaca zaduženih za odnose s javnošću, s obzirom da smo se nebrojeno puta uvjerili u cenzuriranje informacija koje provode kako unutar same stranke prema svojim članovima, tako i prema dugoselskim medijima i građanima. Dovoljno je prisjetiti se dolaska bivše premijerke i predsjednice stranke HDZ-a gđe. Jadranke Kosor, prvim niskopodnim vlakom u Dugo Selo. Nakon zaprimljene anonimne informacije na uredništvo Portala, provjere iste te službene najave dolaska premijerke na Portalu večer prije njenog dolaska, počele su nam pristizati mnogobrojne pohvale za objavu iste informacije i to upravo od članova dugoselskih HDZ-ovaca - „običnih“ članova stranke. Članovi nisu krili svoje ogorčenje cenzuriranjem takvih informacija od strane osobe zadužene za informiranje članstva, gospodina Ivana Gerecija. Većina ih je istaknula kako su nažalost neinformirani po pitanju mnogobrojnih aktualnih tema koje se raspravljaju u uskom krugu visokopozicioniranih stranačkih ljudi. „Što se događa iza zatvorenih vrata službenih odaja dugoselskog HDZ-a, uglavnom doznajemo usmenom predajom za šankom lokalnih kafića“ – samo je jedna od izjava nezadovoljnih članova koje smo imali prilike doznati tu večer. U posljednje vrijeme ponovno su se aktivirali nezadovoljni HDZ-ovci koji ističu da su predstojeći unutarstranački izbori prilika da se ozbiljno i odgovorno pristupi rješavanju nastalih problema u stranci. Svjesni su da za neke članove nije prihvatljivo filtriranje i čišćenje stranke, međutim samo takvim pristupom stranka HDZ-a može se ponovno izdići iznad kaljuže u kojoj je trenutno. Zbog mutnih radnji nekih njenih članova kojih nažalost ima i u dugoselskoj sredini treba samo oštrim rezovima, jednakim pristupom spram svakog člana stranke, kvalitetno se početi pripremati za nadolazeće lokalne izbore koji bi trebali uslijediti 2013.g. ako ne i prije. Način na koji pojedini članovi stranke rade samo za svoje interese i vlastitu karijeru nisu i ne mogu biti garancija pobjede na idućim lokalnim izborima. Pretpostavljamo da je i u HDZ-u kao i ostalim strankama moguće postojanje dviju generacijskih struja. Hoće li prevladati stariji ili mlađi, pokazat će vrijeme. Starijima se zamjera česta nenazočnost u Gradu što se reflektiralo na funkcioniranje stranke. Mlađi su iskoristili fizičku nenazočnost i priklonili se sveprisutnom mladom dopredsjedniku stranke i dobrim dijelom ostali razočarani. Je li na pomolu možda treća opcija? Zašto ne? Smatramo kako je potrebno da sve političke stranke na lokalnoj sceni uključujući i dugoselski HDZ, što prije porade na većoj transparentnosti svog javnog djelovanja, te na taj način postanu pristupačnije svim građanima tj. budućim biračima. U dobroj namjeri predlažemo dugoselskom HDZ-u da je vrijeme za buđenje davno prošlo te da shvate ozbiljnost situacije u kojoj su se našli. Činjenicu da je na nedugo održanim parlamentarnim izborima na dugoselskom području lista Kukuriku koalicije odnijela pobjedu na svim biračkim mjestima u Dugom Selu, HDZ-ovcima bi to trebao biti znak o mogućem istom ishodu na predstojećim lokalnim izborima. HDZ-ovci shvaćaju da su ovi unutarstranački izbori prekretnica u daljnjem napretku i imidžu stranke na dugoselskom području. Stoga je potrebno iznaći novi način pristupa građanima koji će na slijedećim lokalnim izborima iz redova novoizabranih ljudi TO Ostrne i GO HDZ-a Dugo Selo birati političare koji će zastupati njihove interese u sljedećem sazivu Gradskog vijeća. Pogledajmo malo trenutnu situaciju i omjer snaga političkih stranaka u gradu. Složit ćete se sa našim stavom da je novoizabrano vodstvo SDP-a u vrlo kratkom vremenu počelo pozitivno djelovati na našu lokalnu zajednicu. Vjerujemo da i u HDZ-u ima onih koji mogu pokazati svoju snagu i znanje za boljitak sviju nas. Iskustva starijih i njihovo znanje može itekako pomoći onima koji su do sada bili u sjeni stranke. Poznato je da su logistika i preventiva jednako važne funkcije unutar sustava kao i operativa. One koji su do sada bili u prilici da iskoriste iskustva starijih svojim su lošim radom i neprofesionalizmom dokazali da nisu dorasli funkcijama koje obnašaju u Gradu i da ih treba zamijeniti. Naš stav dijele i mnogobrojni građani koji nam se svakodnevno javljaju. Za one malo manje upućene o načinu napredovanja u politici, želimo napomenuti kako je ustaljena praksa da predsjednik bilo koje stranke ujedno može biti kandidiran na predstojećim lokalnim izborima za gradonačelnika Grada Dugog Sela. No, vratimo se na način provođenja unutarstranačkih izbora u HDZ-u. Izbori počinju u Temeljnim ograncima, dakle stepenicu ispod gradske odnosno općinske organizacije. To su organizacije u selima, odnosno gradskim četvrtima. Predsjednik se kandidira s 5 potpisa članova, te se bira Odbor TO od 5-9 članova i još izaslanici koji zajedno čine Izbornu skupštinu Gradske ili Općinske organizacije, prema utvrđenim kvotama, ovisno o broju članova. Na Izbornoj skupštini Gradske organizacije se opet tajnim glasanjem, ako je više kandidata, bira predsjednik, ovaj puta uz kandidaturu, s 10 potpisa spomenutih izaslanika, te članovi Gradskog ili općinskog odbora s 3 potpisa za kandidaturu. Također se biraju i izaslanici koji čine Županijsku izbornu skupštinu. Na Županijskoj izbornoj skupštini predsjednik se također bira tajnim glasanjem, uz 30 potpisa izaslanika za kandidaturu kao i članovi Županijskog odbora (30-50 + zastupnici s tog područja + županijski dužnosnici). Također se po utvrđenom ključu, odvojeno, biraju izaslanici za Izborni sabor u Zagrebu, prema formalnom prijedlogu općinske ili gradske organizacije. Tako se na Saboru okupi, kako je odlučeno, 2.200 izaslanika. S 400 potpisa potpore izaslanika se kandidira predsjednik, s 200 potpredsjednici, sa 100 članovi Predsjedništva, s tim da je svakom izaslaniku dopušteno da potpisom podupre kandidaturu više kandidata. Županijska skupština bira još 2-5 članova Središnjeg odbora HDZ-a, uz neke po dužnosti. Središnji odbor HDZ-a je nacionalno tijelo koje raspravlja o važnim stvarima, ali u praksi služi samo za potvrđivanje, ojačanje odluka Predsjedništva i predsjednika. Kandidirati se može svatko sa sakupljenim potpisima. Također kako bi sve bilo strogo transparentno uvedena je pismena vjerodajnica županijskih, odnosno gradskih i općinskih organizacija, bez koje se ne može ući na izbore na višoj razini... Tako bi trebalo biti po zakonu. Portal će se truditi izvještavati svoje čitatelje o daljnjim aktivnostima oko predstojećih unutarstranačkih izbora, onoliko koliko nam informacije budu dostupne. Hoće li to biti putem dugoselskih glasnogovornika HDZ-a ili naših tajnih izvora, pokazat će vrijeme. Politika 2012-01-26T22:37:35+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/BRAKOVI-U-KRIZI/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/BRAKOVI-U-KRIZI/#When:22:31:47Z Statistike pokazuju da je u našoj Hrvatskoj sve manje sklopljenih brakova, a sve više razvoda, što jasno pokazuje da je institucija braka u krizi. U 2010. godini u Hrvatskoj su sklopljena tek 21.294 braka, što je najmanje sklopljenih brakova u posljednjih 25 godina. Uz najčešće razvrgnute brakove između 10. i 14. godine braka, sve je više onih koji se razdvajaju nakon 25 i više godina. Rekli bi neki da se parovi olako razvode no ipak po razini stresa razvod je na drugom mjestu iza stresa nakon smrti voljene osobe. U našoj zemlji i ovoj i onoj bivšoj, dakle već 30 godina, procedura oko rastave braka ostala je - ista! ,Ajde da oprostimo onoj bivšoj jer bogami, nije se ni tako olako rastavljalo, a u ovoj nam se Hrvatskoj prošle godine rastavilo 80 parova već u prvoj godini zajedničkog života! ,Ajde da oprostimo onoj bivšoj jer ne samo da se nije tako olako rastavljalo, nije bogami nitko znao ni za predbračni ugovor. Il, me voliš il, me ne voliš, s gaćama i bez gaća! A onda još prve bračne noći udijeli se bračnoj družici kompliment da je najljepša kad je - gola, pa ona onako zaljubljena u svog bračnog druga (je l, se to još uvijek  zove "bračni drug" ili "bračni gospodin"), ne pita više lovu ni za te nesretne gaće. Kad nakon 15 godina braka ona malo omlohavi ili nakon 25 godina braka još više omlohavi, on ode... na put u nepoznato, s duplo mlađom od sebe jer je on s tih 50-ak na leđima iskusan šarmer s ponekom prosijedom koju mu je priuštila bračna družica. A djeca? E, sad šalu na stranu. Uglavnom, ratuje se zbog djece, a ona su zapravo najviše poražena jer roditelji ne shvaćaju da razvodom ne prestaju biti roditelji i da u postupku razvoda mora prevladati djetetov interes. Hrvatska će, kad postane članica EU, biti jedina država koja nema zakonski reguliranu OBITELJSKU MEDIJACIJU. To znači da ne postoji mogućnost izvansudskog dogovornog rješavanja pravnih posljedica razvoda jer nemamo zakonski uređen postupak rješavanja obiteljskih sporova uz posredovanje treće, neutralne osobe, a što znači da u našoj zemlji baš svaki razvod mora završiti na sudu. Osim toga što još sve nije zakonom uređeno, nema dovoljno osposobljenih stručnjaka za obiteljsku medijaciju, ali dobra je vijest da se radi na osnivanju postdiplomskog studija iz ove oblasti. Tako smo sugerirali našim sugovornicima koje "svrbe tabani" da pobjegnu iz braka (i ženama i muškarcima), a to vrijedi i za naše Portalovce - strpite se, možda će baš ta treća, neutralna osoba biti sreća po vas i vaše dijete. Pred vratima smo EU. I naposljetku jedna filozofska od našeg sugovornika "Nije li brak mjesto gdje se uzajamno dijele i rješavaju problemi koje, doduše, ne bismo imali da nismo oženjeni?", matematičar je rekao "Brak je suma gnjavaže, oduzimanje slobode, množenje odgovornosti, dijeljenje love", a jedan naš visokopozicioniran branitelj ispuca jednu vojnu da je brak jedini rat u kojem spavamo sa neprijateljem! U društvu nije bilo dragog nam prijatelja, malo žešćeg vjernika, ali čini nam se, kako je ugodni razgovor tekao da bi on izrekao onu "Brak je religijski čin u kojem dobijemo jednog razapetog više i jednu djevicu manje!" Kolumna 2012-01-26T22:31:47+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Rad-ili-nerad-mjesnih-odbora-u-naoj-lokalnoj-zajednici/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Rad-ili-nerad-mjesnih-odbora-u-naoj-lokalnoj-zajednici/#When:13:01:12Z Za početak, donosimo popise mjesnih odbora te članove vijeća istih pa pitamo građane poznaju li oni ove na popisu i znaju li što su isti uradili za njihovu sredinu, zašto su izabrani i što im je funkcija? Očekujemo odgovore.    MJESNI ODBORI U DUGOM SELU   MO Andrilovec  Članovi vijeća mjesnog odbora MILIVOJ POTURIČEK - predsjednik IVICA KLARIĆ VJEKOSLAV RUSTAMBEG ŽELJKO REMENAR KRUNOSLAV BAN   MO Donje Dvorišće  Članovi vijeća mjesnog odbora ZVJEZDANA JAMBREČEC - predsjednica IVICA TOLJAN MARIJAN KLASAN MARIJO ŠURINA DRAŽEN JAMBREČEC   MO Dugo Selo-Centar  Članovi vijeća mjesnog odbora ZVONKO KALEB - predsjednik BRANIMIR HORVATIČEK RAJKO PERIĆ DARINKA SVETEC KATARINA SVETEC KARLO TKALČEVIĆ ZVONKO JELEČKI SINIŠA GAVRANOVIĆ KRUNO BLAŽINOVIĆ   MO Dugo Selo-Istok  Opaska: Nije konstituirano Vijeće mjesnog odbora       MO Dugo Selo-Jug  Članovi vijeća mjesnog odbora BRANKO DERONJA - predsjednik IVAN MARJANOVIĆ MILENKO ŠOLA MARIJAN PETRLIĆ STJEPAN ŠMIT BRANISLAV MILIĆ NENAD VANJEK   MO Dugo Selo-Zapad  Članovi vijeća mjesnog odbora ZORAN PANDŽIĆ - predsjednik MARIJAN KOKOT PETAR SMOLČIĆ MILIVOJ PETRIC LUKA IVANOVIĆ VLADIMIR ERJAVEC ROBERT LEHPANER   MO Kopčevec  Članovi vijeća mjesnog odbora FRANJO KRULJAC - predsjednik MARKO PILIČIĆ ZLATKO BRUS IVAN VUKOJE MILJENKO ROGIĆ IVKA DAJAKOVIĆ IVAN SIKRA   MO Kozinšćak  Članovi vijeća mjesnog odbora DAMIR FORETIĆ - predsjednik ANTO MAMUZA ANTO BAUER DRAGICA FILIPOVIĆ MARKO NUJIĆ ZLATA VRANIĆ PARUŽ IVO BARIŠIĆ   MO Leprovica  Članovi vijeća mjesnog odbora SLAVEK DORODA - predsjednik ZDENKO TEČIĆ JOSIP PAJTEK STJEPAN ŠTEFINOVEC DRAŽEN JADANEC   MO Lukarišće  Članovi vijeća mjesnog odbora MARIJAN PAVLIĆ - predsjednik ZLATKO SRUK STJEPAN BALOG-MATAK VLADISLAV STARČEVIĆ IGOR BUBNJAR IVAN VODOPIJA JOSIP LUČIĆ   MO Mala Ostrna  Članovi vijeća mjesnog odbora DRAŽEN TURKOVIĆ - predsjednik MARIJAN KAMENJAŠEVIĆ ANĐELKO PEJIĆ IVICA CVITIĆ IVAN MUŠKON   MO Velika Ostrna  Članovi vijeća mjesnog odbora MIROSLAV IVEKOVIĆ - predsjednik BOŽIDAR CIK IVAN OREŠKOVIĆ ILIJA BUNGIĆ DAVOR OREŠKOVIĆ ILIJA MATIĆ IVAN STUBLIĆ   MO Prozorje  Članovi vijeća mjesnog odbora DUBRAVKO GRABEREC - predsjednik ZDRAVKO ČIŽMEK TAJANA BREKALO IGOR VRAŽIĆ ŽELJKO TOPOL   MO Puhovo  Opaska: Nije konstituirano Vijeće mjesnog odbora MJESNI ODBORI 2012-01-26T13:01:12+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Problem-prenatrpane-centrale-u-naem-selu/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Problem-prenatrpane-centrale-u-naem-selu/#When:12:46:49Z Potpišem ugovor sa Optima Telekomom, mjesečna obveza sa moje strane iznosi 260 kuna na razdoblje od 24 mjeseca, sa njihove strane između ostalog (telefon, TV) u tu cijenu ulazi brzina interneta od 5 mbps. Vatrometi, torte, čestitanja, osmijesi i slatke riječi uljudnih djelatnika prilikom potpisivanja pristupnog ugovora, kao da sam ušao u EU. A ubrzo... Zaista sam po prirodi strpljiv čovjek, nije mi problem resetirati modem 4-5 puta dnevno zbog oscilacija u internet vezi, nije mi problem ni pregrmiti dodatna "samovoljna" 2-3 pucanja iste te internet veze, čak nije toliko stvar u mojoj strpljivosti koliko sam lijen za zivkati službu za korisnike, lakše mi je stisnuti RESET na uređaju. Tek periodično pošaljem pokoji mail sa podacima speedtesta koji pokazuju da veza nije stabilna, odnosno da brzina varira i da je rijetko na razini koju su se oni obvezali isporučivati na osnovu potpisanog ugovora. Na mailove naravno nitko ne odgovara, jer valjda si "geek" kada u 21 stoljeću komuniciraš mailom u RH, tek nakon opetovanih primjedbi dobijem odgovor kako bi ukoliko se smetnje nastave bilo najbolje da nazovem službu za korisnike (!!??), pitam se koja je svrha mail adrese za prigovore tada? Ali dobro... Zovem službu za korisnike, spoje me sa internet deskom (zvuči obećavajuće kada imaš problema sa internetom), i gospodin mi navigira, uključi ovo, isključi ono, u jednom trenutku sam čak pomislio da zna šta radi, i na koncu paf. Nema ničega, ni interneta ni TV-a, ni telefona. "Problem ćemo riješiti u najkraćem roku" - kaže mi glas sa druge strane nakon što sam mobitelom zvao nekoliko minuta nakon kraha. Taj "najkraći rok" traje nepuna 3 dana, vikend je bio, pa bi ja to valjda trebao razumjeti (!!?), nisu mi tako rekli ali pretpostavljam, trećeg dana "talačke krize" se javlja gospodin i kaže kako su otklonili smetnje i da sada izmjerim brzinu. Speedtest radi i zaustavlja se na 3,9 mbps. "Četiri, eto to je u principu to" - kaže mili glasić sa druge strane. Dakle "to je to", kupujem čokoladu od 100 grama za 7 kuna, prodavačica izvuče načeti primjerak iste ispod pulta i kaže "to je u principu to", dva rebra ni tamo ni vamo. Kod nas, takav odnos očito još prolazi, pogotovo od strane "pružatelja usluge" koji ispred Konzuma penzionerima valjaju pakete s telefonom, TV-om, snimalicom, i ne znam sve kakvim pizdarijama koje ljudi kasnije ne koriste ali ih uredno plaćaju. Malo sam se raspitao (forumi, slična iskustva drugih korisnika) i često se u čitavoj priči spominje problem parica i prenatrpane centrale u našem selu, što naravno ne smeta pružatelja usluge da uredno prodaje svoju uslugu iako su svjesni da imaju tehničkih poteškoća sa pružanjem iste.Na spomen raskida ugovora, naravno dužni ste platiti puni iznos preostalih ugovorenih rata do isteka ugovora, bez obzira što je glavni razlog prekida nezadovoljstvo pruženom uslugom koju uredno plaćate. Znam, kao u priči, jednog sunčanog proljetnog dana i to će se pomalo srediti i dovesti u kakav takav red, a dok to ne dođe narod ovaj siromašni će i dalje biti El Dorado za kompanije koje svoje polu-proizvode uredno i papreno naplaćuju naivcima u zemlji Dembeliji, šta zna Mujo o 5 mbps, i sa 3,9 može gledati BetAtHome, slušati stream Antene i mijenjati statuse na Facebooku, živjela tranzicija! Tekst - M.P. Problemi građana 2012-01-26T12:46:49+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/ahisti-O-Ivan-Benkovi-trei-u-Zagrebakoj-upaniji/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/ahisti-O-Ivan-Benkovi-trei-u-Zagrebakoj-upaniji/#When:07:49:00Z Dugoselci su nastupili u sastavu: Vedran Benčić, Dinko Maduna, Hrvoje Benčić i Matej Bićanić, a voditelj ekipe je prof. Niko Šokčević. Poslije odigranih šest kola, poredak je: prvo mjesto Vrbovec – 12 bodova, drugo mjesto Sveta Nedjelja – 9 bodova i treće mjesto Dugo Selo s osvojenih 8 bodova. Od naših igrača posebno zapažen nastup imao je Dinko Maduna, nastavivši dosadašnji niz uspješnih igara. U zadnjih godinu dana ostvario je veliki napredak i od apsolutnog početnika izrastao u respektabilnog igrača među kadetima. Sport 2012-01-26T07:49:00+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Graani-PITAJU-koliko-je-utroeno-sredstava-za-sanaciju-Rugvike-ulice/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Graani-PITAJU-koliko-je-utroeno-sredstava-za-sanaciju-Rugvike-ulice/#When:13:15:04Z Citat tj. tekst građana Rugvičke o silnim, utrošenim sredstvima... "Hvalili se gradonačelnik, njegovi zamjenici, tajnice, portiri itd. itd. itd, kako se RADILO u Rugvičkoj ulici na odvodnji, na uređenju slivnih voda, otpadnih voda, oborinskih voda, MOKRIH voda... . E pa neka danas 24.01.2012. dođu u svojim skupocjenim cipelicama u našu ulicu pa da vide koliko je napravljeno i uloženo u Rugvičku ulicu u Dugom Selu ! NULA, APSOLUTNA NULA !!!" Problemi građana 2012-01-25T13:15:04+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Hrvatska-28.-lanica-Europske-unije/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Hrvatska-28.-lanica-Europske-unije/#When:12:56:32Z Iz Bruxellesa stižu vijesti da javnost nije imala prostora za raspravu u onakvoj širini kakva je bila potrebna te da će na području reforme pravosuđa, reforme uz antikorupcijske mjere, zaštite manjina i domaće procesuiranje ratnih zločina trebati brže provoditi. Smatra se važnim nastaviti započete reforme vezane za EU na još transparentniji način i uz još veće sudjelovanje civilnog društva. Nakon ovog pozitivnog ishoda referenduma govori se o političkoj stabilnosti, ekonomskoj i financijskoj sigurnosti, trajnom miru i korištenju sredstava iz europskih fondova. Dio građana (66,27 %) pokazalo je da vjeruju u to, dok euroskeptici (njih 33,13 %) ne isključuju ni negativne strane članstva i smatraju da rezultati referenduma idu u korist političkim elitama koje su, kako kažu, posljednjih dvadeset godina stvorile mišljenje da se bez EU ne može. Nemamo pravo isključivati ni tu mogućnost, ali se pitamo što smo mi uradili sa (s)lijepom našom u protekle dvije decenije za gospodarski i socijalni napredak, za dobrobit svojeg naroda osim što smo je rasprodali, pokrali i darovali?! Javna smo dobra pretvorili u privatna vlasništva tajkuna, a institucije pravne države pretvorili u njihov servis i zakone mijenjali i krojili kako bi se zadovoljili njihovi nezasitni apetiti. I sve je prštilo od silne ljubavi prema našoj domovini, s jednom rukom na njedrima, a s drugom s prstima u pekmezu. Ostaje još nada da će Hrvatska u ovom novom razdoblju "ostati svoja na svome, sa širim vidicima i puno većim mogućnostima", kako je to rekao gosp. Boris Šprem, predsjednik Sabora. Ovakvom nam se sada čini, u ofucanoj je staroj haljini, raščupana, ranjenog srca, tromih nogu... Takva dolazi i pridružuje se europskim blještavim večernjim toaletama i sjedne pored europskih parlamentaraca. Ali, ona je lijepa, ona je najljepša, primjećuju to svi unatoč otrcanoj haljini. U očima joj sjaj, u očima joj more jadransko, prepune joj ruke slavonskog žita, a ona već dugo više gladna nego sita, želi nahraniti i ove site i presite, čak pretile europljane. Evo, uzmite, ima za svakoga! Ponos sa svojega krša ponijela je sa sobom da je drži uspravnom jer su joj kičmu lomili njeni najmiliji. Ljepotice naša, drži se! I ostavi ovaj debeli tepih pod kojim si skrivala svu prljavštinu i bljuvotine korumpiranih iz političke, ekonomske, gospodarske, crkvene i medijske strukture. Tko bi sve nabrojao?! Ti si crvenjela od srama i pitala se - dokle ćete? Pa stanite, ne mogu više! Ti si crvenjela od srama, a oni od gramzljivosti. Ostavi ih sad pod tim tepihom, neka gutaju grinje i prašinu, neka ih kolju buhe i jedu crvi, a štakori nek ih glođu onako kako su oni glodali tebe i tvoje poštene kćeri i sinove. A za haljinu, ne brini. Radit ćemo, zaraditi i kupiti ti novu. No, i da sjediš u ovoj "štraci" u Europskom parlamentu - TI SI NAJLJEPŠA !!! Politika 2012-01-25T12:56:32+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Koncert-Midori-Ichikawa-marimba-u-Dugom-Selu-/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Koncert-Midori-Ichikawa-marimba-u-Dugom-Selu-/#When:12:50:02Z Uz klavirsku pratnju Mie Elezović  Midori će na japanskom glazbalu marimbi izvesti  Montijev Čardaš, Korsakov Bumbarov let, Mendelssohnovu Pjesmu bez riječi i druge skladbe uključujući i tradicionalne japanske pjesme. Mlade glazbenice, Japanka Midori i naša Mia, ovim su programom oduševile američku publiku u New Yorku, tako se nadamo posjeti glazbenih sladokusaca i u Dugom Selu. Koncert podupire Zagrebačke županija u suradnji s Koncertnom direkcijom Zagreba, u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Dugo Selo. Ulaz za posjetitelje je besplatan. Početak je u 19 sati - 27. siječnja, prostor Gradske knjižnice. Detaljnije o programu i glazbenicama na www.ucilistedugoselo.com Kultura 2012-01-25T12:50:02+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Akcije-darivanja-krvi-na-novoj-lokaciji/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Akcije-darivanja-krvi-na-novoj-lokaciji/#When:12:38:55Z Novost je da će se od sada gradske akcije darivanja krvi održavati u Sportskoj dvorani Dugo Selo, mala (stolnoteniska) dvorana. U prošloj godini akcije darivanja krvi provodile su se u prostoru Gradske udruge umirovljenika Dugo Selo i iako se radilo o dobroj lokaciji, taj se prostor pokazao premali. Stoga je susretljivošću Grada Dugog Sela i uprave Gradske sportske dvorane, dogovoreno korištenje ovog prostora za provođenje akcija darivanja krvi u našem gradu.  Pozivamo sve darivatelje krvi, ali i one koji su spremni to postati da se odazovu na ove akcije darivanja krvi. Obavijesti 2012-01-25T12:38:55+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/udruge-gradana-moraju-se-prestati-zlouprebljavati/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/udruge-gradana-moraju-se-prestati-zlouprebljavati/#When:07:37:40Z Nelojalna konkurencija Slučaj je poznat u branši, kaže predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreba Nenad Šepak. Manevar koji je tome poslužio može biti podloga za sapunicu: isti klub s istim vlasnicima otvoren je kao neprofitna udruga građana, a zove se Bridž club H20. Kao takav ne mora ispunjavati sve obveze i uvjete koje ispunjavaju trgovačka društva i obrtnici. Vlasnici su, čini se, pronašli način i narugali se zakonima, državi i cijeloj branši stvarajući nelojalnu konkurenciju ostalim ugostiteljima koji poštuju propise. Moglo bi se čak reći da prijeti opasnost da se svi ugostitelji registriraju kao udruge građana. Šepak navodi da je problem velik jer H2O nije usamljen slučaj."Potrebna je hitna intevencija u zakonodavstvo kako bi se uveo red, udruge građana moraju se prestati zlouprebljavati za ugostiteljsku djelatnost", kaže Šepak, dodajući da je taj problem zahvatio branšu u cijeloj zemlji, no posebno je izražen u Zagrebu, gdje je eskaliralo otvaranje udruga koje se bave ugostiteljstvom bez minimalnih tehničkih uvjeta. Smatra to nakaradnim i zloporabom Zakona o udrugama, no nakaradne su, kaže, i odredbe zakona koje sprječavaju poduzetništvo, što treba hitno mijenjati. "Mnogi su se ugostiteljski objekti zatvorili i preregistrirali u udruge jer ne trebaju zaposliti radnike, dovoljni su volonteri, ne trebaju ispunjavati minimalne tehničke uvjete, niti imati radno vrijeme. Predstoji nam borba protiv sive i crne ekomonije, a pred resorne ministre Veljka Ostojića i Gordana Marasa izaći ćemo s paketom nužnih zakonskih promjena", najavljuje Šepak. Zvučni vlasnici Klub H2O privlači medijsku pozornost zbog zvučnih imena svojih vlasnika te sporova vezanih uz gradnju objekta. Mediji su zabilježili da ga vode Mateo Šarić, sin Marijana Šarića, vlasnika Europatradea, i Ivan Lončar, sin Mladena Lončara, navodno najbogatijega i najtajnovitijega hercegovačkog tajkuna. Smješten je na dijelu katastarske čestice u Runjaninovoj 3, na mjestu bivšega alternativnog kluba Krivi put, koji je bio skladište veličine 800 četvornih metara. Na njemu je kao vlasnik upisana tvrtka Vendita. Vlasnik Vendite je Petar Šola, sin Marije Šole i Šarićev rođak. Zanimljivo je da je Vendita još 2009. dobila više od pet milijuna kuna kredita Karlovačke banke, čiji je predsjednik Uprave Sandi Šola, također sin Marije Šole. Kako je cijela čestica mnogo veća od skladišta, traje borba za zemljište. Vendita smatra da joj pripada i dio zemljišta Botaničkoga vrta, oko 7000 kvadrata iza Krivog puta. Prirodoslovno-matematički fakultet zbog istog se zemljišta više od deset godina spori s državom, Gradom Zagrebom i tadašnjim HFP-om. Zagrebačka županija 2012-01-25T07:37:40+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Radionica-Prikupljanje-sredstava-za-udruge-/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Radionica-Prikupljanje-sredstava-za-udruge-/#When:14:04:03Z Cilj radionice je upoznati predstavnike/ce civilnog sektora o načinima prikupljanja sredstava za djelovanje i provođenje aktivnosti udruga. Radionica je dio regionalnog  programa E-misija. Predavač na radionici će biti Milan Medić iz Centra za civilne inicijative.   Molimo vas da svoj dolazak potvrdite na e-mail kontakt@e-misija.info Obrazovanje 2012-01-24T14:04:03+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/turisticka-zajednica-vrbovec-vas-poziva/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/turisticka-zajednica-vrbovec-vas-poziva/#When:09:54:19Z Mi, „rode“ i ostale maske prolazimo ulicama grada 12.veljače. Krećemo u 11:30 sati sa livade kod tržnice, idemo ulicama Vrbovca i ponovo dolazimo na isto mjesto u 16:00 sati gdje ćemo optužiti, osuditi i kazniti našega Fašnika, je on nam je za kriv što su nam penzije male, što su plaće prava crkavica, što su ljudi nezaposleni, što su poljoprivrednici zakinuti za poticaje, za isplatu mlijeka, pa je sada naći kravu u selu ravno svjetskom čudu. Kao što vidite iz ovo malo nabrojanog grijesi su mu veliki i On mora odgovarati. Naš sud je brz i učinkovit. Pridružite nam se i budite i Vi dio ovog časnog suda bar na jedan dan! Prijavnicu za sudjelovanje preuzmite OVDJE TZ Vrbovec Izvor - vrbovec.org Zagrebačka županija 2012-01-24T09:54:19+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Novosti-E-misije-edukacija-za-pripremu-projekata-za-EU-financir/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Novosti-E-misije-edukacija-za-pripremu-projekata-za-EU-financir/#When:23:11:33Z U 2011. godini kroz program E-misija organizirano je i 34 radionice u 4 županije i Gradu Zagrebu. Na radionicama je ukupno sudjelovalo 422 sudionika, što je prosječno po radionici 12 sudionika. Novost E-misije u 2012. godini je da će u svim županijama pored uobičajenih radionica ponuditi temeljitu edukaciju za pripremu projekata za EU financiranje, a tim E-misije pomagat će i kod prijave u PADOR. Uvedena je tzv.Coaching metoda kroz koju će s 20-tak perspektivnih udruga kontinuirano raditi na analizi stanja udruge, napraviti plan razvoja udruge i asistirati im u provođenju plana razvoja - istaknuo je tim E-misije. Obrazovanje 2012-01-21T23:11:33+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Ana-Murat-osvojila-prvo-mjesto-1/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Ana-Murat-osvojila-prvo-mjesto-1/#When:23:05:58Z Na ovom turniru nastupilo je troje naših natjecatelja. U kategoriji najmlađih kadeta Luka Dragun je ispao u osmini finala baš kao i Tomislav Nagy u kategoriji kadeta. U kategoriji mlađih kadetkinja Ana Murat je osvojila 1. mjesto te i ovim rezultatom pokazala da se njena forma popravlja i da igra sve sigurnije. Ana je u paru sa domaćom igračicom Leonom Šantek u igri parova osvojila 2. mjesto. Sport 2012-01-21T23:05:58+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/humanitarni-koncert-u-u-vatrogasnom-domu-dvd-a-oborovski-novaki/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/humanitarni-koncert-u-u-vatrogasnom-domu-dvd-a-oborovski-novaki/#When:20:58:03Z - Roditelji imaju još dvoje djece koje također moraju uzdržavati, majka je nezaposlena, a otac je počeo raditi prije četiri mjeseca i prisiljeni su već godina kupovati lijekove za svoje dijete jer HZZO ne pokriva cijenu „Keppre“. Spomenuta operacija predviđena je 7. 3. 2012. u Njemačkoj te Vas ovim putem kao prijatelji obitelji Sever i skupina ljudi dobre volje najiskrenije molimo za pomoć koja bi roditeljima omogućila da pokriju troškove boravka u klinici za vrijeme operacije (predviđeno je dvadesetak dana) kao i plaćanje prevodioca na kojemu inzistira bolnica i ostale troškove koje nažalost HZZO ne može podmiriti. Svoje dobrovoljne priloge možete uplatiti na brojeve: ŽIRO RAČUN: 2360000-3114940835 ili TEKUĆI RAČUN: 3223021193 otvorenih kod Zagrebačke banke. Ujedno Vas pozivamo i na veliki HUMANITARNI KONCERT koji će se održati sa istim ciljem dana 17. 2. 2012. (petak) u Vatrogasnom domu DVD-a Oborovski Novaki sa mnoštvom dobrih bandova i gostiju iznenađenja… Za upite i bilo kakve informacije stojimo na raspolaganju na broju 099/8020724 Unaprijed zahvalni Ljudi dobre volje!!!   Općina Rugvica 2012-01-21T20:58:03+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/mladez-hdz-a-odrzala-je-akciju-darivanja-krvi/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/mladez-hdz-a-odrzala-je-akciju-darivanja-krvi/#When:20:41:16Z Akciju Mladeži posjetila je i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor koja je pohvalila Mladež i njihov doprinos daljnjem radu  Zaklade Ana Rukavina. Od 27 tisuća uzoraka krvi koji se nalaze u Banci krvi Zaklade dosada je tipizirano njih 15 tisuća, i spašeno trinaest života. Članovi Zaklade Ana Rukavina zahvalili su se Mladeži na odazivu i pokazivanju svijesti o potrebi što većeg upisivanja u Registar. Mladež će i dalje svojim aktivnostima poticati rad Zaklade i pokazati kako se međusobnim pomaganjem mogu spasiti mnogi životi. Želeći dati svoj doprinos, kao i potaknuti ostale na uključivanje u rad Zaklade, Mladež HDZ- a u središnjici stranke održala je akciju darivanja krvi i upisa u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica.   Zagrebačka županija 2012-01-21T20:41:16+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Priopenje-potpisnica-Kukuriku-koalicije-o-referendumu-1/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Priopenje-potpisnica-Kukuriku-koalicije-o-referendumu-1/#When:20:31:57Z  - Dugoselske podružnice političkih stranaka, potpisnica Kukuriku koalicije nedvosmisleno su opredijeljene za primjenu onih europskih standarda koji će nam omogućiti da zalaganjem za suradnju izgrađujemo partnerstva s narodima EU, te tako osiguramo mogućnosti za stabilnost i prosperitet naše djece. Nude nam se nove perspektive razvoja, otvorenosti i multikulturalnosti, a raznolikosti trebamo iskoristiti za suradnju, druženje, razmjenu, razvoj i stvaranje spona s drugim narodima.  Dvadeset drugi siječanj 2012.g. će obilježiti naš svakodnevni život opredjeljenjem za navedena načela i ciljeve, izađite na referendum i zaokruživanjem DA, potvrdite da ste zajedno s nama spremni raditi na novim izazovima za boljitak RH.  Obavijesti 2012-01-21T20:31:57+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/U-TIJEKU-JE-IZRADA-TEKSTA-JAVNIH-NATJEAJA-ZA-UDRUGE/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/U-TIJEKU-JE-IZRADA-TEKSTA-JAVNIH-NATJEAJA-ZA-UDRUGE/#When:18:54:12Z S obzirom da je Pravilnik o kriterijima i načinu ocjenjivanja projekata i programa udruga od interesa za Grad Dugo Selo „neprimjenjiv u našim strukturama„, uskoro bismo trebali svjedočiti primjeni gore navedenog Kodeksa pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga koji decidirano govori o postupcima i načelima odobravanja financijske potpore: - određivanju prioriteta za financiranje programa i projekata udruga za proračunsku godinu - raspisivanju javnih natječaja, s jasnim uvjetima natječaja, mjerilima za procjenjivanje prijava i postupku odobravanja financijskih potpora (uključujući prioritetna područja za prijavu, način sprečavanja mogućeg sukoba interesa i mogućnost uvida u postupak procjenjivanja). Javni natječaj treba biti otvoren za prijave udruga najmanje 30 dana od dana raspisivanja -  komisijskom otvaranju zaprimljenih prijava - procjenjivanju prijavljenih projekata i programa od strane stručnih tijela, osnovanih od davatelja financijskih potpora, koja čine predstavnici tijela državne uprave, znanstvenih i stručnih institucija i neprofitnih pravnih osoba (udruge, zaklade i dr.), sukladno poslovniku ili drugome aktu o radu stručnih tijela - dostavi pisanog odgovora sudionicima natječaja o odobrenoj financijskoj potpori ili razlozima neodobravanja potpore - javnom objavljivanju rezultata natječaja, s podacima o udrugama, programima i projektima za koje je odobrena financijska potpora, kao i o odobrenim iznosima, - sklapanju ugovora o financiranju programa i projekata s udrugama kojima je odobrena financijska potpora, najkasnije 60 dana od dana zaključenja - praćenju i ocjenjivanju provedbe odobrenih programa i projekata, kao i namjenskog trošenja odobrenih sredstava, na temelju obveznoga opisnog i financijskog izvješća koje udruge dostavljaju davateljima financijske potpore, sukladno odredbama ugovora o financijskoj potpori.  Pravilnik se pokazao prezahtjevnim za strukture naše lokalne zajednice, a kakvim će se pokazati primjena Kodeksa uskoro ćemo se uvjeriti. Vodite računa da ne smije biti sukoba interesa, da ste dužni priložiti uvjerenje o nekažnjavanju odgovorne osobe udruge kao i da vam se može ukinuti daljnje financiranje odobrene potpore te zatražiti povrat uplaćenih sredstava u slučaju kada udruga nenamjenski utroši sredstva te da će procjenjivanje vaših prijavljenih projekata obavljati i neprofitne pravne osobe. Što je primjenjivije u „našim strukturama„ ostaje na prosudbu čitateljima.  Portal dobronamjerno podsjeća da se s edukacijom udruga nastavlja te da se markiranje ne isplati jer im nenazočnost na istima može već 2013.g. ukinuti financiranje iz gradskog proračuna pa neće biti šanse ni za popravni ispit. Sjednice i zapisnici Gradskog vijeća 2012-01-19T18:54:12+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/2.-turnir-hsts-a-trofej-reno-vinek/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/2.-turnir-hsts-a-trofej-reno-vinek/#When:22:21:46Z Prvog dana u subotu igrali su juniori, juniorke, mlađe kadetkinje i mlađi kadeti. U kategoriji juniora Tomislav Nagy nije prošao prvi dio natjecanja po grupama a Matej Murat je ispao u prvom kolu razigravanja. U kategoriji mlađih kadetkinja Ana Murat je osvojila odlično 3. mjesto. U kategoriji mlađih kadeta Luka Dragun nije prošao svoju grupu, Mislav Martinek je ispao u četvrtfinalu od brata Luke koji je na kraju osvojio 1. mjesto u toj kategoriji. Drugog dana u nedjelju nastupali su kadeti i kadetkinje. Ana Murat je ispala u prvom kolu razigravanja u kategoriji kadetkinja. U kategoriji kadeta Tomislav Nagy i Mislav Martinek ispadaju u šesnaestini finala, Luka Martinek ispada u osmini finala dok je Matej Murat osvojio  2. mjesto potvrdivši i ovaj put svoju kvalitetu. Matej je ovim rezultatom učvrstio svoje drugo mjesto na ran listi Hrvatskog Stolnoteniskog Saveza te na osnovu toga dobio poziv od trenera reprezentacije da kao član kadetske Hrvatske reprezentacije nastupi na ITTF WJC SLOVENIJA OPNE turniru koji će se odigrati u Velenju od 02.-05.02.2012. godine. Ovo je ujedno i veliko priznanje STK“Brckovljani“, vrlo mladom klubu koji u svojim redovima sada  ima i Hrvatskog reprezentativca. Sport 2012-01-17T22:21:46+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Mjesni-odbor-Leprovica-dao-10.00000-kn-za-rotirku-na-vatrogasnom-vozil/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Mjesni-odbor-Leprovica-dao-10.00000-kn-za-rotirku-na-vatrogasnom-vozil/#When:23:12:44Z Mjesni odbori najniži su oblik političkog organiziranja građana kojima je na taj način pružena neposredna mogućnost rješavanja probleme svojeg naselja. Kako rad mjesnih odbora funkcionira u stvarnosti čuli smo na radnom sastanku SDP-ovih članova vijeća mjesnih odbora i SDP-ovih vijećnika s rukovodstvom GO SDP-a koji je održan početkom tjedna u Gradskoj vijećnici. U raspravi koja je uslijedila, nakon uvodnog izlaganja gosp. Stjepana Štefinovca, predsjednika GO SDP-a Dugo Selo, moglo se čuti kako pojedini mjesni odbori ne rade prema Statutu Grada kao ni prema Pravilima mjesnih odbora. Naglašeno je kako MO Centar i MO Lukarišće nisu održali niti jednu sjednicu članova vijeća u 2010.g. iako im zakonski akti to nalažu. U nastavku rasprave izrečene su i primjedbe kako pojedini mjesni odbori nisu izradili planove rada kao ni financijske planove za 2012.g. pa je interesantna činjenica da su ti nepostojeći planovi mjesnih odbora uvršteni u Plan i program gradnje za 2012.g. Informaciju o uvrštenju planova mjesnih odbora u proračun za 2012.g. komentirala je gđa. Jasminka Bambić, SDP-ova vijećnica u Gradskom vijeću, naglasivši kako je članovima Gradskog vijeća iz gradskih službi potvrđeno da su želje mjesnih odbora stavljene u plan gradnje za 2012.g. te dodala da kao gradska vijećnica nikada nije dobila planove mjesnih odbora na uvid. Na kraju radnog sastanka zaključeno je kako većina mjesnih odbora novac kojim raspolaže nenamjenski i neplanski troši. Razlog takvog načina rada jest pomanjkanje ideja i samovoljnost predsjednika pojedinih mjesnih odbora. Nezavisni portal smatra kako je iznesene informacije SDP-ovih članova vijeća lako provjeriti. Svaki mjesni odbor treba imati u svojoj arhivi pozive za sjednice, zapisnike s istih kao i odluke o doniraju i trošenju sredstava. Pitamo: GDJE SU? Politika 2012-01-14T23:12:44+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Info-toka-u-prostorijama-POU-Dugo-Selo/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Info-toka-u-prostorijama-POU-Dugo-Selo/#When:07:14:18Z Voditeljica info točke u mjesecu siječnju bit će gđa. Mirela Despotović iz Centra za civilne inicijative. Obavijesti 2012-01-13T07:14:18+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/obavijest-dobrovoljnog-vatrogasnog-drustva-dugo-selo/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/obavijest-dobrovoljnog-vatrogasnog-drustva-dugo-selo/#When:13:08:34Z No, treba podsjetiti da mobilni uređaji koji su proizvedeni prije srpnja 2007. godine ne pružaju mogućnost biranja brojeva hitnih službi bez prethodnog utipkavanja broja županije.  Upravo iz tog razloga Vijeće HAKOM-a donijelo je 09. prosinca 2009. godine Plan numeriranja RH. Tim je planom omogućena rezervacija kratkih kodova, odnosno brojeva 192, 193, 194, 155 i 1987 za buduće potrebe hitnih službi policije, vatrogasaca, hitne medicinske pomoći, Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru i pomoći na cestama.  Slijedom navedenog, od 01. prosinca 2011. godine implementiran je novi žurni broj 193 za poziv prema vatrogascima, no u prijelaznom razdoblju i dalje će u funkciji biti stari broj 93 i to slijedećom dinamikom:  - od dana implementacije do 03. prosinca 2012. godine brojevi 93 i 193 koristiti će se paralelno.  - od dana 03. prosinca 2012. godine prilikom pozivanja broja 93 korisnici će biti upozoreni govornom porukom da je broj 93 neaktivan te da je usluga „Vatrogasci“ dostupna na broju 193.  - od dana 02. siječnja 2014. godine broj 93 se u potpunosti gasi (uključujući i govornu poruku); prestaje paralelan rad i ostaje aktivan samo broj 193.    Zapovjednik VZG Dugo Selo: Nikola Rnjak Obavijesti 2012-01-11T13:08:34+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/za-financiranje-sportskih-udruga-i-odrazavanje-igralista-3.120.00000-k/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/za-financiranje-sportskih-udruga-i-odrazavanje-igralista-3.120.00000-k/#When:19:33:07Z Športske udruge koje djeluju na području Grada Dugog Sela, a prema predanim zahtjevima Zajednici športskih udruga Grada Dugog Sela sudjelovat će u raspodjeli 2.350.000,00 kn gradskog proračuna. Udruge su razvrstane u dvije skupine. Prvu skupinu čine: NK "Dugo Selo", NK "Ostrna", MRK Dugo Selo, ŽRK Dugo Selo, STŠK Dugo Selo, KK Dugo Selo, Kuglački klub Dugo Selo, Šahovski klub Dugo Selo, ŠRD Dugo Selo, Kyokushin karate klub Dugo Selo, Taekwondo klub Dugo Selo, Taekwondo klub Martin grad, Odbojkaški klub Dugo Selo, AMK Dugo Selo, Teniski klub Dugo Selo, Biciklistički klub Dugo Selo i Atletski klub Martin - Dugo Selo. Drugu skupinu čini Društvo športske rekreacije "Šport za sve". Financijska sredstva za Programe javnih potreba u športu Grad Dugo Selo doznačuje Zajednici športskih udruga koja će temeljem kriterija koje utvrđuju tijela iste Zajednice,  odobrena sredstva raspodjeliti svojim članicama.  Vjerujemo kako će gospodin Branko Deronja, novoizabrani predsjednik ZŠUGDS-a raspodjelu novca poreznih obveznika izvršiti na transparentan način. Gospodin Deronja izabran je za novog predsjednika Zajednice športskih udruga Grada Dugog Sela 5. prosinca 2011.g. na Izvanrednoj skupštini Zajednice nakon neopozive ostavke dotadašnjeg predsjednika gospodina Ilije Papka o čijoj ostavci je Nezavisni portal informirao dugoselsku javnost.    PROGRAM JAVNIH POTREBA U ŠPORTU  GRADA DUGOG SELA ZA 2012. GODINU OPĆE ODREDBE Grad Dugo Selo financijskim sredstvima iz Proračuna Grada Dugog Sela sufinancira športsku djelatnost. Programom javnih potreba u športu, Grad Dugo Selo iskazuje svoje opredjeljenje u ovoj djelatnosti, a što je utvrđeno i Ustavom Republike Hrvatske, u svezi obveze države da potiče skrb o športu, a što je sukladno i članku 76. Zakona o športu (Narodne novine br. 71/06., 150/08. – Uredba, 124/10. i 124/11.). Zajednica športskih udruga Grada Dugog Sela, temeljem članka 76. stavak 2. Zakona o športu, predlaže Program javnih potreba u športu Grada Dugog Sela, a Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na prijedlog Gradonačelnika, donosi Program javnih potreba u športu Grada Dugog Sela. Sredstva Proračuna koja su namijenjena financiranju javnih potreba u športu Grada Dugog Sela, a sukladno članku 76. stavak 5. Zakona o športu, izdvajaju se na račun Zajednice športskih udruga Grada Dugog Sela, koja, o ostvarenju Programa i utrošku financijskih sredstava, podnosi Izvješće o utrošku financijskih sredstava Gradskom vijeću Grada Dugog Sela, temeljem Zakona o proračunu i Odluci o izvršenju Proračuna Grada Dugog Sela za 2011. godinu.  II. UTVRĐIVANJE JAVNIH POTREBA Javne potrebe u športu za koje se sredstva osiguravaju iz Proračuna Grada Dugog Sela su programi, odnosno aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za Grad Dugo Selo: 1. Poticanje i promicanje športa 2. Provođenje športskih aktivnosti djece, mladeži i studenata 3. Djelovanje Zajednice športskih udruga 4. Športska priprema, domaća i međunarodna natjecanja te opća i posebna zdravstvena zaštita športaša 5. Zapošljavanje osoba za obavljanje stručnih poslova u športu 6. Športsko - rekreacijske aktivnosti građana 7. Športske aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom 8. Planiranje, izgradnja, održavanje i korištenje športskih građevina značajnih za Grad Dugo Selo. Šport kao društvena djelatnost od posebnog je interesa za društvo jer pridonosi zdravom životu, sa značajnom odgojnom i obrazovnom komponentom i socio-humanističkim efektom. Programe javnih potreba u športu, koje se odnose na športske aktivnosti školske djece i mladeži predlažu školski učenički klubovi i Zajednica športskih udruga Grada Dugog Sela. Športske aktivnosti invalida ostvaruju se kroz udruge invalida i osobe s tjelesnim oštećenjima, te se sredstva za djelatnost navedenih udruga osiguravaju posebnim programom.  III. ČLANICE ZAJEDNICE ŠPORTSKIH UDRUGA GRADA DUGOG SELA Imajući u vidu javne interese u športu Grada Dugog Sela, položaj i značaj športskih klubova u promociji Grada, a posebno cijeneći kvalitetu rada s mlađim uzrastom, a u cilju ostvarivanja programa, poticanja i promocije športa, športske udruge koje djeluju na području Grada Dugog Sela svrstane su u dvije skupine: A). NATJECATELJSKI ŠPORT 1. NK "Dugo Selo" 2. NK "Ostrna" 3. MRK Dugo Selo 4. ŽRK Dugo Selo 5. STŠK Dugo Selo 6. KK Dugo Selo 7. Kuglački klub Dugo Selo 8. Šahovski klub Dugo Selo 9. ŠRD Dugo Selo 10. Kyokushin karate klub Dugo Selo 11. Taekwondo klub Dugo Selo 12. Taekwondo klub Martin grad 13. Odbojkaški klub Dugo Selo 14. AMK Dugo Selo 15. Teniski klub Dugo Selo 16. Biciklistički klub Dugo Selo 17. Atletski klub Martin, Dugo Selo  B ) ŠPORTSKA REKREACIJA 1. Društvo športske rekreacije "Šport za sve".   IV. PROGRAMSKI CILJEVI Programski ciljevi proizlaze iz trajnih opredjeljenja za razvoj športa, koji pridonose zdravom životu građana, odgoju i obrazovanju djece i mladeži, te razvoju humanih odnosa među ljudima. Ciljevi Programa javnih potreba u športu Grada Dugog Sela, a koji se financiraju iz Proračuna Grada Dugog Sela su sljedeći: 1. ulaganje u razvoj i formiranje mladih športaša i edukaciju stručnih kadrova 2. skrb o športskim terenima i objektima Grada Dugog Sela 3. poticanje uključivanja u šport djece, mladeži i građana  Financijska sredstva za Programe javnih potreba u športu doznačuju se Zajednici športskih udruga. Zajednica športskih udruga Grada Dugog Sela, a temeljem kriterija koje utvrđuju tijela Zajednice, doznačena sredstva raspoređuje svojim članicama.    V. PLAN SREDSTAVA ZA SUFINANCIRANJE PRIHODI Sredstva iz Proračuna Grada Dugog Sela 3.120.000,00 kuna   RASHODI I. Financiranje športskih udruga i odražavanje igrališta 3.120.000,00 kuna   1. ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA 2.350.000,00 kuna A) redovna djelatnost: 1.560.000,00 kuna - natjecanje i stručni rad, sustav kluba – redovni program - natjecanje i stručni rad – športske škole - održavanje i najam - klubovi B ) objekti: 330.000,00 kuna - sportske dvorane i kuglana - dvorane sportske škole i povećani programi C) Prijevozi: 285.000,00 kuna - autobusi, automobili - autobusi – sportske škole, povećani programi D) Ostali programi: 15.000,00 kuna - nagrade i priznanja, informativna djelatnost E) Obaveze iz programa 2011. 40.000,00 kuna - održavanje, dvorane, prijevoz F) Funkcioniranje Zajednice športskih udruga 75.000,00 kuna - naknada za rad tajnika, administrativni troškovi G) Rezerva za moguće plasmane 30.000,00 kuna- Završnice, ostali plasmani, kup natjecanja H) Rezerva i zajednički programi 15.000,00 kuna   2. Redovna djelatnost Sportskog centra 550.000,00 kuna - Troškovi zaposlenih i održavanja sportskih objekata i terena   3. Troškovi energije i komunalnih usluga 220.000,00 kuna - Troškovi struje na sportskim objektima 35.000,00 kuna - Troškovi plina na sportskim objektima 35.000,00 kuna - Troškovi vode na sportskim objektima 150.000,00 kuna  Sredstva iz Proračuna Grada Dugog Sela, koja su osigurana za sufinanciranje Zajednice športskih udruga, prema dostavljenim programima, raspoređivat će se u skladu s naplaćenim prihodima, te prema unaprijed dostavljenim zahtjevima i izvješćima o ostvarenim programima iz prethodne dodjele sredstava Zajednici. Zajednica športskih udruga Grada Dugog Sela obvezuje se Gradskom vijeću podnijeti godišnje izvješće o financijskom poslovanju i izvršenju programa. Ovaj Program primjenjuje se do 01. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2012. godine, a stupa na snagu danom objave u Služenom glasniku Grada Dugog Sela.  Ovaj program donijelo je Gradsko vijeće Grada Dugog Sela na 28. sjednici, održanoj 20. prosinca 2011. godine. Sjednice i zapisnici Gradskog vijeća 2012-01-09T19:33:07+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/aktivnosti-glazbenog-studija-cerovac/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/aktivnosti-glazbenog-studija-cerovac/#When:21:02:33Z Studio najavljuje i početak TEČAJEVA BUBNJEVA koji je namijenjen mladima od 6 do 66 godina, a tečaj može poslužiti i kao sastavni dio glazbene terapije. Od slijedećeg tjedna primaju se i predbilježbe za  ENGLESKO-GLAZBENU IGRAONICU.    Pojedinosti možete doznati:  Glazbeni studio Cerovac(GSC) registrirana udruga A.Starčevića 86 10370 Dugo Selo 01/622 77 66091/ 572 56 70 ivan.cerovac@zg.t-com.hr http://glazbenistudiocerovac.blog.hr   Obrazovanje 2012-01-07T21:02:33+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/USKOK-istrauje-najveu-hrvatsku-IT-kompaniju-M-SAN-/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/USKOK-istrauje-najveu-hrvatsku-IT-kompaniju-M-SAN-/#When:20:52:41Z   Nedavno proglašen najvećom IT kompanijom u Adriatic regiji – hrvatski IT div M SAN navodno se nalazi pod istragom USKOK-a… Novi broj Nacionala donosi priču o posljednjoj u nizu USKOK-ovih istraga domaćih tvrtki. Naime, tijekom posljednjih osam godina, M SAN i njene tvrtke kćeri dobile su brojne poslove s državnim instituciama i javnim poduzećima čija vrijednost premašuje nekoliko milijardi kuna. Kao uvod u istragu poslužio je vrijedan ugovor o lobiranju koji je sklopljen između M SAN-a i Ive Sanadera. Iako je USKOK tijekom istrage prikupio popriličan broj dokaza, presudan bi mogao biti ugovor između M SAN-a i Plinacroa. Taj ugovor pokazuje kako je M SAN imao povlašten položaj koji mu je omogućavao da gotovo sam određuje koje će i kakve poslove odrađivati u državnim i javnim tvrtkama. Tako, primjerice, USKOK posjeduje korespondenciju iz koje proizlazi da je projektnu dokumentaciju pisala tvrtka KING ICT, inače u vlasništvu M SAN-a, doznaje Nacional. Ista tvrtka koja će četiri mjesca kasnije dobiti posao na javnom natječaju u Plinacrou. Osim što ukazuje da je privatna tvrtka imala pristup Plinacrou prije no što je natječaj uopće raspisan, upitan je i cilj takvog projekta jer ga je, prema svemu sudeći inciriala Uprava, a ne stručna služba. Naša najveća IT grupacija prošle je godine s pojedinim ministarstvima i javnim tvrtkama sklopila ugovore vrijedne približno 450 milijuna kuna. Ovo bi moglo biti zanimljivo… poručuje poslovniplus.com Općina Rugvica 2012-01-06T20:52:41+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Zato-da-utim-1/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Zato-da-utim-1/#When:20:55:27Z Vjerujem čvrsto da domoljublje nije šutnja i negacija o svemu i svega onoga negativnog što se događalo tokom proteklih dvadeset godina u Republici Hrvatskoj, vjerujem da nisam manje domoljub ako se zapitam je li npr. Branimir Glavaš išao u rat iz građanske odgovornosti ili da postane gospodar ratnog i poratnog Osijeka? Ili možda oboje, pa se spojilo nužno sa ugodnim? Jesam li izdajica ako se zapitam kada i kako je general Ivan Čermak stigao namaknuti tolike milione uz sav svoj "nesebični" angažman u vladi i vojsci tada mlade Republike Hrvatske, pa ljudi moji mi smo 92'-e mjesecima jeli konzerve iz CSO-a koje je stari donosio u derutni stan gdje smo na podu spavali!? Odakle toliki nesrazmjer? Mislite li da se to pitam zbog toga što danas nema Škorinog showa po prvi puta u zadnjih pet dana, pa eto iz dosade pričam budalaštine, ili možda iz razloga što svaki dan doma gledam jednog a na ulici srećem mnoge druge razočarane ljude čiji angažman u ratu nije bio motiviran isključivo materijalnom bogaćenju, nego neš' ti budala ti ljudi su pohitali za nekim idealima!? Ideal slobode, boljeg života za sve, ponosa, pravde, se pretvorio u farmu obitelji Todorić na kojoj kmetovi rade za zelene bonove koje koriste u menzi iste te la famiglie, pitajte nešto o tome oca moga kuma iz mjesta nadomak Osijeka, pitajte tog 60% RVI-a kakav je osjećaj kada vam sin radi kao konj a polovicu ionako mizerne plaće prima u bonovima i sve to u firmi koju su desetljećima stvarali ljudi tog kraja, da bi sada završila u rukama "spasitelja" Todorića?!  Pitajte ga koji su mu gori, oni što su pucali ili ovi što su ispod žita sve te godine kuburili? Oni što su pucali barem su iskreni bili, pa si znao kako se postaviti, a ova "naša" đubrad?Moj otac nije nikada očekivao da ga puste preko reda kod zubara a kamo li da bude lokalni šerif ala Kruljac zbog svog ratnog angažmana, kakva su to nakaradna shvaćanja zbog kojih pojedinci očekuju da se njihove ratne zasluge manifestiraju u poniznosti i sluganstvu okoline? Poznajem strastvene domoljube, moj pokojni djed je bio jedan od njih, njegova strast, iskra u očima i žila na vratu govorile su više od pustih demagogija ovdašnjih jebivjetara, svašta mu reci, samo nemoj protiv Hrvatske, a bio je Hercegovac, iz iste one Hercegovine koju mnogi gledaju kao da je gubava. Žao mi je takvih ljudi, ma koliko nacionalizam, domoljublje, granice, rodovi, tradicije, izgledali nebitno i retrogradno u ovom dobu nametnute sveopće globalizacije, on je bio iskren, nepatvoren domoljub, ma šta god to značilo, vjerovao je u nešto svim srcem a za uzvrat nije tražio baš ništa, na koncu takvi ljudi ispadaju budale, odbačeni, zanemareni. Moj djed nije mogao iz oklopa kojeg mu je nametnuo surovi život i iste takve okolnosti, mene oblikuje sigurno ne toliko surov život ali po pitanju iskrenosti, časti, ideala, okolnosti su slične, nikakve, tmurne, države se mijenjaju a ljudi ostaju, isti onakvi, loši, gramzivi, pohlepni. Dočekao sam tu neovisnu Hrvatsku o kojoj je on često zborio, i šta sada? Da stanem sa životom? Da je mažem na kruh? Da lažem sam sebe? Da ne vidim ono što je očito? Neovisnost nije samoj sebi svrha, ona treba biti prosperitet a ne sivilo u kojem trenutno tavorimo, volio bih da kao na PC-u postoji RESET gumb, pa da resetiram državu koja je ponikla na gomili sranja koja kaljaju uspomenu na sve one žrtve krvavog rata, da jedim potezom izbrišem Valentiće, Zagorce, Šekse, Glavaše, Manoliće, Todoriće, Gabriće, Ćesiće, Guciće i svu silu profitera, volio bih da se tada mogu mirno zavaliti u ležaljku na travnjaku suncem okupanom ispred svoje kuće, pa lagano kroz drijemež pratiti dva bijela oblačka kako se igraju tamo iznad oltara Domovine blistavog i čistog, na ponos naraštajima koji stasaju.  Ovako moram sam sebi lupiti dva šamara i iz sanjarenja se vratiti u zbilju, koja je sve samo ne blistava, uznosita i čista, u jednu ruku oltar Domovine je savršeni pokazatelj stanja te iste Domovine, zapušten, napušten, u korovu i bijedi. Šutjeti o svemu tome je nož u leđa svakome od poštenih ljudi koji su iz nekih ljudskih pobuda žrtvovali (dio) sebe za (kako su mislili i nadali se) bolju budućnost, što duže flaster na toj rani držimo smrad i trulež su sve veći, ili se suočimo sa činjenicama i spasimo što se spasiti može ili razj.... i ovo malo što je ostalo pa kud koji mili moji, trećeg puta nema i kad tad će dežurni čuvari Hrvatskog duha to morati shvatiti, što prije to bolje za sve nas. Zašto da šutim? Kolumna 2012-01-05T20:55:27+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Prema-osobama-s-invaliditetom-ponaajte-se-kao-prema-jednakima-jer-one-/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Prema-osobama-s-invaliditetom-ponaajte-se-kao-prema-jednakima-jer-one-/#When:10:58:41Z 1. Prepoznate li potrebu za pružanjem pomoći osobi s invaliditetom, pitajte ju kako joj najbolje možete pomoći.  2. Prigodom upoznavanja ne izbjegavajte rukovanje s osobom koja ima umjetnu ili amputiranu ruku. Rukujte se lijevom rukom ili dodirom kako to najbolje odgovara osobi s invaliditetom.  3. Obraćajte se neposredno osobi s invaliditetom, a ne roditelju, partneru, pratitelju ili prevoditelju.  4. Razgovarajte normalno, služeći se svakodnevnim izrazima poput: "Vidimo se", "Pozdravljam, trčim dalje", "Čujemo se" - bez obzira o kakvom invaliditetu se radi kod osobe s kojom razgovarate. Nemojte se bojati krivih riječi.  5. Ako s osobom u invalidskim kolicima dulje razgovarate, nastojte sjesti kako biste se gledali u oči.  6. Usredotočite se na osobu koja ima neki poremećaj govora. Ako niste razumjeli što je rekla, zamolite je da ponovi. Nemojte glumiti da razumijete.  7. Govorite polako i direktno prema osobi oštećena sluha. Ne vičite, ne govorite joj u uho. Vaši izrazi lica i pokreti usana pomažu joj da vas razumije. Ako, ipak, niste sigurni da vas je razumjela - napišite poruku.  8. Pozdravljajući slijepu ili slabovidnu osobu kažite joj i svoje ime. Ako nudite pomoć u hodanju, ponudite joj da se osloni na vašu ruku.  9. Gluho slijepe osobe vas mogu razumjeti jedino dodirom. Ako se nađete u situaciji da komunicirate s takvom osobom, uspostavite kontakt ispisivanjem velikih pisanih slova na njenom dlanu.  10. Osobna pitanja o invaliditetu ili njegovim uzrocima nemojte postavljati osobi s invaliditetom ako s njom niste bliski.  11. Budite obazrivi i strpljivi, osobama s invaliditetom može trebati više vremena da nešto učine.  12. Ne hvalite pretjerano osobu s invaliditetom zbog obavljanja normalnih životnih zadaća.  13. Čekajući u redu ustupite svoje mjesto ili se zauzmite da teško pokretna osoba odmah dođe na red.  14. Prigodom vožnje u javnim prijevoznim sredstvima ponudite svoje sjedalo osobama s invaliditetom. Pomozite im pri ulasku i izlasku iz autobusa, tramvaja, aviona...  15. Pomagala (štake, štap, kolica) osobe s invaliditetom dirajte samo ako ste to bili zamoljeni. Ne naslanjajte se na invalidska kolica, ona su dio osobnog prostora osobe koja ih koristi.  16. Nemojte milovati psa vodiča dok "radi". Pitajte vlasnika za dozvolu.  17. Poštujte vozače s invaliditetom. Kada u prometu susretnete vozilo označeno ovim znakom, povećajte razmak, smanjite brzinu vožnje i povećajte oprez. Uvažite njihovu sporost u obavljanju radnji.  18. Od vas se ne očekuje da pokazujete sažaljenje prema osobama s invaliditetom. Prema njima se ponašajte kao prema jednakima, jer one to i jesu.  BONTON Zanimljivosti 2012-01-03T10:58:41+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/novcana-potpora-za-novorodeno-dijete-u-iznosu-od-1.50000-kn-u-2012.g/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/novcana-potpora-za-novorodeno-dijete-u-iznosu-od-1.50000-kn-u-2012.g/#When:07:57:22Z Na temelju članka 14. Zakona o socijalnoj skrbi («Narodne novine» br. 57/11.) i članka 44. Statuta Grada Dugog Sela ("Službeni glasnik Grada Dugog Sela", broj 9/09.), Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 28. sjednici, održanoj 20. prosinca 2011. godine, donijelo je PROGRAM JAVNIH POTREBA U SOCIJALNOJ SKRBI GRADA DUGOG SELA ZA 2012. GODINU. Članak 1. Socijalni program ostvaruje se kroz slijedeće oblike davanja: 1. oblici sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, koji se ostvaruju pod uvjetima propisanim tim Zakonom 2. jednokratne pomoći 3. potpora za novorođeno dijete 4. prehrana djece u Centru za autizam 5. dječja hrana za dojenčad 6. javni gradski prijevoz (umirovljenici) 7. troškovi stanovanja 8. Program za inovacije i učenje 9. sufinanciranje cijene prijevoza za invalidne osobe 10. sufinanciranje hitne medicine 11. ostale tekuće potpore i pomoći i donacije Ukupno planirana sredstva za Program javnih potreba u socijalnoj skrbi u Proračunu Grada Dugog Sela za 2012. godinu iznose 1.129.000,00 kuna.  Članak 2. Opći uvjet za ostvarivanje prava korisnika jednog od oblika Programa javnih potreba u socijalnoj skrbi, je da je korisnik državljanin Republike Hrvatske sa prebivalištem na području Grada Dugog Sela.  Članak 3. Korisnici primanja jednokratnih pomoći određuju se temeljem Odluke o vrstama i uvjetima pomoći u socijalnoj skrbi na području Grada Dugog Sela. Planirana sredstva za jednokratne novčane pomoći iznose 100.000,00 kuna.  Članak 4. Pravo na novčanu potporu za novorođeno dijete u iznosu od 1.500,00 kuna ostvaruju roditelji sa prebivalištem na području Grada Dugog Sela, čije je dijete rođeno tijekom 2012. godine, sukladno Odluci o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pomoć za opremu novorođenog djeteta. Planirana sredstva za oblik davanja iz ovog članka iznose 280.000,00 kuna.  Članak 5. Subvencioniranje prehrane djece u Centru za autizam, vrši se sukladno Zaključku Gradonačelnika, na prijedlog Upravnog odjela za društvene djelatnosti. Planirana sredstva za oblik davanja iz ovog članka iznose 9.000,00 kuna.  Članak 6. Subvencioniranje dječje hrane za dojenčad, vrši se sukladno Zaključku Gradonačelnika, na prijedlog Upravnog odjela za društvene djelatnosti. Planirana sredstva za oblik davanja iz ovog članka iznose 2.000,00 kuna.  Članak 7. Subvencioniranje javnog gradskog linijskog prijevoza vrši se sukladno Ugovoru zaključenim s prijevoznikom. Planirana sredstva za oblik davanja iz ovog članka iznose 200.000,00 kuna.  Članak 8. Subvencioniranje troškova provođenja Programa za inovacije i učenje vrši se sukladno Sporazumu o partnerstvu zaključenim s Centrom za rehabilitaciju „Stančić“. Planirana sredstva za oblik davanja iz ovog članka iznose 87.000,00 kuna.  Članak 9. Subvencioniranje hitne medicine vrši se sukladno Zaključku Gradonačelnika. Planirana sredstva za oblik davanja iz ovog članka iznose 205.000,00 kuna.   Članak 10. Subvencioniranje troškova stanovanja vrši se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Dugo Selo. Planirana sredstva za oblik davanja iz ovog članka iznose 83.000,00 kuna, a naknada Centra za socijalnu skrb Dugo Selo iznosi 23.000,00 kuna.  Članak 11. Subvencioniranje cijene prijevoza za invalidne osobe vrši se sukladno Zaključku Gradonačelnika, na prijedlog Upravnog odjela za društvene djelatnosti. Planirana sredstva za oblik davanja iz ovog članka iznose 20.000,00 kuna.  Članak 12. Ostale tekuće potpore i pomoći i donacije realiziraju se sukladno Zaključku Gradonačelnika, na prijedlog Upravnog odjela za društvene djelatnosti. Planirana sredstva za oblik davanja iz ovog članka iznose 120.000,00 kuna.  Članak 13. Ostali oblici socijalnog programa, a koji nisu uvršteni u program socijalne skrbi, su: - logopedski tretmani - prevencija protiv droge i ostale ovisnosti - školska kuhinja za socijalno ugroženu djecu - dodjela stipendija učenicima i studentima s područja Grada Dugog Sela - sufinanciranje prigodnih uskršnjih i božićnih poklon paketa za djecu i osobama smještenim u udomiteljskim obiteljima  Članak 14. Sredstva za ostvarivanje Programa javnih potreba u socijalnoj skrbi Grada Dugog Sela osiguravaju se u Proračunu Grada Dugog Sela, a ostvaruju ih korisnici temeljem podnijetih pisanih zahtjeva. Sredstvima raspolaže Upravni odjel za društvene djelatnosti Grada Dugog Sela.  Članak 15. Ovaj Program primjenjuje se od 01. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2012. godine, a stupa na snagu danom objave u Služenom glasniku Grada Dugog Sela.  Sjednice i zapisnici Gradskog vijeća 2012-01-03T07:57:22+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Info-o-natjeaju-projekata-za-mlade/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Info-o-natjeaju-projekata-za-mlade/#When:13:40:41Z EYF pruža financijsku potporu projektima kojima upravljaju nevladine organizacije mladih ili mreže nevladinih organizacija koje djeluju u području rada s mladima u svezi politika o mladima i rada Vijeća Europe. Do 1. veljače možete prijaviti aktivnosti iz kategorije C - Administracija međunarodnih nevladinih organizacija mladih i mreža. Također su otvorene prijave za aktivnosti kategorije D (pilot projekti), za koju nije posebno određen rok za podnošenje prijava, a prijava projekta tj. aktivnosti podnosi se najmanje tri mjeseca prije početka provedbe aktivnosti. VIŠE NA: eyf.coe.int Natječaji 2012-01-02T13:40:41+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Zbog-urbe-i-oholosti-politikih-elita-Hrvati-bi-mogli-glasati-protiv-EU/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Zbog-urbe-i-oholosti-politikih-elita-Hrvati-bi-mogli-glasati-protiv-EU/#When:13:34:25Z Velika i ničim opravdana jurnjava hrvatske političke elite, odnosno nastojanje da se referendum o ulasku u EU održi što prije unatoč činjenici da građani ne znaju gotovo ništa o uvjetima pod kojima bi trebali ući u tu višenacionalnu zajednicu, mogla bi se obiti o glavu upravo onima koji toliko žure u Bruxelles. Jasno to pokazuju rezultati nedavno dovršenog istraživanja infomiranosti i stavova hrvatskih građana o EU zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Zakošek: Preveliki je jaz između stavova građana i političke elite - Dok su se hrvatski političari gotovo jednoglasno opredijelili za EU, mnogi građani ne misle tako. Čak dvije trećine njih vjeruje da bi im u Europskoj Uniji životni standard bio niži nego što je danas. Isto istraživanje pokazalo je također da većina ispitanika ne strahuje toliko od gubitka nacionalnog suvereniteta, kako se pretpostavljalo, već se boje da će hrvatska poljoprivreda u EU propasti, da će propasti i preostala proizvodnja te da će se zbog toga, nakon ulaska Hrvatske u EU, životni standard građana još više srozati. Svega trećina ispitanika misli da ćemo od EU imati više koristi nego štete -upozorava dr. Nenad Zakošek, profesor Fakulteta političkih znanosti te član Vijeća nevladine udruge GONG, koja je u više navrata u zadnje vrijeme apelirala na saborske zastupnike da odgode referendum, kako bi se građani mogli koliko toliko informirati o uvjetima ulaska Hrvatske u EU. Prije tako važne odluke, javnost bi morala biti informirana - Istraživanje je, osim toga, pokazalo da građani doista vrlo malo znaju o uvjetima ulaska u EU, no nedovoljno informirani su čak i članovi Vlade i Sabora, zbog čega je nužno u ovo malo vremena (do 22. siječnja) što je moguće više informirati ljude o prednostima ulaska u EU te o mogućim nedostacima. S obzirom na važnost odluke, ali i s obzirom na to da smo živjeli u saveznoj državi iz koje smo prije dvadeset godina izašli, trebalo bi vrlo ozbiljno raspravljati o svim prednostima i manama. Jer pri tako važnim odlukama, široka javnost mora biti upoznata sa svim detaljima, što znači da nije dovoljno zasuti ih propagandnim porukama i očekivati da umjesto njih odluče političari - dodaje dr. Zakošek. Najbolji pokazatelj bahatosti hrvatskih političara Potom primjećuje da velik raskorak između raspoloženja naroda i političkih elita govori dosta o ustrojstvu hrvatskih političkih stranaka, kao i o nedostatku komunikacije političara s onima koji su ih izabrali. - Svrha parlamenta je da izražava volju građana te da zrcali njihovo raspoloženje. Ovako velik raskorak u stavovima pokazatelj je bahatosti političkih stranaka - primjećuje Zakošek te dodaje da bi zbog slabe informiranosti građana i odaziv na referendum mogao biti slabiji. - Ne bude li odaziv barem onoliki koliki je bio na prethodnim izborima, dakle oko 62 posto, rezultat referenduma neće imati legitimitet, što će u najmanju ruku ostaviti gorak okus i što će biti neuspjeh hrvatske političke elite - zaključuje profesor Zakošek. S njegovim zaključcima se, sudeći prema glasovanju u Saboru, slažu samo zastupnici HDSSB-a i Hrvatski laburisti, koji su jedini tražili odgodu izjašnjavanja. Vinković: Trebamo pričekati da se magla raziđe - Dvadeset godina nakon stvaranja Hrvatske u krvi, mi opet srljamo kao guske u maglu. Ne pomaže ni to što sada, navodno, putujemo u Airbusu, jer magla je magla i kroz nju se ne vidi. Trebali smo, u figurativnom smislu, pričekati da se sunce pojavi, odnosno vidjeti prvo što nas čeka, pa tek onda odlučivati o tome želimo li ići u EU ili ne - primjećuje pak Zoran Vinković, saborski zastupnik HDSSB-a, koji kaže da nije euroskeptik, ali da smatra kako građane treba informirati o svim bitnim temama vezanim za ulazak Hrvatske u EU, pa tek onda od njih tražiti da se odluče. - Malo ljudi zna da u poljoprivredi nismo prošli jednako dobro kao velike zemlje poput Francuske. Njihovi seljaci po hektaru dobivaju preko 400 eura poticaja, dok Letonci, primjerice, dobivaju tek 85 eura. Koliko točno bi mi trebali dobiti, ni sam ne znam, a siguran sam da to ne znaju ni mnogi poljoprivrednici. Isto tako, mnogi građani ne znaju da EU, osim što daje novac, Hrvatsku dosta stoji, jer plaće hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu ne daje EU nego Hrvatska. Drago mi je stoga da su i nevladine udruge poduprle zahtjev za pomicanjem datuma referenduma. U Saboru ćemo na trećem zasjedanju ponovno tražiti odgodu bar za tri mjeseca i ako nam se u tom zahtjevu pridruži i šira javnost, nije nemoguće da ćemo na kraju ipak dobiti na vremenu - optimističan je Vinković, koji ima i objašnjenje za već spominjani veliki raskorak između stavova običnih građana i onih koji ih u Saboru tobože predstavljaju. 'Sabor izražava volju stranačkih šefova, a ne hrvatskih građana' - Hrvatski sabor u pravilu izražava volju stranačkih šefova, a ne hrvatskih građana. U to sam se i osobno uvjerio kad sam bio zastupnik SDP-a. Tada su često od mene tražili da glasam protiv svojih uvjerenja, primjerice u slučaju odgode proglašenja ZERP-a te arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, zbog čega sam kasnije i izašao iz te stranke - zaključuje Zoran Vinković, aktualni zastupnik HDSSB-a Većinu njegovih zaključaka podržao je i njegov novi stranački šef, Vladimir Šišljagić. Šišljagić: Ni Jandroković ne zna što je ispregovarano - Naravno da se zalažemo za odgodu referenduma, jer uopće ne znamo što je ispregovarano. Nije ni bilo vremena da saznamo jer su u međuvremenu održani parlamentarni izbori, zbog čega se nije ni stiglo raspravljati o potpisanom ugovoru. Čudi me stoga da nova Vlada toliko žuri, jer sam siguran da ni oni nisu stigli vidjeti što nas sve čeka. U Europskoj Uniji u međuvremenu su se dogodile velike promjene i veliki lomovi, što znači da situacija nije ni približno ista kao prije pet mjeseci ili pet godina. Europska unija u zadnjih je nekoliko mjeseci došla čak do ruba propasti, a mi o tome ne stignemo ni raspravljati, samo zato jer se nekome žuri što prije održati referendum, iako tri mjeseca odgode ne bi ništa bitno poremetila. Kada one koji su pregovarali s EU pitam 'Koja je uloga promatrača u Europskom parlamentu', ili 'Znači li ulazak u EU i primjenu gospodarskog pojasa u Jadranu', onda mi ne znaju govoriti. Šokiralo me da odgovoriti na ta pitanja ne zna čak ni bivši ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, što je najbolja potvrda opće neinformiranosti - napominje Šišljagić, koji također smatra da je Milanovićeva metafora s Airbusom u magli potpuno promašena. Vuljanić: Problem je u magli, a ne u guskama! Slično razmišlja i Nikola Vuljanić, saborski zastupnik Hrvatskih laburista, koji se također založio za odgodu referenduma barem za još nekoliko tjedana. - Kada već govorimo o Milanovićevoj metafori, treba primijetiti da je problem prije svega u magli, a ne u guskama. Na stranicama Vlade pokušao sam, naime, čitati dokumente o ulasku Hrvatske u EU, no ništa od toga nisam razumio, jer je zbog vrlo birokratiziranog jezika to gotovo nemoguće čitati. A budući da su mediji dosad objavljivali samo propagandu, ali ne i konkretne informacije, jasno je da građani nisu ni mogli saznati što je sve ispregovarano. Zato smo se i zalagali za odgodu referenduma, no većina je odlučila drugačije - primjećuje Vuljanić te napominje da će u slučaju slabog odaziva, referendum imati legalitet, ali ne i legitimitet, što bi u javnosti, nakon svega, moglo stvoriti lošu atmosferu. Politika 2012-01-02T13:34:25+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/tisina-bez-rijeci-sutnja-u-casu-kad-bismo-trebali-reci-nesto-bitno/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/tisina-bez-rijeci-sutnja-u-casu-kad-bismo-trebali-reci-nesto-bitno/#When:10:12:23Z RAZLIČITI OBLICI LAŽI  Nećemo pokušati izložiti razne oblike koje laž može poprimiti, već ćemo samo istaknuti neke od  njenih najčešćih aspekata. Tišina bez riječi, šutnja u času kad bismo trebali reći nešto bitno i istinito također je jedna vrsta laži. To je zadržavanje istine. Ima onih koji ovakvu šutnju shvaćaju kao diskreciju, ali čak i diskrecija ima granica, a kada se one prijeđu, ona više šteti nego koristi. Prijetvornost nas navodi da se ponašamo kao da ni o čemu ništa ne znamo ili da se pak do pojedinosti raspitujemo o onome što znamo. To je izbjegavanje istine. Pod lažno iznenađenim licima i dvosmislenim riječima skriva se samo želja da što prije nastavimo svoj put. To je onaj usiljeni smiješak ili “tako mi je drago”, dok u stvarnosti ne osjećamo ništa; to su krokodilske suze i srdačni zagrljaj pun cinizma. Onaj koji se pretvara smatra kako često mora mijenjati mišljenje, ne stoga što je u svojoj svijesti prešao s jednog mišljenja na drugo, već stoga što mu je potrebno mnoštvo maski kroz koje će se prilagoditi svim okolnostima. Nije nimalo neobično takvu osobu čuti kako govori nešto posve suprotno onome što je rekla sat ranije, no i jedno i drugo je tako neodređeno i sklisko... Laž može poprimiti onaj vrlo poznati oblik “laži iz samilosti” ili se pak predstaviti kao prava laž, ona koja iskrivljuje, kvari i preobražava istinu, ovisno o interesima i potrebama. Isključit ćemo samilost zbog koje se istina malo ublažava ili mijenja kako ne bi uznemirila ili kako bi ohrabrila duše onih koji su ozbiljno pogođeni nekom patnjom, jer ona laž koja nas zanima jest čista laž, najčešća u svakodnevnom suživotu. Ona je ta koja nas pogađa i koju, zanimljivo, prihvaćamo s manje ili više slaganja, ali je ipak prihvaćamo.   RAZLIČITE VRSTE JEZIKA   Uz mnoštvo jezika koje je čovjek naučio koristiti postoje i drugi načini izražavanja koji pokazuju najskrivenije aspekte ličnosti; to su internacionalno razumljivi jezici, puno bogatiji i rječitiji no što se na prvi pogled čini. Čovjek kao sastavni dio prirode svojim se osobinama povezuje i s različitim carstvima života. Ima ponešto od stijena, ponešto od biljaka, ponešto životinjsko i, naravno, ljudsko. Od stijena smo poprimili statičnost, onu u kojoj nam se ne pomiče ni jedan mišić, naročito na licu – i tako poprimamo izraz lica koji ne zovemo uzalud “skamenjeni”. To odgovara onoj ranije navedenoj laži prešućivanja. Od biljaka smo naučili kretati se poput grana na vjetrovima mišljenja i to u toliko različitih pravaca da ni u jedan nismo sigurni; ne zato što nema različitih pravaca mišljenja, već stoga što ih ne možemo prihvaćati sve odjednom, niti slijediti sve one vjetrove koji stalno pušu s različitih strana. Od životinja imamo govor tijela, gesta, toliko spontanih da uopće nema dvojbe o njihovu značenju. I tako, mada riječi govore jedno, pokreti tijela, ma koliko neprimjetni, kazuju drugo. Iako u današnje vrijeme postoji obilje literature o govoru tijela i neverbalnom govoru, s otkrićima koja bi nas mogla navesti na razmišljanje, instinktivan poriv nadilazi racionalnu svijest: izraz lica, oči i ruke govore više od usta, ili: često su puno bliže istini. Čovjekov jezik također je vrlo raznovrstan i bogat ... lažima, izgovorima i opravdanjima. Moderno je naučiti kako reći što više, a da ipak ne kažemo ništa, kao i  govoriti suprotno od onoga što bismo željeli reći. Iako smo zatečeni i uplašeni procesom osiromašenja jezika, koji dovodi do njihovog svođenja na jednostavne izraze i vulgarne uzvike ili izmišljene izraze s višestrukim značenjem, čudi nas što se i uz tako oskudan broj izraza i dalje može tako dobro lagati. Ovime ne želimo reći da je laž pravi čovjekov jezik, već da se svi ljudi igraju jezikom, prilagođujući ga onome što žele reći, a to ne čine ni kamenje, ni biljke, ni životinje. Šteta što ova prilagodljivost nije stavljena u službu inteligencije, već u službu prijetvornosti. Reći pravu istinu postalo je opasno i nije dio igre “civiliziranih” društava.   ČEMU LAŽI?   U svim slučajevima susrećemo općeniti zajednički psihološki faktor različitih stupnjeva - strah. Strah je doista bolest, a laži su njegov simptom i očita posljedica. Pogledajmo situaciju u kojoj vlada oprezna tišina. Problem je riskirati. Usuditi se i izreći svoj autentični način razmišljanja znači obavezati se pred samim sobom i pred drugima, a to zahtijeva mnogo hrabrosti. Strah od rizika se u nekim slučajevima pretvara u žalosni kukavičluk koji je, na kraju krajeva, i dalje strah. Onaj koji mijenja mišljenje prema vjetrovima mode trpi paničan strah od gubitka poštovanja svoje okoline. Razlikovati se od ostalih, podržavati istinu koju drugi skrivaju, iskrivljuju ili ignoriraju, znači biti izdvojen kao crna ovca... A to zahtijeva mnogo hrabrosti. Najlakše je sakriti se ispod zajedničkog pokrova općeprihvaćene laži i biti dio grupe koja se kroz takvo savezništvo osjeća jačom. Onaj koji prikriva svoje osjećaje i misli, boji se pokazati onakvim kakav jest, bilo zato što se boji upoznati sebe ili stoga što ne želi da ga drugi vide razotkrivenog iznutra, a to je identično priznavanju svoje vlastite bespomoćnosti. Ništa nije strašnije od podnošenja omalovažavanja onih koji se okupljaju oko pomodnih vrijednosti i koji na razne načine uspijevaju uništiti sve ono što nosi čist i iskren lik. Teza je jednostavna: ako svi lažemo o istim stvarima, laž će prestati biti laž i pretvorit će se u stvarnost. Laž u sebi sadrži sve strahove zajedno: strah od samoga sebe, od ljudi, od života i životnih okolnosti, od situacija s kojima se moramo suočiti kako bismo ih pobijedili. Laganje je oblik himbe u kojem se stvari pokušavaju vidjeti drugačijima no što jesu i to zbog osobne koristi: ako ne mogu promijeniti ono zbog čega patim – ili to ne znam učiniti – obojit ću to drugom bojom i zamisliti da sam to već promijenio. Ima li zlobe u ovim lažima? Ili samo straha? I naša pretpostavka kako drugi ljudi nemaju zašto posumnjati u našu prijevaru, nije li to zapravo omalovažavanje razuma i inteligencije drugih ljudi?   Da laž jest laž bit će jasno vidljivo kroz nesvjesni govor gesti. To će nas dovesti do zaključka da je životinjsko (ili, drugim riječima, nesvjesno) koje se skriva u svakome od nas istinoljubivije od onog ljudskog, “premazanog” kulturom. Zašto je “životinjsko” u nama autentičnije od nas samih? Zašto oči, ruke, pokreti tijela odaju ono što ne želimo ili ne možemo reći?   POSLJEDICE LAŽI   Kao glavni faktor širenja laži naveli smo strah, a njemu se mogu pribrojiti još i egoizam, plašljivost, nedostatak samopouzdanja, nekontrolirana fantazija koja ne razlikuje istinito od lažnog, pa čak i sama zloba i želja za nanošenjem boli. Ako su uzroci takvi, ni posljedice nisu manje strašne i opasne. Možemo jasno ustvrditi da naši životni odnosi – iako potrebni i nužni – obiluju lažnima, mukama i neraspoloženjem te da one rane koje bez zadrške nanosimo drugima nećemo oprostiti ako ih drugi nanesu nama. Otvoreno pokazujemo nepovjerenje; nitko nikome stvarno ne vjeruje i svatko je na neki način pomalo nepovjerljiv i prema samome sebi. Bezbrojni sati rasipaju se na razgovore u kojima se ne govori ni o čemu,  ili se pišu tekstovi koji žele pokazati ono što se pokazati ne može, ili se deformira informiranjem. A to se vrijeme ne može više vratiti... Postoji opći nedostatak vjere, počevši od prijateljstva do politike, od znanosti do religije. Ako ja lažem, zašto bih vjerovao da su drugi iskreni? Kome vjerovati, koga voljeti bez prethodne provjere? U što me žele uvjeriti? Što pokušavaju dobiti od mene? Ako ja pokušavam iskoristiti druge, zašto drugi ne bi isto to pokušali sa mnom? Odatle izvire jedno neistinito pravilo: nitko nije iskren, nitko ne govori istinu, sve je laž... Život sve više postaje krivotvoren i umjetan, a ljudski su odnosi nedjelotvorni jer se zasnivaju na lažnim i nestabilnim temeljima. Da bi se preživjelo potrebno je naučiti jedan novi jezik dugačka imena: 'što mi žele reći kada mi kažu to što mi kažu?’...   NEKA RJEŠENJA   Osnovno je nadići strah, ali ga se ne može ukloniti odmah. Treba ga postupno zamijeniti drugim, višim i kvalitetnijim osjećajima. Počnimo s uljudnošću u najzdravijem smislu te riječi: velikodušno poštivanje drugih i samoga sebe. Uljudnost možda ponekad podrazumijeva diskretnu šutnju ili poneku laž iz samilosti kako bi se ublažila psihološka tjeskoba, ali uljudnost prije svega znači razumijevanje i uslužnost, i uključuje iskrenu i profinjenu dušu. Gruba laž nestaje kao oblak pod toplim zrakama sunca pred obnavljajućom snagom viteške uljudnosti. Egoizam je tek sjenka pred sjajem plemenite uljudnosti. Slijedimo ono “upoznaj samoga sebe”. Od starine se govori kako je to prvi korak ka upoznavanju bogova i Univerzuma. A to također uključuje i upoznavanje svih ljudskih bića s kojima dijelimo život. Ako ih upoznamo i ako doista upoznamo sebe, vrijedi li laž truda? Kad nema licemjerja i prikrivenih loših namjera, imaju li izgovori smisla? Još nešto za nastavak: treba kontrolirati iskrivljene fantazije i gledati stvarnost čistim očima. To ne znači prihvatiti iz svijeta oko nas i ono što nam se ne sviđa, već suprotno: detaljno znati ono što želimo promijeniti ili poboljšati. Fantazija samo prekriva velovima ono što nam se ne sviđa, ali ona ništa, ni zrnce pijeska, neće pomaknuti s njegova mjesta. I na kraju odvažnost,  puno odvažnosti... Zaboravljena vrlina koju posjeduju kamenje, biljke i životinje, a koja u ljudima iščezava, jer ih umjetni pritisci društva guraju u strah i lažnost. Razno 2012-01-02T10:12:23+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/2011.-godina-u-kojoj-je-mladen-bajic-postao-najmocniji-politicar/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/2011.-godina-u-kojoj-je-mladen-bajic-postao-najmocniji-politicar/#When:19:03:29Z Sanader od moćnika postao ratni profiter Krenimo od Sanadera. Nakon što se DORH i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića počelo otvoreno kritizirati da uhićuje mnoge, rijetko kada podiže optužnice te da gotovo nikoga nije strpao za "trajno u zatvor" podignuta za optužnica protiv Ive Sanadera. Bivši čelnik HDZ, do jučer najmoćniji čovjek Hrvatske postao je prvi hrvatski optuženik za ratno profiterstvo. Recimo i kako ga se u objedinjenim postupcima tereti da je uzeo proviziju na kredit Hypo-banke za kupnju i obnovu hrvatskih diplomatskih predstavništava. Na teret mu se stavlja i uzimanje deset milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji MOL prepustio upravljačka prava u Ini. Najnovija optužnica tereti ga se da je godinama organizirao isisavanje novca iz državnih tvrtki u HDZ. "Tajming" istraga Tu je i suđenje bivšem potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu koji se sa sedmoricom nekadašnjih Podravkinih čelnika i njihovih poslovnih partnera tereti da su se udružili kako bi novcem Podravke kupili većinski udio te koprivničke prehrambene tvrtke, pri čemu su je oštetili za više od 400 milijuna kuna. Kada govorimo o tajmingu, tada govorimo o optužnici protiv HDZ-a a poznato je kako se ta stranka tereti za "Crne fondove" i isisavanje državnog novca. Naime, pokrenuta istraga zbog isisavanja novca iz državnih tvrtki bila je zadnji udarac Hrvatskoj demokratskoj zajednici koja je na parlamentarnim izborima doživjela težak poraz. Curenje iskaza Podsjetimo kako je USKOK podigao optužnicu za Fimi-mediju, odnosno podignuta je optužnica protiv Ive Sanadera, Mladena Barišića, Ratka Mačeka, Branke Pavošević, Nevenke Jurak, Anite Lončar, Bojana Dimića, Hrvatske demokratske zajednice i trgovačkih društava Fimi Media, Ani-Lon i Onida. Tereti ih se za počinjenje kaznenih djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela, zlouporabe položaja i ovlasti te zlouporabe položaja i ovlasti u pomaganju. Istragu oko crnih fondova pratilo je i curenje iskaza s obzirom da je više od dvadeset iskaza iscurilo iz Državnog odvjetništva u posljednjih godinu i pol dana. Istraga do sada nije utvrdila tko bi mogao biti kriv. Bajićeva nervoza Nervoza glavnog državnog odvjetnika koji je voli vidjeti vlastitu lošu sliku u medijima, posebice je došla do izražaja kod uhićenja nevladinog aktivista Tonćija Majića, ali u pozivu novinaru Indexa na svjedočenje zbog istrage u slučaju Kamensko. Godinu 2011. godine obilježila je sramota Državnog odvjetništva koje nije smoglo hrabrosti dovesti do kraja slučaj Kamensko. Sve je to zapravo izravna posljedica činjenice da su se uloga i utjecaj glavnog državnog odvjetnika znatno promijenili stupanjem na snagu novog Zakona o kaznenom postupku. Bajić je preuzimanjem nadzora nad istragama kaznenih djela postao moćniji od bilo kojeg političara. Snaga je to koju ćemo tek osjetiti u ovoj nadolazećoj 2012. godini.   IZVOR - index.hr Politika 2012-01-01T19:03:29+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Velikogoriani-doekali-Novu-godinu-na-Trgu-Stjepana-Radia-/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Velikogoriani-doekali-Novu-godinu-na-Trgu-Stjepana-Radia-/#When:10:37:34Z Novu su godinu okupljenima čestitali gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić i predsjednica Gradskog vijeća Vesna Škare Ožbolt poželjevši sugrađankama i sugrađanima sretnu i uspješnu 2012. godinu.   Zagrebačka županija 2012-01-01T10:37:34+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/sretnu-novu-godinu-zeli-vam-nezavisni-portal/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/sretnu-novu-godinu-zeli-vam-nezavisni-portal/#When:18:39:28Z AKO TI SVA VRATA ZATVORE   Ako ti sva vrata zatvore Ako ti sva svijetla pogase Ako ti sve izvore isuše Ako ti sva polja požanju Ne brini, prepusti ih pustoši srca njihova.   Ako te maglama obaviju Ako ti pute svojim vjetrom izbrišu Ako te valom svoje beskrvnosti valjaju Ako te svojim crnilom ocrne Ne brini, prepusti ih pomrčini sunca njihova.   Ako padneš na kraju dana beznadnog Ako ti se misli zamrse Ako ti oči obnevide Ne brini, poskoči, na svoj kamen bijeli sjedni.   Sjedni i duši svojoj tiho reci Ne brini, za let si, dušo stvorena. Poleti. Leti.   (mare tecum) Kultura 2011-12-30T18:39:28+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Policajci-koji-su-pomagali-kriminalcima-u-Remetincu/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Policajci-koji-su-pomagali-kriminalcima-u-Remetincu/#When:13:09:20Z USKOK je izdao nalog o provođenju istrage protiv 17 hrvatskih državljana u dobi od 47 do 21 godinu 'zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te primanja mita i krivotvorenja službene isprave'. Prva trojica osumnjičenika su policajci koji se terete da su od 22. ožujka do 28. studenoga 2011, u Zagrebu i Dugom Selu, koristili svojstvo policijskih djelatnika i dostupnost informacija iz sustava MUP-a. Na zahtjev ostalih osumnjičenika neovlašteno su davali podatke, iako su znali da pribavljanje i korištenje tih podataka osobama izvan policijskog sustava nije dozvoljeno. 'Trojica osumnjičenika su u više navrata obavljala tražene provjere i pribavljala podatke iz informacijskog sustava MUP-a RH na način da su osobno obavljali provjere ili zahtijevali provjere od drugih policijskih službenika koji su tražene provjere i izvršili. Potom su trojica osumnjičenika pribavljene informacije i podatke neovlašteno prosljeđivala ostalim osumnjičenicima te u više navrata svjesno poduzimali aktivnosti u cilju sprječavanja primjene pravodobnih policijskih mjera prema pojedinim osobama, a dijelom i evidentiranim počiniteljima raznih kaznenih djela. Nadalje, trojica osumnjičenika su ostalim osumnjičenicima davala i upute o davanju izjava u službenim policijskim obradama', navodi se u priopćenju USKOK-a. USKOK je sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu predložio određivanje istražnog zatvora protiv trojice osumnjičenika, što je sudac i prihvatio te odredio jednomjesečni zatvor. Zanimljivosti 2011-12-30T13:09:20+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/hss-vise-nece-bezpogovorno-dizati-ruku-na-svaki-prijedlog-vladajuceg-h/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/hss-vise-nece-bezpogovorno-dizati-ruku-na-svaki-prijedlog-vladajuceg-h/#When:12:32:25Z Nakon raskidanja koalicijskog braka između HDZ-a i HSS-a očito je da HSS više neće bezpogovorno dizati ruku niti na svaki prijedlog vladajućeg HDZ-a u karlovačkom Gradskom vijeću, barem ako drže do mišljenja svojih mladih članova. Ovog puta se, naime, javila Organizacija mladih HSS-a koja je svoje starije stranačke kolege pozvala da se usprotive namjeri Grada da u prevenciji vandalizma uvedu uređaj Mosquito koji djeluje kao “antivandalska sirena” emitirajući iritantni zvuk kojeg čuje samo populacija mladih do 25 godina. - Ovim putem bismo htjeli skrenuti pozornost na jedan detalj u trenutnoj politici grada Karlovca, koji na očigled svih nas prolazi bez previše protivljenja i sve se više bliži realizaciji na štetu mladih ovoga grada, ali i grada kao takvog. Smatramo našom moralnom dužnošću progovoriti i suprostaviti mu se. Radi se o nabavci takozvanih Mosquito uređaja u svrhu prevencije vandalizma u gradu Karlovcu, stoji u priopćenju. Kako kažu mladi HSS-ovci, ne poriču problem maloljetne delikvencije i devastiranja javnih površina, ali smatraju da otkuda gradskoj vlasti pravo odrediti dobnu skupinu koju zatim markira kao delikvente? - Građani s navršenih 25 godina već mogu imati visoko obrazovanje i osnivati obitelji, a njihovi kolege iz strukovnih škola počinju pridonositi našem društvu već  ubrzo nakon punoljetnosti. Zašto bi  jedan takav čovjek, koji, recimo, krati put do kafića na večernju kavu u društvu prijatelja, morao biti izložen iritantnim zvukovima? Zanemarimo i prouzrokovanu neugodu, otkud ikome pravo proglasiti ga vandalom samo zato jer svojim godinama ili oštrim sluhom spada u skupinu koju su gradski oci ili statistika procijenili vandalskom? A da ne spominjemo djecu, za koje se kunemo da su naša budućnost i blago, stoji u priopćenju. Pozivaju na strožu regulaciju prodaje alkohola maloljetnicima, javna je tajna da se alkohol i cigarete nerijetko kupuju bez ikakvih problema bez obzira na dob te pitaju se zašto grad u pomoć ne zove MUP i Državni inspektorat jer, kažu mladi HSS-ovci “mladi ovog grada nisu stoka da se električnim ogradama regulira njihovo kretanje, okupljanje i ponašanje”. Organizacija mladih HSS-a poziva HSS grada Karlovca da na prvoj nadolazećoj sjednici Gradskog odbora podrži našu inicijativu za odbijanje svih pokušaja uvođenja ovakvih uređaja te apeliraju i na sve ostale udruge mladih, Savjet mladih Grada Karlovca, koji se prema našim saznanjima nisu izjasnili po ovom pitanju, ali i sve ostale stranačke organizacije mladih da proslijede ovaj apel na svoje gradske organizacije te da svi zajedno dignemo glas protiv ovog barbarskog pokušaja ograničavanja slobode mladih našega grada! Politika 2011-12-30T12:32:25+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Osoba-godine-po-izboru-itatelja1/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Osoba-godine-po-izboru-itatelja1/#When:18:30:50Z Kriterij je bio broj objavljenih fotografija na službenim stranicama grada, stranicama Dugoselske kronike i Nezavisnog portala. Posao nije predstavljao nikakvu poteškoću s obzirom da su se tijekom cijele godine prikupljale fotografije javnih osoba našega grada. Najveći broj objavljenih fotografija imao je naš dugoselski mladoliki i uvijek nasmiješeni dogradonačelnik gosp. Ivan Gereci.  Često su na fotografijama Gereci-Jedna žena, Jedna žena-Gereci, Gereci-Jedna žena. Magična privlačnost ispunjava stupce u lokalnim dugoselskim medijima.  Čemu pripisati učestalost njegovog samostalnog istupa u javnosti uz Jednu ženu? Je li gosp. Gereci ostao Pale sam na svijetu? Nema ga zadnjih mjeseci na važnim stranačkim ni javnim događanjima. Ignorirajući izravna i neizravna upozoravanja nastavlja činiti pogreške. Je li rezultat toga neuvrštavanje na listu HDZ-a za II. Izbornu jedinicu nedavno održanih parlamentarnih izbora, unatoč simpatijama nekih iz Županijskog ogranka HDZ-a? Recentna fotografija Gereci-Jedna žena, Jedna žena-Gereci, Gereci-Jedna žena, objavljena na službenim stranicama i u Dugoselskoj kronici, možda pomogne ili odmogne u nastupajućim unutarstranačkim izborima.  Dobronamjerni prijedlog osobi godine: Poraditi na Attention Deficit! Zanimljivosti 2011-12-29T18:30:50+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Glazbeni-talenti-naselja-Male-i-Velike-Ostrne/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Glazbeni-talenti-naselja-Male-i-Velike-Ostrne/#When:18:14:17Z Upravo stoga raduje nas činjenica što su gosp. Dražen Turković i gosp. Božidar Cik, inicijatori i organizatori božićnog koncerta u DVD-u Ostrna, prepoznali kvalitetu mladih glazbenika svojih naselja i što su odlučno krenuli u promociju svojih malih glazbenika.  Po prvi puta djeca naselja Male i Velike Ostrne imali su priliku stati na pozornicu i pokazati svoje glazbeno umijeće. Na božićnom koncertu sudjelovali su: Slavko Radović – šargija, Katarina Cik – violina, Filip Laštro, Marko i Filip Šegović – klavir, Jacqueline-Maria Žlabravec – flauta te Tomislav Đuriš - harmonika. Koncert je uveličao Dugoselski tamburaški orkestar pod vodstvom mr. Daria Cebića, profesora u OŠ "Josip Zorić", ujedno ravnatelja Glazbene škole Dugo Selo. Dugoselski tamburaški orkestar izveo je četiri narodne skladbe: Ja posijah repu, Visom leteć, Čardaš  i Oči čarne te svojim nastupom izazvao oduševljenje u prepunom gledalištu. U ime Grada koncertu je nazočio gosp. Stjepan Bertek, predsjednik Gradskog vijeća, a ujedno i građanin Ostrne.  Nezavisni portal upućuje čestitke mladim glazbenicima, Dugoselskom tamburaškom orkestru kao i inicijatorima božićnog koncerta. Prvi koraci na daskama male pozornice u prigradskom naselju bit će poticaj gradskim kulturnim ustanovama (POU Dugo Selo i Gradskoj knjižnici) da širom otvore svoja vrata za ove mlade nade našega grada te da ih na taj način predstave i građanima Dugog Sela. Kultura 2011-12-29T18:14:17+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/prva-sjednice-vlade-rh/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/prva-sjednice-vlade-rh/#When:13:28:15Z Vlada Republike Hrvatske na zatvorenom je dijelu 1. sjednice izmijenila Odluku o najvišoj razini cijene plina za povlaštene kupce, kojom se propisuje razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2012. godine u kojem je određena najviša razina cijene prirodnog plina u iznosu od 2,13 kn/m3, a primjenjuje se na povlaštene kupce (posebno za kupce kategorije poduzetništvo-industrijske kupce), osim kućanstava, koji obavljaju proizvodnu djelatnost s godišnjom potrošnjom plina manjom od 100 milijuna m3 plina, a posebno se primjenjuje za kupce koji kupuju plin radi proizvodnje toplinske energije za tarifnog kupca prema odredbama Zakona o proizvodnji, raspodjeli i distribuciji toplinske energije. Prijašnja Odluka o najvišoj razini cijene plina za povlaštene kupce propisivala je razdoblje od 1. rujna do 31. prosinca 2011. godine, a izmjenom se omogućuje daljnje provođenje navedene Odluke, čime se omogućuje da povlašteni kupci plina za iste ili slične kategorije u Republici Hrvatskoj plaćaju cijenu plina kao u zemljama u okruženju, a također im se omogućuje opstojnost i međunarodna konkurentnost na tržištu. Vlada je donijela i Odluku o određivanju količine tekućih naftnih goriva koja se smiju stavljati u promet na domaćem tržištu, a ne udovoljava graničnim vrijednostima i drugim značajkama kakvoće tekućih naftnih goriva. Ovom Odlukom određuje se godišnja količina tekućih naftnih goriva koje se smiju stavljati u promet na domaćem tržištu, a ne udovoljava graničnim vrijednostima i drugim značajkama kakvoće tekućih naftnih goriva, kao i najveće dozvoljeno odstupanje od graničnih vrijednosti i drugih značajki kakvoće tekućih naftnih goriva propisanih Uredbom o kakvoći tekućih naftnih goriva, za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, a istim danom prestaje važiti prethodna Odluka objavljena u Narodnim novinama broj 6/2011. Također, Vlada je imenovala zamjenike ministara s danom 1. siječnja 2012. godine. Tako je zamjenikom ministra financija imenovan Boris Lalovac. Višnja Tafra imenovana je zamjenicom ministra obrane, a Joško Klisović zamjenikom ministrice vanjskih i europskih poslova. Zamjenikom ministra uprave imenovan je Zoran Pičuljan, a Tamara Obradović Mazal zamjenicom ministra gospodarstva. Zamjenikom ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije imenovan je Jakša Puljiz. Dražen Pros zamjenik je ministra poduzetništva i obrta, Zdenko Antešić zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, dok je Oleg Valjalo zamjenik ministra turizma. Hrvoje Dokoza imenovan je zamjenikom ministrice zaštite okoliša i prirode, a Anka Mrak-Taritaš zamjenicom ministra graditeljstva i prostornoga uređenja. Darko Ledinski zamjenik je ministrice socijalne politike i mladih, Marijan Cesarik zamjenik ministra zdravlja, Marija Lugarić zamjenica ministra znanosti, obrazovanja i sporta, a Berislav Šipuš zamjenik ministrice kulture. Vlada je na današnjoj sjednici imenovala i pomoćnike ministara i to: Nadu Čavlović Smiljanec pomoćnicom ministra financija i ravnateljicom Porezne uprave, Miljenka Fičora pomoćnikom ministra financija i glavnim državnim rizničarom, te Branka Šegon i Davorina Kajfeša pomoćnicima ministra financija. Pomoćnicom ministra unutarnjih poslova imenovana je Sanja Čanković, a pomoćnicama ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš, Iva Pripić i Jasna Ćurković Kelava. Darko Parić imenovan je pomoćnikom ministra uprave za e-Hrvatsku, a pomoćnicima ministra gospodarstva imenovani su Darko Lorencin, Teja Kolar, Alen Leverić i Miki Huljić. Tatjana Dalić, Dario Baron i Marko Krištof pomoćnici su ministra rada i mirovinskog sustava, a pomoćnicima ministrice vanjskih i europskih poslova imenovani su Andrea Metelko-Zgombić i Hrvoje Marušić. Dragan Lozančić i Viktor Koprivnjak imenovani su pomoćnicima ministra obrane. Pomoćnicima ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije imenovani su Gorenka Bulj, Venko Ćurlin i Matija Derk, a Dinko Mikulić, Nevenka Benić i Ivan Grujić pomoćnici su ministra branitelja. Također, Tomislav Saucha imenovan je predstojnikom Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, a njegovim zamjenikom imenovan je Dalibor Dvorny. Glasnogovornicom Vlade Republike Hrvatske imenovana je Ivana Grljak. Zamjenicom glavnog tajnika Vlade Republike Hrvatske imenovana je Andreja Gabrijel. Određene su osobe ovlaštene za privremeno obavljanje poslova ravnatelja ureda Vlade do imenovanja ravnatelja ureda Vlade temeljem javnog natječaja, a najduže do šest mjeseci. Tako je Zdenka Pogarčić ovlaštena za ravnateljicu Ureda za zakonodavstvo, Helena Štimac Radin za ravnateljicu Ureda za ravnopravnost spolova, Igor Vidačak za ravnatelja Ureda za udruge, Dubravko Klarić za ravnatelja Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, Draženka Arar za ravnateljicu Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske te Blanka Jurić Jerbić za ravnateljicu Ureda za protokol. Sukladno Uredbi o dopuni Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, Željko Kopčić imenovan je privremenim predsjednikom Uprave Agencije, s danom 1. siječnja 2012. godine. Politika 2011-12-29T13:28:15+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Boini-i-novogodinji-domjenak-tradicionalno-se-organizira-u-prostorima-/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Boini-i-novogodinji-domjenak-tradicionalno-se-organizira-u-prostorima-/#When:08:08:35Z 1. Zdravko Paštetarko u mreži navodnika: Na prošloj 16. sjednici Gradskog vijeća niti jedan od 15 upućenih prijedloga nije dobio mogućnost da se o njemu raspravlja. Zašto? Od kuda meni pravo da pitam zašto? Pa jednostavno zato jer se njemu tako hoće, a i kaže da je za takav odnos dobio mandat. Zanimljivo je proučiti, sa psihološkog stajališta“, „njegov“ odgovor na jedan amandman koji sam uputio prema socijalnom programu Proračuna, a u kojemu sam napravio izmjenu u razredima potpora socijalno ugroženim skupinama kada sam u obrazloženju naveo kako amandman predviđa poziciju gdje bi se u Proračunu mogle napraviti uštede te da se ista sredstva trebaju preusmjerit u predviđenu poziciju socijalnog programa. „On“ daje komentar kako nisam ja osigurao ništa i kako je Proračun njegov, da su to njegova sredstva i kako nemam ja što osiguravati i predlagati. „Isti“ se upravo tako i ponaša. Ovo je njegov Grad, ovo je njegovo Gradsko vijeće, sa Proračunom može raditi što god hoće, a na domjenke zove samo koga on hoće (o tome u nastavku). Drugim riječima mi smo njegovi taoci i tko god mu je spreman pljeskati taj je u njegovoj milosti i u milosti Proračuna, a tko nije taj može završiti na web stranicama Grada proglašen nepoželjnim i osobom za odstrel, tj., kako on kaže, za istrijebiti. Hm, zanimljiv psihološki profil čovjeka. 2. Životopise na uvid? Moš´ si mislit: Kada spominjem psihološki profil važno je napomenuti da je jedan od upućenih prijedloga u rad Gradskog vijeća bio i da svi gradski vijećnici dostave svoje životopise kako bi isti bili, preko službenih stranica Grada, prezentirani javnosti i kako bi građani znali tko ih u Vijeću zastupa. Osim toga ne bi bilo niti zgorega da svi moraju proći psihološki test, uključujući i gradonačelnika, pa kako god tko od nas prošao. Kako je prijedlog prošao dovoljno je za reći kako je „njegov“ prst, po uzoru na cezara, bio ↓. Nije mu za zamjerit. Čovjek misli na sebe. 3. Ovaj Grad u „njegovom“ paralelnom svijetu taštine: U domenu psihološke analize svakako treba ući i organiziranje Božićnog domjenka koji je organizirao „on“. Božićni i novogodišnji domjenak tradicionalno se organizira u prostorima Gradske vijećnice i na isti se pozivaju sve osobe iz društvenog, gospodarskog, vjerskog i političkog života. Tu ne bi bilo ništa sporno da se opet „on“ nije pobrinuo da sve „zatruje“. Kako? Pa lako i to u svome prepoznatljivom stilu. Na isti domjenak pozvao je samo koga on želi. Kao da isti domjenak organizira osobno, a ne kao gradonačelnik. Učinjeno je van svih, ne samo demokratskih standarda, već i van svake razine kulture. Zamislite da predsjednik RH dr. Ivo Josipović na domjenak pozove samo članove SDP –a. Srećom pa je čovjek kulturan! Na druženje nije bio pozvan niti jedan od vijećnika izvan vladajućih pa čak niti gosp. Dražen Đurović (HDSSB)- saborski zastupnik iz Požege koji je svakako trebao biti tamo i koji Požegi može koristiti. Problem je u činjenici što gosp. Đurović može biti od koristi Požegi, a ne organizatoru domjenka pa tako onda tamo nema što raditi. Kao vrhunac svega je činjenica što je „on“ organizator domjenka, što isti plaća našim sredstvima, što je „on“ birao datum, vrijeme koje je moglo biti tokom čitavoga prošlog tjedna, a onda se, kada je sve odredio, „on“ nije pojavio. Svima onima koji su me zvali i pitali da li sam bojkotirao domjenak odgovaram kako nisam bio pozvan, a da jesam došao bih kao i prošle godine. Osobno sam postiđen zbog takve niske razine demokratskog standarda koji primjenjuje „on“, ali na sreću „on“ nije „reprezentativan uzorak“ Požege iako se tako ponaša i tako govori. Stvari su daleko, daleko jednostavnije i stoje tako da čovjek živi u paralelnom svijetu od realnosti, a Požega je trenutno zatočenik toga paralelnog svijeta taštine. I opet kažem: „Do kad“?   Politika 2011-12-29T08:08:35+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Dugoselski-eventi-uoi-Boia/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Dugoselski-eventi-uoi-Boia/#When:22:21:59Z Stalno se govori kako nema događanja, kako nema društvenog života, a kada se nešto i napravi onda uvijek ima izgovora za nedolazak. Mala posjećenost ili nedolazak navedenim dugosleskim eventima objašnjava se apatijom u ljudi pa se tako zaobilaze društveni angažmani. Nedolazak običnog građanina može biti protumačen apatijom, nezainteresiranošću ili čak negativnim podcjenjivačkim stavom u odnosu na „one gore strukture“. S druge strane, nedolazak gradskih čelnika, osoba iz javnog i društvenog života, političara tj. „onih gore“ običan građanin ne želi opravdati njihovom apatijom ili nezainteresiranošću. Njima funkcija i dužnost nalažu da sudjeluju na događajima u gradu, u ovom slučaju, božićnim eventima. Njima treba biti jasno da oni tamo predstavljaju organizaciju, tvrtku, gradske službe, školu, javne institucije u kojima rade, a na nama građanima je doživjeti dobrim ili lošim njihov osobni imidž. To je slika koju oni odašilju javnosti, dojam koji ostavljaju na druge i poruka koju šalju drugima. I zato čestitke gospođi Jadranki Robić, gosp. Stjepanu Berteku i gosp. Stjepanu Štefinovcu jer su ostavili pozitivan osobni i korporativni imidž na obične građane (je l´ to u ovom slučaju SDP, HDZ, Gradsko vijeće, gradske službe nije ni važno. Može biti sve to zajedno). Bitno je da su na javnoj sceni-zajedno s građanima. Nedolazak ili jednih ili drugih u svakom slučaju znači demonstraciju negativnog stava, podcjenjivanja, a to se uvijek pokazuje negativnim za suradnju u jednoj lokalnoj zajednici. Stoga, važno je znati kako vas građani doživljavaju na eventima i kako će vas percipirati, ubuduće. Kultura 2011-12-28T22:21:59+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/gradonacelnik-vlado-kruhak-svratio-po-jabuku-do-stjepana-stefinovca/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/gradonacelnik-vlado-kruhak-svratio-po-jabuku-do-stjepana-stefinovca/#When:11:58:00Z Opremljeni košaricama punim jabuka, zaželjeli su svima sve najbolje povodom blagdana. Iskoristili su priliku da se još jedanput svima zahvale na povjerenju koje su poklonili Kukuriku koaliciji na parlamentarnim izborima.   Izvor - GO SDP-a Dugo Selo Politika 2011-12-28T11:58:00+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Poniten-Natjeaj-za-udruge/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Poniten-Natjeaj-za-udruge/#When:13:52:26Z Kako smo već pisali na raspisani natječaj zaprimljeno je 23 projekta, a Povjerenstvo za otvaranje ponuda ustanovilo je kako 21 projekt može ići u daljnju proceduru. Projekti i programi upućeni su na ocjenjivanje Povjerenstvu za odabir i ocjenu projekata i programa, a isto povjerenstvo je nakon procjene i ocjenjivanja donijelo slijedeću odluku: (cit.) „...U postupku ocjenjivanja projekata i programa udruga utvrđeno je da projekti većine udruga u cijelosti ne odgovaraju uvjetima Pravilnika o kriterijima i načinu ocjenjivanja projekata i programa udruga od interesa za Grad Dugo Selo (Službeni glasnik Grada Dugog Sela br. 3/11), te bi Povjerenstvo za ocjenu i odabir programa i projekata udruga većinu moralo odbiti. Zbog toga je spomenuto Povjerenstvo zaključilo da provede postupak bodovanja (ocjenjivanja) ali samo za internu upotrebu gradonačelnika, te je predložilo gradonačelniku da financiranje udruga provede na način kako je to učinjeno za 2011. godinu, a da se novoprijavljenim udrugama dodijele minimalna financijska sredstva od 5.000,00 kn i da se tijekom sljedeće godine donesu izmjene citiranog Pravilnika, glede kriterija ocjenjivanja i provede edukacija udruga u ispunjavanju upitnika...“  Nakon prijedloga Povjerenstva uslijedili su događaji koji su upućivali kako će gradonačelnik Vlado Kruhak postupiti prema gore spomenutim uputama i prijedlogu Povjerenstva. Potvrdu takvom raspletu događaja dali su i gradski vijećnici na 27. sjednici Gradskog vijeća kada su bez glasa protiv usvojili Prijedlog proračuna za 2012.g. iako su u Prijedlogu proračuna unaprijed bili iskazani iznosi za pojedine udruge. O tome što se događalo na 27. sjednici GV-a pisali smo na portalu pa se nećemo ponavljati.  I kada je već sve upućivalo da će udruge dobiti novac "po babi i stričevima", slijedi za mnoge neočekivana, ali za mnoge ISPRAVNA odluka Gradonačelnika. Naime, gradonačelnik, gosp. Vlado Kruhak donosi ODLUKU O PONIŠTENJU JAVNOG NATJEČAJA ZA DODJELU FINANCIJSKE POTPORE UDRUGAMA ZA PROVEDBU PROGRAMA I PROJEKATA KOJI SU OD OSOBITOG INTERESA ZA GRAD DUGO SELO, A FINANCIRAT ĆE SE IZ PRORAČUNA GRADA DUGOG SELA ZA 2012.g. Ovom Odlukom Gradonačelnika poništava se Javni Natječaj za dodjelu financijske potpore udrugama za provedbu programa i projekata koji su od osobitog interesa za Grad Dugo Selo, a financirat će se iz Proračuna Grada Dugog Sela za 2012., objavljen u Dugoselskoj kronici, dana 12. rujna 2011. godine, KLASA: 023-01/11-01/187, URBROJ: 238/07-01-05/3-11-1.  Odluka o poništenju natječaja stupila je na snagu danom donošenja odnosno 12.12.2011.g.  Nekoliko dana nakon objave poništenja natječaja iz Grada nam stiže i odgovor na naš zahtjev za dostavu popisa dugoselskih udruga, s navedenim imenom projekta za koje su dodijeljena sredstva po prijedlogu Proračuna Grada Dugog Sela za 2012. godinu i u kojem iznosu. Službeni odgovor primili smo 16. prosinca  2011.g. a on glasi (cit.): ...izvješćujemo Vas da su, prijedlogom Proračuna za 2012. godinu, sredstva za udruge planirana u masi sredstava, za redovan rad i režijske troškove, koja će se raspoređivati po unaprijed dostavljenim zahtjevima i izvješćima o utrošenim sredstvima. Sredstva za programe od značaja za lokalnu zajednicu dodijelit će se sukladno raspisanim natječajima. Za programe udruga u kulturi prijedlogom Proračuna za 2012. godinu, planirano je 350.000,00 kuna, za projekte od značaja za lokalnu zajednicu, a za ostale udruge 240.000,00 kuna, također za projekte od značaja za lokalnu zajednicu.“ Ne preostaje nam ništa drugo nego konstatirati kako će se zbog svega gore navedenog ponoviti Natječaja za udruge.  .. nastavak slijedi.... Sjednice i zapisnici Gradskog vijeća 2011-12-27T13:52:26+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/tradicionalni-koncert-bozicnih-pjesama-i-napjeva-hrvatske/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/tradicionalni-koncert-bozicnih-pjesama-i-napjeva-hrvatske/#When:12:26:55Z Uživali smo  sinoć u izvedbi trinaest odabranih pjesama kojima su nas Preporodaši  prošetali  cijelom Hrvatskom od Like, Korduna, Slavonije, Međimurja do Posavine. Uz brojne građane, koncertu je od strane gradskih čelnika nazočio samo potpredsjednik Gradskog vijeća, gospodin Anto Bauer.  Nezavisni portal smatra kako su „Preporodaši“ kao prepoznatljiv brand Dugog Sela  zaslužili veći odaziv publike kao i predstavnika Grada kojima je sinoć bilo mjesto u prvom redu. Očito je kako će proći još mnogo vremena prije nego što se gradski čelnici počnu ponašati po određenim protokolarnim pravilima kako i dolikuje osobama koje obnašaju određene funkcije u Gradu. No bez ljutnje, mi ćemo uvijek biti tu da ih upozorimo na propuste!!! Kultura 2011-12-27T12:26:55+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/DVD-Ostrna-poziva-vas-na-Boini-koncert-/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/DVD-Ostrna-poziva-vas-na-Boini-koncert-/#When:10:29:56Z Uz besplatan ulaz dođite i ugodno se zabavite u Vatrogasnom domu u Ostrni,u utorak, 27.12.2011. s početkom u 19 sati.  Više o Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Ostrna možete saznati na njihovim  službenim stranicama.     Obavijesti 2011-12-27T10:29:56+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/EU-vodi-Komponenta-III.-c-programa-IPA1/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/EU-vodi-Komponenta-III.-c-programa-IPA1/#When:10:15:25Z Piše: Maša Borovac / liderpress.hr Malim i srednjim poduzetnicima otvara se još jedna prilika da se prijave za dobivanje novca fondova EU. U sljedeća dva mjeseca mogu se prijaviti za nepovratna sredstva iz pretpristupnog fonda IPA, komponente III c - ‘Regionalna konkurentnost’ za 2011., u kojem je hrvatskim poduzetnicima na raspolaganju tri milijuna eura. Pojedinačne potpore bit će od 50.000 do 200.000 eura. Treba imati na umu da financiranje novcem programa IPA može iznositi najviše 85 posto od ukupne vrijednosti dodijeljenih nepovratnih sredstava. Natječaj na kojem mogu sudjelovati mali i srednji poduzetnici otvoren je do 20. veljače 2012. i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva organizirat će besplatne informativne radionice namijenjene poduzetnicima koji se žele prijaviti na taj natječaj. Prednost zelenim projektima Budući da je strategija EU fokus na zelenu proizvodnju i obnovljive izvore energije, i u tom je slučaju cilj jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika poticanjem ulaganja u tehnologije i proizvodne metode koje promiču zeleno gospodarstvo te jačanje razvojnih potencijala za nove i konkurentne proizvode u skladu s ekološkim i drugim međunarodnim standardima. Poruka je to svim malim i srednjim poduzetnicima koji se namjeravaju javiti na taj natječaj i dobiti nepovratna stredstva da svoje projekte usmjere upravo na ekoproizvode ili proizvode koji će u tehnološkom procesu podupirati održiv razoj i zelene tehnologije. Smatra se da će se uvođenjem međunarodnih ekostandarda i energetski učinkovite tehnologije u proizvodne procese ojačati konkurentnost malih i srednjih poduzeća, a primjenom najbolje prakse i uspješnih poslovnih modela lakše će se razviti novi, konkurentniji proizvodi. Prvi strukturni fondovi Pretpristupni fondovi trajat će još kratko jer nakon ulaska u EU Hrvatskoj će se otvoriti strukturni i kohezijski fondovi. Prvi međuregionalni projekt za strukturne fondove u Hrvatskoj realizirat će se u suradnji s MATRA-om 2010, bilateralnim pretpristupnim programom tehničke pomoći Nizozemske. U sklopu tog programa realizirat će se međuregionalni projekti radi jačanja kapaciteta u strateškom planiranju i razvoju partnerstva na županijskoj i regionalnoj razini. MATRA 2010 podupire nekoliko međuregionalnih projekata među kojima je CABIN - projekt mreže poslovne infrastrukture jadranske Hrvatske koji koordinira Splitsko-dalmatinska županija. Drugi projekt odnosi se na panonsku Hrvatsku. Namjerava se sagraditi regionalni edukativni inovativni centar u Novskoj i panonski zeleni industrijski park u Novoj Gradiški. I treći međuregionalni projekt odnosi se na sjeverozapadnu Hrvatsku sa Zagrebom te regionalnim centrima Varaždinom, Čakovcem i Koprivnicom, a naglasak je na razvoju inovacija, industrije, biotehnologije i tehnoloških parkova. Korisni linkovi • www.safu.hr • http://ec.europa.eu/europeaid/work/funding/index_en.htm Natječaji 2011-12-27T10:15:25+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Zlatar-porast-izdvajanja-za-kulturu-jedan-od-vanijih-ciljeva-/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Zlatar-porast-izdvajanja-za-kulturu-jedan-od-vanijih-ciljeva-/#When:15:17:31Z Ispod ove razine nije moguće ići, prihvatljiv je postupni rast koji nas u četiri godine diže iznad jedan posto, pa do 1,4 posto, no mislim da će kultura rasti proračunski i logikom intersektorske suradnje, a posebno u regionalnoj i međunarodnoj suradnji i partnerskim projektima, rekla je Andrea Zlatar za Hinu, u povodu njezina stupanja na ministarsku dužnost.   Kao jedan od važnijih aktualnih prioriteta Zlatar ističe raspravu, pa novi zakon o HRT-u i novi zakon o medijima. Postojeće zakone svakako treba mijenjati, ali Ministarstvo kulture, kao resorno ministarstvo, mora biti mjesto dijaloga i rasprava o svim smjerovima promjena, od financijskog, do programskog i upravnog dijela, ustvrdila je Zlatar.   Kada se radi o javnom interesu rasprava mora biti javna, otvorena u konfliktima i vrlo jasna u zaključcima, a odgovornost je uvijek na onima koji potpisuju zakon i glasaju o njemu, ali to je zadnji korak u oblikovanju javne medijske politike, dodala je.   Zlatar se, umjesto sadašnjeg modela "kulturne politike" koja, ocijenila je, upravljanje kulturom svodi na kontrolu distribucije financijskih sredstava i neposredni politički utjecaj na izbore vodećih funkcija ravnatelja institucija, zalaže za neophodne promjene u sustavu kulturne politike.   Od promjena u Ministarstvu kulture, za koje Zlatar kaže da je funkcionalno i da ima niz sposobnih, odgovornih i stručnih ljudi, najavljuje da će se područje zaštite prirode, odnosno nacionalnih parkova odijeliti u Ministarstvo zaštite okolišta. "Promjene u samom ministarstvu ovisit će o novoj upravnoj strukturi, a za personalne promjene treba vremena, prije svega vrednovanje rada zaposlenika", rekla je, prenosi culturenet.hr . Kultura 2011-12-26T15:17:31+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/9.-izvjestajno-tematska-konvencija-go-sdp-a-dugo-selo/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/9.-izvjestajno-tematska-konvencija-go-sdp-a-dugo-selo/#When:20:46:44Z Nakon što je otvorio konvenciju, predsjednik GO SDP-a Dugo Selo, gosp. Stjepan Štefinovec je rekao da je SDP izborio veliku pobjedu, ali da sada treba pokazati da se može bolje, da postoji potencijal u njihovim redovima koji može ostvariti napredak u kulturološkom, a naročito u gospodarskom smislu. Poražavajuće je što je ovogodišnji Proračun izdvojio za gospodarstvenike svega 200.000 kuna, a na takvu sramotnu odluku nije bilo moguće utjecati jer SDP u Gradskom vijeću predstavlja oporbu.  Nadalje smatra da je Grad Dugo Selo prepun resursa i da treba iznaći tehnička rješenja za takav potencijal. Navodi kao primjer prednosti prometne povezanosti, o čemu su donekle upoznali sadašnjeg premijera gosp. Zorana Milanovića prilikom njegove nedavne posjete Gradu.  Gospodarstvo je ključna točka Plana 21 i nedopustivo je, nastavio je predsjednik SDP-a Dugo Selo, da je ono danas na koljenima i da mnogi gospodarstvenici ne vide izlaz. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva jedan je od ključnih elemenata u ekonomskoj strategiji, a razvijeno gospodarstvo je temelj svake zdrave države.  Na konvenciji je u nekoliko navrata spomenut gosp. Gordan Maras, današnji ministar za malo i srednje poduzetništvo, pred kojim stoje mnogi izazovi koji muče hrvatske poduzetnike.  Gosp. Štefinovec smatra da je management bitan za raspolaganje resursima kao što su npr. prostori u našoj gospodarskoj zoni te da se aktualni gradonačelnik u projektu Cargo-centra, trebao postaviti u poziciju dobrog manager-a Grada, a ne "vrhnje" koje bi punilo gradski proračun prepustiti drugima.  Ono što "Portal" posebno veseli je apostrofiranje uloge građana od strane gosp. Štefinovca, u budućem razvoju lokalne zajednice i njihovog mogućeg direktnog utjecaja na razvoj događanja u Gradu, raspodjele sredstava i sl. što ulijeva nadu da će se u ovim političkim redovima čuti i uvažiti glas običnog građanina i da se tog istog građanina neće pozivati samo onda kada treba odigrati ulogu naroda.  Gosp. Boris Mahač osvrnuo se na (ne)prilike u Gradu: broj obrtnika smanjio se za 30 % u odnosu na prije tri godine, obrtništvo se raspada, a Udruženje obrtnika Dugo Selo, nagrađeno je od strane Zagrebačke županije.  Ne znamo je li pritom gosp. Mahač mislio na dodijeljenu im Povelju Zagrebačke županije, ali znamo da je pad obrtništva gosp. Stjepan Valjak objasnio utjecajem recesije ističući važnost Sajma obrtništva i poduzetništva. Možda će nam ubuduće ministar Maras pomoći da na Sajmu imamo više izlagača obrtnika nego - folklora! "Dukom" se nalazi u velikim gubicima, opterećuju se građani i gospodarstvo, no kako je restrukturiranje počelo, postoji nada u pozitivan ishod. Gosp. Mahač oštro se osvrnuo i na Gradsku upravu za koju kaže da je ovakva kakva je sada zapravo nepodnošljiva, da je povećana sa 24 na 30 djelatnika, a da se nije formirala ekipa stručnjaka za europske pretpristupne fondove. Povećan je broj djelatnika   i u računovodstvu dječjeg vrtića kao i u "Dukomu", a Pučko učilište broji 100% više zaposlenih u odnosu na razdoblje od prije tri godine. ( ?!?!?!).  Planiranih 30 % povećanja u sljedećem proračunu čini se nelogičnim, nastavlja gosp. Mahač pa SDP obećava smanjiti udio javne potrošnje i zaustaviti negativne tendencije. Gosp. Kruno Blažinović smatra da je obrtnicima problem prisilno učlanjivanje u Obrtničku komoru koja je zapravo sama sebi svrha pa će se apelirati na ministra Marasa da razriješi obrtnike ovog nepotrebnog tereta. Svi nazočni iz GO SDP-a Dugo Selo te gosti, predsjednice Vesna Bičak-Dananić iz Županijske organizacije, Đurđa Artić iz Rugvice, predsjednici Krešimir Belušić iz Sv.Ivana Zeline, Tihomir Antolković iz Vrbovca, Branimir Katalenac iz Dubrave -  pozvani su na malu zakusku uz čestitke za nastupajuće blagdane, a od Nove godine "svi ćemo na dijetu", rekao je gosp. Štefinovec i završio konvenciju. Politika 2011-12-23T20:46:44+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/nesvakidasnji-gost-posjetio-gulivera-u-saskoveckoj-ulici/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/nesvakidasnji-gost-posjetio-gulivera-u-saskoveckoj-ulici/#When:21:47:13Z Našlo se u vrećama za svakog ponešto, ovisno o tome koliko je tko bio dobar tijekom godine. Nakon podjele poklona, plesa s mališanima te ponekom hrabrom i odvažnom mamom i nesramežljivim tatom Djed Božičnjak krenuo je dalje po unaprijed isplaniranom zadatku. Vidno umoran sjeo je u kočiju upregnutu bijelim konjima i nestao u maglovitom jutru. Hoće li nas ponovno posjetiti, spustiti se niz dimnjak vaše obiteljske kuće ili stana ovisi samo o vama. Jeste li ili niste bili dobri, marljivi i moralni? Što je vama donio djedica ili što ste mu pisali u svom pismu, što ste zaželjeli? Podijelite s nama vaše želje na naš mail info@dugoselo.org. Zabava 2011-12-21T21:47:13+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Radionica-ODNOSI-S-JAVNOU-ZA-UDRUGE-GRAANA-/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Radionica-ODNOSI-S-JAVNOU-ZA-UDRUGE-GRAANA-/#When:20:56:00Z Upoznali smo se s osnovama javnog nastupanja, kako treba izgledati poziv za medije (tiskovna konferencija ili javni događaj), kako treba izgledati izjava za glasila, koja je razlika između okruglog stola i tiskovne konferencije, kako se pripremiti prije javnog događaja i s još mnogo drugih interesantnih tema. Radionica je obuhvatila praktične vježbe u kojoj smo svi aktivno sudjelovali na sveopće zadovoljstvo, uz pohvalu predavača, gospodina Medića, pa nam sada preostaje da sve to dobro naučimo i prenesemo iskustva u našem budućem javnom predstavljanju, promidžbi i sl. Time je otvoren put za sve udruge, mjesne odbore i za sve one koji imaju javnosti nešto za reći u našoj lokalnoj zajednici. Veseli nas što su se radionici odazvali i ljudi s političke scene. Premda iz dviju oprečnih stranaka, oba sudionika prepoznati su kao aktivni građani naše lokalne zajednice te podupiru provedbu edukacije u cilju jačanja sposobnosti udruga i mjesnih odbora na lokalnoj razini. Naposlijetku, to je i Program E-misije pa nastavljamo dalje svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu. Obavijesti 2011-12-21T20:56:00+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Otvoren-natjeaj-za-sufinanciranje-zdravstvenih-i-socijalno-humanitarni/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Otvoren-natjeaj-za-sufinanciranje-zdravstvenih-i-socijalno-humanitarni/#When:20:52:46Z Na natječaj se mogu javiti organizacije civilnog društva registrirane na području Republike Hrvatske koje svoje programe i projekte provode na području Zagrebačke županije, te aktivno i kontinuirano djeluju najmanje jednu godinu u području za koje prijavljuju program ili projekt, promiču vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, a primarna im je djelatnost iz područja zdravstva, socijalne skrbi te humanitarne djelatnosti. Program ili projekt koji provodi organizacija civilnog društva mora obuhvaćati osobe s prebivalištem na području Zagrebačke županije, od osobitog je interesa za opće dobro u Zagrebačkoj županiji, te treba biti usmjeren na stvarne potrebe krajnjih korisnika. Ujedno, organizacija civilnog društva treba imati ljudske i materijalne resurse potrebne za provedbu prijavljenog programa/projekta.  Tekst natječaja i obrasci, na kojima se isključivo prijavljuju programi i projekti, nalaze se na web stranicama Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr. Ujedno, obrasci za prijavu na natječaj mogu se podići u Upravnom odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke županije svakim radnim danom od 9,00 – 14,00 sati na adresi Ivana Lučića 2a / VI kat, soba 9.  Iz Zagrebačke županije pozivaju organizacije civilnog društva da se jave na navedeni natječaj te da popunjene obrasce i svu potrebnu dokumentaciju dostave najkasnije do 20. siječnja 2012. godine na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, s naznakom "Prijava programa – zdravstvena i socijalno-humanitarna djelatnost – NE OTVARAJ ". Natječaji 2011-12-21T20:52:46+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Drutvo-lai-i-straha/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Drutvo-lai-i-straha/#When:14:10:36Z Kao što se veli, da bi laž postala istinom samo je treba dovoljno puta ponavljati… Život velike većine ljudi život je u strahu, a da toga nisu ni svjesni… Bojimo se se svega i svačega, gubitka posla, siromaštva, bolesti, smrti, dugova, kazni, neodobravanja, nesretnih slučajeva, Boga itd… Strah je jedan prirodan osjećaj čija je svrha samozaštita, međutim mnogi naši strahovi su umjetni, nametnuti, neprirodni i bolesni… Naše društvo počiva na atmosferi straha koja je namjerno stvorena i održavana lažima… Laži spomenute u gornjem citatu samo su neke od mnogih pomoću kojih se stvara ta atmosfera straha radi ostvarivanja moći, radi vladavine manjine nad većinom, radi funkcioniranja hijerarhijsko-eksploatacijskog sustava koji drugačije ne može opstati… Strah je izvor mržnje, a društvo koje se gradi na atmosferi straha puno je mržnje… Ta mržnja odgovara vladajućoj manjini jer se na osnovi nje lako manipulira masama koje se tada mogu iskorištavati npr. kao topovsko meso… Strah nam se utjeruje u kosti od djetinjstva, upravo lažima i kaznama, a kažnjavani smo jer se usuđujemo suprotstavljati lažima… I tako, u strahu od kazni laž se nameće kao istina… Naime, djeca se većinom odgajaju utjerivanjem straha, govori im se da neke stvari ne smiju činiti, te da će ako to učine biti kažnjena… Naravno da se djeci neke stvari ne smiju dopuštati radi njihove vlastite sigurnosti, međutim kada mi kažnjavamo djecu npr. zbog izgovaranja «prostih» riječi ili proučavanja vlastitih genitalija uključujući i masturbaciju, tada djetetu činimo štetu, stvaramo mu osjećaj krivice zbog prirodnog akta koji mi na osnovi svojih moralnih načela smatramo lošim (iako smo ih i mi činili kao djeca)… Dijete ne razumije što su to moralna načela… Moralna načela su izmišljotina odraslih koja služe za prikrivanje laži, odnosno za pretvaranje laži u istinu… Kao takav moral u dječjoj psihi hvala bogu ne postoji, dok mi tu dječju nevinost ne narušimo svojim «vrijednostima»… Ali mi samo činimo ono što su naši roditelji činili nama… Kažnjavanje od strane naših roditelja prenosimo na svoju djecu… A kazna je čin mržnje… Djeca se ne odgajaju kažnjavanjem, već razumijevanjem… Kazna izaziva strah, a strah stvara mržnju… Ta mržnja se neće najvjerojatnije ispoljiti na roditelju jer je roditelj autoritet koji je jači, već će se ispoljiti na nekome tko je slabiji… U većini slučajeva djeca nasilnici potječu iz obitelji u kojima se nad njima vrši nasilje u vidu kažnjavanja (koje ne mora biti tjelesno)… Donošenjem zabrana i kažnjavanjem kada su te zabrane prekršene stvara se plodno tlo za neurozu, psihopatiju i sadizam… U društvu koje smo stvorili na atmosferi straha, strahopoštovanje se promovira kao vrijednost od «najviše» razine, od toga kako treba osjećati strahopoštovanje prema Bogu, prema pretpostavljenom, prema roditelju… Poštovanje iz straha je bolesno, ono stvara mržnju… Zdravo poštovanje proizlazi iz ljubavi, našu djecu ne smijemo učiti da se boje, već im moramo pružati što više ljubavi, nježnosti i odobravanja… «Čovječanstvo je bolesno, emocionalno bolesno, a bolesno je upravo zbog osjećaja krivice i straha stečenih u djetinjstvu.» A.S. Neill Kažnjavanjem također učimo djecu kako je sustav jakih i slabih normalan, a da je prirodan osjećaj slobode nešto što treba potiskivati… Učimo ih kako ljudi nisu jednaki, odnosno da oni koji su jači imaju pravo nametati svoju volju slabijima… Kazna je općenito pokušaj ostvarivanja pravde nakon što je učinjena nepravda, odnosno kazna se smatra pravdom – što je najveća i najopasnija laž koju su nas naučili i koju mi prenosimo na svoju djecu… Kazna ne može biti pravda, već samo osveta… Pravda se ostvaruje razumijevanjem, otkrivanjem istine… Niti jedan čovjek ne može odgajati djecu, ili donositi bilo kakvu prosudbu izvan vlastitih kompleksa, i stoga ne može biti pravedan, ne može biti sudac drugome čovjeku… «I dobar i loš sudac imaju zajedničku manu, obojica sude.» A. de Mello «Kazna je čin u kojem se čovjek identificira s Bogom i odlučuje o moralnoj osudi.» A.S. Neill Stvorili smo bolestan sustav koji se održava na laži kako svi ljudi nisu jednaki, kako svi nemaju pravo na slobodu, kako svi nemaju pravo na život, već samo oni koji su dovoljno jaki da se za to pravo izbore… Svoju djecu bi trebali učiti slobodi kao najvišoj vrijednosti… Kako su svi ljudi rođeni slobodni i da bi takvi trebali ostati… Sloboda nije odsustvo pravila, sloboda jest pravilo sama po sebi… Pravilo koje isključuje sva ostala pravila jer u njima ona ne opstoji… Sloboda je pravilo koje kaže kako meni nitko nema pravo oduzimati slobodu, niti ja imam pravo oduzimati slobodu bilo kome drugome… Kako nitko nema pravo suditi meni, niti ja imam pravo suditi bilo kome drugome… U tom pravilu eliminirano je svako štetno ponašanje, i ostvareno potpuno zdravo društvo u kojem nema straha niti mržnje… Ali koliko sam ja puta do sada to već napisao, postajem dosadan, zar ne?… Kolumna 2011-12-21T14:10:36+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/ostavke-u-hdz-u/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/ostavke-u-hdz-u/#When:12:29:37Z U svom obraćanju općinskim vijećnicima Dropuljić je istaknuo:„Protekle dvije godine  bile su moje prve godine bavljenja političkim radom. Zbilja sam smatrao, a i danas mislim  da bi taj rad trebao biti častan i usmjeren na opće dobro, a ne da služi za zadovoljavanje parcijalnih interesa pojedinaca. Ispostavilo se da su to samo želje onog malog Ivice iz viceva, a da je stvarnost puno surovija i sebičnija. U više navrata se čak i na nivou naše male zajednice, ispostavilo da je točna ona stara poslovica i tvrdnja „Daj čovjeku vlast i vidjet ćeš kakav je“. Osobno sam pretrpio i prošao stvari koje ne bih želio nikome od vas da ih prođe. Grozan je osjećaj kada znate da ste u pravu i da ste čisti, a anonimne kukavice su vas prijavile na USKOK, prvi, drugi put i tako četiri puta. Naravno zadovoljni ste kada sve prijave tih jadnika budu odbačene, to vam daje još veću snagu da ustrajete u radu, ali bolna je spoznaja da oni možda sjede pored vas, tapšaju vas, odobravaju i čekaju priliku da vas opet prijave. Samo želja i nada, da možemo nešto napraviti na općini Rugvica su me držale ove dvije godine, a onda sam shvatio da u ovom odnosu snaga i sastava vijeća to nije moguće. Žalim zbog situacije što Rugvica nije iskoristila niti mali dio svojih mogućnosti i da se u skladu sa svojim komparativnim prednostima ne razvija brže i više od onih iza kojih danas debelo zaostajemo, a ni po čemu ne bi trebali biti bolji i biti napredniji od nas. Ne želim ovdje nikoga optuživati zašto je to tako. Možda ćemo u slijedećem sastavu vijeća za godinu i pol imati više šansi nešto popraviti.“  Gospodin Milan zahvalio se svima na suradnji u ove protekle dvije godine rada u Općinskom vijeću te na kraju dodao : „Ako sam nekoga uvrijedio i ovom prilikom mu se ispričavam, a osobno nikome ne zamjeram ništa, svatko ima svoju savjest, a moja je mirna“.  Politika 2011-12-21T12:29:37+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Dugoselske-maoretkinje-ove-su-subote-odrale-BOINI-KONCERT/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Dugoselske-maoretkinje-ove-su-subote-odrale-BOINI-KONCERT/#When:10:32:43Z Na koncertu su se Dugoselskim mažoretkinjama pridružile i Svetoivanjske mažoretkinje te grupa suvremenog plesa Plesnog studija "SamsAmi". Ovim su nastupom najavile svoju proslavu 9. godišnjice rada. Čitatelje našega Portala i ostale građane pravovremeno ćemo informirati o mjestu i datumu proslave kako bismo u što većem broju svi zajedno uveličali i popratili 9. godišnjicu rada ovih marljivih i upornih djevojaka kao i njihovog stručnog vodstva, gospođe Tatjane Malinar. Njihov je nastup uvijek prepoznatljiv na svim javnim događanjima u Gradu, a koliko  to Proračun Grada prepoznaje, kad se radi o dodjeli sredstava za udruge, saznat ćemo uskoro i o tome izvijestiti naše čitatelje. Uzgred, danas je na dnevnom redu Gradskog vijeća - PRORAČUN. Zanimljivosti 2011-12-20T10:32:43+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Boina-priredba-uenika-O-Ivan-Benkovi1/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Boina-priredba-uenika-O-Ivan-Benkovi1/#When:09:51:38Z Dođite i zabavite se s nama! Obrazovanje 2011-12-20T09:51:38+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/novi-ministar-sporta-najavljuje/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/novi-ministar-sporta-najavljuje/#When:08:42:40Z Sport ima neupitni društveni značaj. Prema tome, središte i bit sporta su sportaši, a kod nas je, na žalost, posebno u nogometu, ali ne samo u nogometu, više važan menadžer, pojedinci iz sudskih organizacija i sportskih saveza te različiti sivi polusvijet koji se okuplja oko sportskih klubova i sportskih saveza nastojeći ušićariti nešto na račun sportaša. Posebno to do izražaja dolazi u nogometu i HNS-u. Afera za aferom traje već godinama, a ništa se ne mijenja, jer sprega pojedinih moćnika i dijela političara stvara krug nedodirljivih "sportskih funkcionera" kojima se svi klanjaju. Gotovo da bih mogao napraviti paralelu vrha HDZ-a i vrha Hrvatskog nogometnog saveza, na primjer, i ne bih uopće pogriješio. Najodgovorniji za stanje i nabujalu koruptivnu hobotnicu nalaze se u  vrh HNS-a.  Ako korupciju usporedimo sa močvarom u kojoj žive komarci koji šire malariju, onda se malarija ne liječi tako da se hvata komarac po komarac, nego se mora isušiti močvara. Vrh HNS je jedna takva velika ustajala močvara, pa da bi spriječili da nogomet potpuno potone u toj močvari, močvaru treba pod hitno isušiti. Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vrh HNS ima društvenu, moralnu i kaznenu odgovornost. Kaznenom odgovornošću neka se bavi uskočka vertikala, a moralna i društvena odgovornost Markovića, Mamića, Srebrića i ostatka tvoraca nogometne močvare zahtijeva trenutačne ostavke. Ne govorim uopće o kaznenoj odgovornosti, jer smatram da policija i državno odvjetništvo moraju biti maksimalno depolitizirani i profesionalizirani, već o tome da ako vrhuška HNS ništa nije vidjela, ništa nije čula, ništa nije znala, a močvara korupcije  se stalno povećavala, onda je to znak da nisu dorasli dužnostima koje obnašaju već godinama. HNS treba odvažne, moralne, nove ljude kojima će nogomet i sport u cjelini biti na prvom mjestu i koji će se suprotstaviti teroru manjine. ZDRAVKO MAMIĆ U GUARDIANU: You donkeys, I'll beat you like cats! Vlatko Marković - demagog i špreher na šestu!   Ogromna većina sporskih djelatnika je poštena i vrijedna. Vrijeme promjena zahvatilo je hrvatsko društvo, očekujem da tako bude i u nogometu i sportu cjelini. I naglašavam, nije to nikakvo miješanje politike u nogomet ili neki drugi sport, to je stvaranje i poticanje društvene klime da vrhunski sportaši koji su se dokazali u svojim sportovima preuzmu vodstvo sportskih saveza u svoje ruke i potjeraju sve one kojima sport služi za osobno bogaćenje na štetu ogromne većine sportskih djelatnika, kako volontera tako i profesionalaca, a posebno mladih koji su odlučili svoje slobodno vrijeme posvetiti sportu. Čestitam predsjedniku Hajduka, Malešu, nadam se da će biti još "sportskih zviždača" koji će doprinijeti isušivanju močvare blata i nemorala koji se uvukao u hrvatski sport. Uvijek će imati moju podršku i pomoć u tome. Nikog se ne bojim, kao oporbeni političar uvijek sam glasno govorio istinu, a sada kao dio vladajuće većine bit ću još glasniji, ali ću imati i priliku djelima potvrditi to što govorim. Odnos  Kukuriku Vlade prema sportu Nakon sramotnog izglasavanja promjena Zakona o sportu isti dan kad mi je HDZ skinuo saborski imunitet, na inicijativu riječkih olimpijaca Alvara Načinovića, Aramisa Naglića, Valtera Matoševića, Samira Barača, Ćire Kovačića uz bitnu podršku Tomislava Paškvalina, Petra Skansija, Ratka Rudića, te naravno Zorana Primorca i Maria Ančića održali smo nekoliko sastanaka sa Zoranom Milanovićem i Nevenom Mimicom o sramotnom položaju sporta u dosadašnjem radu HDZ Vlade i potcjenjivačkog odnosa prema vrhunskim sportašima. Vrlo brzo smo se složili   da će među prvim zadatcima nove  Vlade biti  donošenje novog Zakona o sportu koji će uvesti red u sport čijem je kaotičnom najbolji dokaz i najnovija afera u HNS-u. Proteklih dana uz  gore spomenute sportaše obavio sam razgovor sa nizom istaknutih sportskih djelatnika iz svih sportova, a spremam se za razgovor i sa Dariom Šimićem i Zvonimirom Bobanom na temu budućnosti nogometa. Moj jedini cilj je osigurati sportu i sportašima mjesto koje zaslužuju – stvoriti jedan životni stil zdravog sportskog društva. Ovih dana traju dogovori sa nekoliko kandidata iz redova vrhunskih sportaša za mjesto pomoćnika koji će odmah krenuti u izradu novog Zakona o sportu. Što će donijeti novi Zakon Sport je posebno važna djelatnost, kako za mlade, tako i za cijelo društvo, a bio je potpuno zapostavljen u radu dosadašnje Vlade.  Naš je cilj prije svega vratiti dignitet vrhunskim sportašima jer će se na taj način omogućiti razvoj sporta od najmlađeg uzrasta, preko rekreativnog  do vrhunskog i profesionalnog sporta. Kukuriku Vlada  uključiti će državu puno snažnije u potporu razvoja sporta i bavljenja sportom te unaprijediti rekreativno, zdravstveno, školsko, profesionalno i promotivno značenje sporta i sportaša. Unaprijedit ćemo administrativno vođenje sporta kroz jači angažman hrvatske vlade nego do sad. Puno aktivnije ćemo poticati formuliranje svih  zakonodavnih prijedloga o organizaciji i djelovanju sporta, sportskih saveza i sportskih klubova, financiranju sportskih programa i programa razvoja sporta. Inzistirati ćemo na  stručnom dijalogu o pitanjima unapređenja sportskih djelatnosti, kategorizacije sportova i sportaša. Ključnim smatram  predlaganje i provođenja propisa o zdravstvenim, obrazovnim, radnim, mirovinskim i drugim oblicima potpore i priznanja vrhunskim sportašima, kao i donošenju novog  Nacionalnoga programa sporta i boljem ukupnom upravnom nadzora sportskih djelatnosti.  Naravno, da će zakonska rješenja biti usmjerena i na drugačiji odnos prema sportskim udrugama koje su nazovi neprofitne, a ostvaruju profite koji završavaju u džepovima pojedinaca. Drugačiji pristup u izradi novog Zakona o sportu vidjet će se po tome što  nijedan članak neće biti donijet bez prethodnog usuglašavanja sa Hrvatskim olimpijskim odborom, Klubom olimpijaca, Nacionalnim vijećem za sport, te sportskom i stručnom javnosti u cjelini. Moja poruka je kratka i jasna – sport ćemo vratiti sportašima! Željko Jovanović Lupiga.Com Sport 2011-12-20T08:42:40+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Otvoren-natjeaj-za-sufinanciranje-projekata-braniteljskih-udruga/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Otvoren-natjeaj-za-sufinanciranje-projekata-braniteljskih-udruga/#When:13:54:24Z Na natječaj se mogu javiti braniteljske udruge registrirane na području Republike Hrvatske koje aktivno i kontinuirano djeluju najmanje dvije godine u području za koje prijavljuje projekt, promiču vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, a primarna im je djelatnost iz područja zdravstva, socijalne skrbi te humanitarne djelatnosti. Program ili projekt koji provodi udruga mora obuhvaćati osobe s prebivalištem na području Zagrebačke županije, od osobitog je interesa za opće dobro u Zagrebačkoj županiji, te treba biti usmjeren na stvarne potrebe krajnjih korisnika. Ujedno, braniteljska udruga treba imati ljudske i materijalne resurse potrebne za provedbu prijavljenog programa/projekta.  Tekst natječaja i obrasci, na kojima se isključivo prijavljuju programi i projekti, nalaze se na web stranicama Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr. Ujedno, obrasci za prijavu na natječaj mogu se podići u Upravnom odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke županije svakim radnim danom od 9,00 – 14,00 sati na adresi Ivana Lučića 2a / VI kat, soba 9.  Iz Zagrebačke županije pozivaju braniteljske udruge da se java na navedeni natječaj te da popunjene obrasce i svu potrebnu dokumentaciju dostave najkasnije do 20. siječnja 2012. godine na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, s naznakom "Prijava programa – braniteljske udruge proizašle iz Domovinskog rata – NE OTVARAJ ". Natječaji 2011-12-19T13:54:24+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/dugosleski-sdp-ovci-za-isplatu-bozicnice-dugoselskim-umirovljenicima/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/dugosleski-sdp-ovci-za-isplatu-bozicnice-dugoselskim-umirovljenicima/#When:13:41:18Z „Koristimo priliku da zahvalimo biračima u Dugom Selu na ukazanom povjerenju koje su na parlamentarnim izborima 04. prosinca dali Kukuriku koaliciji. Budući da smo  prvi puta dobili podršku u svim dijelovima grada, svjesni smo i odgovornosti koju nosi ovako velika izborna pobjeda. Uvjereni smo kako će vlada premijera Milanovića efikasno odgovoriti na izazove koji stoje prvenstveno ispred gospodarskog razvoja. Obzirom da je gosp. Milanović u kampanju krenuo iz Dugog Sela imali smo priliku budućeg premijera upoznati sa problemima našeg grada.  Prostor za razvoj gospodarskih zona postoji ali , na žalost, nedostatak vizije razvoja grada i političke volje vladajuće koalicije i gradonačelnika Kruhaka i dalje koči napredak Dugog Sela. Vremena u kojima živimo su teška, plaće su neredovite a mirovine nisu dostatne za pristojan život. Tijekom cijele godine, a posebno sada kada nam dolazi Božić očekujemo od gradskih vlasti a posebice gradonačelnika gosp. Vlade Kruhaka da obrati pažnju na potrebe naših sugrađana. Budući da gradonačelnik nije predvidio isplatu božićnica našim umirovljenicima smatramo da je time učinio veliki propust. Isplata božićnica je u našem gradu postala gotovo tradicijom i stvarno ne vidimo razloga da se sa istom prestane. Svjedoci smo da su vremena teška, da gospodarska situacija nije blistava ali još uvijek novaca  ima dovoljno ako je pravedno raspoređen. Prazna gradska blagajna nije rezultat gospodarske krize već loše financijske politike gradske vlasti. Diljem zagrebačke županije gradovi i općine, sa mnogo manjim proračunom, i ove godine osigurali su dovoljno sredstava za isplatu božićnica svojim umirovljenicima. Iako su umirovljenici u gradu Dugom Selu zastupljeni u gradskoj vlasti od strane gosp. Stjepana. Novosela  koji je ujedno i potpredsjednik Gradskog vijeća, izgleda da se on izborio samo za svoju nemalu naknadu kao potpredsjednik Gradskog vijeća, dok je na potrebe svojih kolega umirovljenika zaboravio, iako je najbolja prilika za osiguranjem sredstava za božićnice bile prilikom nedavnog donošenja Rebalansa proračuna. Ali izgleda, da se gosp. potpredsjednik sjeti svojeg biračkog tijela samo radi biračkih glasova. Osobno smatramo odgovorne za ovaj propust gradonačelnika Kruhaka i potpredsjednika vijeća Stjepana Novosela te apeliramo i putem javnosti da u što kraćem roku pronađu sredstva za isplatu božićnica umirovljenicima s područja grada Dugog Sela. Svim građanima Dugog Sela želimo blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu 2012 godinu.“ Stjepan Štefinovec Predsjednik GO SDP Dugo Selo Politika 2011-12-19T13:41:18+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Upaljena-etvrta-adventska-svijea1/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Upaljena-etvrta-adventska-svijea1/#When:09:51:31Z Nakon prigodnog programa uslijedilo je druženje uz kuhano vino. Zanimljivosti 2011-12-19T09:51:31+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/zaklada-ana-rukavina-prikupila-15-milijun-kuna/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/zaklada-ana-rukavina-prikupila-15-milijun-kuna/#When:08:44:14Z Više od 30.000 ljudi na glavnom zagrebačkom trgu, uživajući u odličnoj atmosferi i glazbi vrhunskih domaćih glazbenika, podržalo je rad Zaklade Ana Rukavina i pridonijelo ostvarenju Aninog sna! Tijekom šestog po redu koncerta „Želim život“ građani su humanitarni broj 060 9000 nazvali čak 240.953 puta i na taj način donirali 1.481.861 kuna za daljnju tipizaciju krvi koja je izuzetno važna kako bi hrvatski Registar krvotvornih matičnih stanica bio što operativniji. Besplatnim koncertom na Trgu bana Josipa Jelačića, uz izravan prijenos na Novoj TV, Zaklada Ana Rukavina još jednom se zahvalila građanima koji su nesebičnim donacijama pomogli u ostvarenju misije Zaklade – spašavanju života. Poznata imena domaće estrade: Boris Novković, Dražen Zečić, E.T., Feminem, Goran Karan, Halid Bešlić, Iva Herceg, Ivana i Marija Husar, Jasmin Stavros,  Jole, Klapa Intrade, Luka Nižetić, Maja Šuput, Massimo, Miroslav Škoro, Novi fosili i Prljavo kazalište u petak su priredili izuzetnu glazbenu noć koja se pretvorila u slavlje tridesetak tisuća građana koji su, okupivši se na Trgu, zaustavili i promet ZET-ovih tramvaja. A razloga za slavlje u Zakladi itekako ima: djelovanjem Zaklade Ana Rukavina do sada je spašeno 13 života i to zahvaljujući brojnim donorima i donatorima koji su omogućili Zakladi da tijekom pet uspješnih godina rada unaprijedi rast hrvatskog Registra krvotvornih matičnih stanica koji trenutno broji više od 33.000 dobrovoljnih darivatelja, od čega je više od 26.000 uzoraka tipizirano. U cilju tipizacije preostalih 7.000 uzoraka krvi, za što je potrebno prikupiti još gotovo 7 milijuna kuna, uglednim osobama iz hrvatskog javnog života u call centru se pridružio i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primajući pozive građana i prikupljajući donacije. „Vidimo koliko je života spašeno i da se Hrvatska uključila u globalnu akciju spašavanja života. Deseci tisuća naših ljudi su spremni pomoći. Plemenitost je nešto što naši građani pokazuju vrlo često: i kad nemaju sami dovoljno novaca spremni su dati onima kojima je najpotrebnije u svim akcijama u kojima se prikuplja novac. Ova akcija je vrhunac humanosti. Inicijativa je zaista vrijedna svake pohvale. Moja poruka je da uvijek moramo željeti dobro i htjeti pomoći građanima, prijateljima, djeci, roditeljima. Humanost je ono što obilježava ljudsku vrstu, budimo dobri, budimo plemeniti.“, naglasio je predsjednik Josipović. Prije samoga koncerta na Trgu je provedena i akcija upisa u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica, a 303 građana odlučilo je dati svoju krv za tipizaciju i povećati šanse da se sačuva nečiji život.  U ulozi donora, ali i prodavača promotivnih materijala Zaklade našli su se brojni prijatelji Zaklade te lica Nove TV poput Boris Banovića, Mirne Maras, Ivane Tomić, Jurice Radovića, Dorijana Elezovića , Šime Sušića , Viktorije Novosel, Ivane Šutej, Ivice Prtenjače, Roberta Zubera, Sanje Mikleušević i Bojane Greogorić. Radi velikog interesa građana akciju upisa u Registar Zaklada provodi i danas, 17.12. na Trgu od 11 do 14 sati. Rad Zaklade nastavlja se i dalje s trajnom misijom spašavanja ljudskih života! N. T. Razno 2011-12-19T08:44:14+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Godinji-koncert-Glazbenog-studija-Cerovac/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Godinji-koncert-Glazbenog-studija-Cerovac/#When:23:16:55Z Nastupaju:  violina:   Nikola Lučić, Mateo Sović, Tea Valentak   glasovir: Josip Drame, Mislav Hilc, Marin Lučić, Tomislav Majdandžić, Ana Novak, Antonio Paunović, Ana Periša  synthesizer: Antonija Balija, Antonio Djedović, Marija Grgošić, Katarina Iličić, Laura Maček, Paula Rossini, Isabela Sever  gitara:  Antonio Brčić, Ivana Lovrić, Mateo Murat, Iva Slišković  harmonika: Matija Debeljak, Leon Hader, Alen Sever  pripravni tečaj:  Mihaela Škunca  Ulaz slobodan Kultura 2011-12-16T23:16:55+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/vikend-dobrog-rukometa/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/vikend-dobrog-rukometa/#When:23:12:44Z Uz atraktivan i kvalitetan rukomet u okićenoj dvorani Dugo Selo, uz pregršt popratnih sadržaja i nagrada za sudionike turnira publiku će cijelo vrijeme zabavljati veseli Djedovi Božićnjaci.   Sport 2011-12-16T23:12:44+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Prosinac-u-Crvenom-kriu-Dugo-Selo1/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Prosinac-u-Crvenom-kriu-Dugo-Selo1/#When:13:57:31Z Mjesec smo započeli posljednjim akcijama darivanja krvi i izletom za darivatelje krvi i volontere Crvenog križa, a nastavljamo sa posjetom Caritasovom centru u Oborovu  i obiteljima osoba sa invaliditetom, podjelom paketa hrane i higijene obiteljima slabijeg imovinskog stanja, te paketićima slatkiša djeci. 13. prosinca na poticaj Kluba žena pri Gradskoj udruzi umirovljenika Dugo Selo, uz učenike oš Josipa Zorića posjetili smo Caritasov dom za smještaj djece. Članice Kluba žena za ovu priliku pripremili su brojne poklone korisnicima Doma, ispekle kolače, sakupili odjeću i obuću, te igračke. Posjetom su posebno impresionirane bile učenice osmih razreda oš Josipa Zorića, koje su se sprijateljile sa nekim djevojkama i mladićima iz Doma, razmijenili telefonske brojeve i obećale organizaciju novih posjeta i druženja. Učenici oš Josipa Zorića priključit će se Crvenom križu u još jednoj posjeti, ovaj put našim sugrađanima s invaliditetom koji žive u svojim obiteljima. Ovu aktivnost Crveni križ je dogovorio sa Udrugom invalida Dugo Selo, te Patronažnom službom Doma zdravlja Dugo Selo. Obići će se nekoliko obitelji s našeg šireg područja.  U vrijeme prije Božića, tradicionalno se dijele paketi hrane i higijene socijalno ugroženim obiteljima. Sredstva za kupnju hrane i higijene osigurana su iz akcije „Solidarnost na djelu“, dok jedan manji broj paketa osigurava Hrvatski Crveni križ. Za sada će biti podijeljeno 80-tak paketa, a u tijeku siječnja i veljače, još dodatne količine.  Dokaz da će uvijek biti dobrih ljudi, upravo su paketi slatkiša. Za vrijeme Domovinskog rata, jedan mladić je kao izbjeglica doselio u Dugo Selo. Tijekom ratnih godina od Crvenog križa on i njegova obitelj primali su pakete i raznu pomoć. Posljednjih nekoliko godina, pred Božić, on dolazi u Crveni križ i donira po 1.000 kn, po njegovim riječima- kao zahvalu za ono što je sam primao dok je bio u potrebi. Od tog novca, svake godine se kupi oko 40-tak paketića slatkiša, koje onda uz pakete hrane dijelimo djeci iz ugroženih obitelji. Kako on želi ostati anoniman, ovim putem mu se još jednom zahvaljujemo, u ime ove djece.  Zahvaljujemo se i svim našim darivateljima krvi, volonterima, suradnicima, raznim udrugama i našim jedinicama lokalne uprave koji su nam kroz godinu pomagali da provodimo i izvršavamo naša načela i aktivnosti, te učinimo ovaj svijet barem malo boljim. Svim žiteljima našeg grada i općina, blagoslovljen Božić i sretna Nova godina. Obavijesti 2011-12-16T13:57:31+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/28.-redovna-sjednica-gradskog-vijeca-grada-dugog-sela1/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/28.-redovna-sjednica-gradskog-vijeca-grada-dugog-sela1/#When:13:45:15Z Dnevni red sjednice: AKTUALNI SAT  1.  Izvješće o izvršenju zaključaka / IZVJESTITELJ:  Marija Cesar  2. Donošenje  Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2012. god. / IZVJESTITELJ: Goran Bučević  3. Donošenje Projekcije Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2013. i 2014. god. / IZVJESTITELJ: Goran Bučević  4. Donošenje   Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2012. god. / IZVJESTITELJ:  Goran Bučević  5. Donošenje  Projekcije Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2013. i 2014. god. / IZVJESTITELJ:  Goran Bučević  6. Donošenje   Proračuna Grada Dugog Sela za 2012. godinu, s  projekcijama za 2013. i 2014. godinu /IZVJESTITELJ: mr.  Miljenko  Brezak  7. Donošenje Odluke o izvršenju Proračuna Grada Dugog Sela za 2012. godinu / IZVJESTITELJ: mr.  Miljenko  Brezak  8. Donošenje  Plana nabave za 2012. godinu / IZVJESTITELJ: mr.  Miljenko  Brezak  9. Donošenje Odluke o vrijednostima jediničnih iznosa za položajne zone / IZVJESTITELJ: Goran Bučević  10. Donošenje Odluke o izradi izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Dugo Selo / IZVJESTITELJ:  Goran Bučević  11. Donošenje  Plana gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje 2011. do 2014. godine / IZVJESTITELJ:  Goran Bučević  12. Donošenje Programa javnih potreba u kulturi Grada Dugog Sela za 2012. godinu / IZVJESTITELJ: Veljko Bertak  13. Donošenje  Programa javnih potreba u športu Grada Dugog Sela za 2012. godinu / IZVJESTITELJ: Veljko Bertak  14. Donošenje  Programa javnih potreba u predškolskom odgoju i naobrazbi i školstvu Grada Dugog Sela za 2012. godinu / IZVJESTITELJ: Veljko Bertak  15. Donošenje  Programa javnih potreba u socijalnoj skrbi Grada Dugog Sela za 2012. godinu / IZVJESTITELJ:  Veljko Bertak  16. Izvješće o sustavu zaštite i spašavanja na području Grada Dugog Sela u 2011. godini /  IZVJESTITELJ: Veljko Bertak  17. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Dugog Sela za 2012. godinu / IZVJESTITELJ: Veljko Bertak  18. Donošenje Odluke o utvrđivanju pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje / IZVJESTITELJ: Veljko Bertak  19.1. Donošenje Zaključka o razrješenju Davora Oreškovića dužnosti člana Odbora za Statut i Poslovnik   19.2. Donošenje Zaključka o  imenovanju člana Odbora za Statut i Poslovnik /  IZVJESTITELJ:  Anto Bauer   20.1. Donošenje Zaključka o razrješenju Davora Oreškovića dužnosti člana Mandatne komisije  20.2. Donošenje Zaključka o  imenovanju člana Mandatne komisije / IZVJESTITELJ: Anto Bauer   21. Pitanja, prijedlozi, ostale informacije Sjednice i zapisnici Gradskog vijeća 2011-12-16T13:45:15+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/os-josipa-zorica-organizirala-humanitarnu-akciju-za-pucku-kuhinju-na-kaptol/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/os-josipa-zorica-organizirala-humanitarnu-akciju-za-pucku-kuhinju-na-kaptol/#When:13:13:27Z Organizatorica ovogodišnje akcije za Pučku kuhinju je vjeroučiteljica Željkica Bradarić, a u akciji su sudjelovali brojni učenici, roditelji i djelatnici škole. Više na stranicama škole Obrazovanje 2011-12-15T13:13:27+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/uspjesna-godina-crvenog-kriza-dugo-selo/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/uspjesna-godina-crvenog-kriza-dugo-selo/#When:09:55:46Z Može se reći da je i ova godina bila uspješna, iako je sredinom godine došlo do otkazivanja akcija od strane Zavoda za transfuzijsku medicinu Zagreb. Naime, već dvije godine od travnja pa do ljeta, javljaju se viškovi krvi. To je uvjetovano lošom ekonomskom situacijom i smanjenjem financijskih sredstava u bolnicama, koje stoga odgađaju operacije koje nisu hitne, što uzrokuje smanjenje potreba za krvlju. Iz tog razloga otkazane su dvije akcije, te su konačni rezultati prikupljenih doza za taj broj manji. Tako je u ovoj godini prikupljeno 777 doza krvi, što je nešto manje od prošle godine. 32 nova darivatelja pristupilo je našim akcijama, a i ove godine održana je akcija za Srednju školu Dugo Selo, gdje se mladi darivatelji regrutiraju i animiraju. Nakon dosta godina ponovno je održana akcija za Vojarnu Dugo Selo koja je bila vrlo uspješna i pokazala da postoje dobri potencijali i mogućnost dodatnih doza, ukoliko zatreba.   Početkom godine naše akcije darivanja krvi počeli smo održavati u prostoru Gradske udruge umirovljenika Dugo Selo, na što im zahvaljujemo.   Pedesetak darivatelja ponovno je učestvovalo na Sportskim susretima darivatelja krvi Zagrebačke županije u Jastrebarskom, dok su jubilarci za 50 puta darivanu krv primili priznanja na proslavi Dana darivatelja krvi u Sv. Ivanu Zelini.  Kraj godine obilježili smo izletom za darivatelje krvi, članovi njihovih obitelji i aktiviste Crvenog križa, njih 115, koji smo ugodno proveli u Varaždinskim toplicama.  Ovaj izlet dio članova proveo je radno, pošto smo ga iskoristili i za održavanje izvještajne sjednice Skupštine Gradskog društva Crvenog križa Dugo Selo, na kojoj je ujedno donesen novi Statut društva. Statut je mijenjan, kako bi se prilagodio novom Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu.   Kako se bliže blagdani i Nova godina, upućujemo čestitku i najbolje želje svima darivateljima krvi, njihovim obiteljima, članovima i volonterima Crvenog križa, te svim našim korisnicima i suradnicima. Želimo svima puno zdravlja, sreće i radosti za Božić i Novu 2012.g.  Obavijesti 2011-12-15T09:55:46+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Humanitarna-aukcija-darujte-sa-srcem/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Humanitarna-aukcija-darujte-sa-srcem/#When:09:46:25Z U licitaciji „eKupi od srca“  sudjeluju glumci i putopisci, sportaši i slikari, poduzetnici koji su darovali svoje dragocijene predmete i tako pridoniejli realizaciji ove akacije. Sav prihod, od prodaje na aukciji, namijenjen je  udruzi  Veliko srce malom srcu. Nadamo se da ćete i vi svojim malim donacijama pridonjeti provedbi licitacije na kojoj se nalzi niz zanimljivih predmeta s pričama iz privatnog života poznatih osoba. Vjerujemo kako će sve to, kao i pokloni portala eKupi.hr, djeci u bolnici izmamiti osmijehe i kao i njihovim obiteljima koje se suočavaju s teškom bolešću svoje djece.   Predsjednik Ivo Josipović  već se susreo s predstavnicima udruge „Veliko srce malom srcu“, a za ovu je aukciju napisao toplo pismo potpore i dao CD svojih skladbi „Passo sempio“.  U malo kojoj zemlji je predsjednik države akademski glazbenik i skladatelj, to je posebnost koja vrijedi upornosti sudionika naše aukcije. Na online licitaciji „eKupi od srca“ možete pronaći dragocjeni predmet našeg poznatog i uspješnog poslovnog čovjeka Emila Tedeschia.  Za „eKupi od srca“ darovao je je košarkašku loptu, ali ne bilo kakvu već – slavljeničku!  Naime, loptu su potpisali  te su mu darovali košarkaši „Cedevite“ u povodu 20. godišnjice kluba koja se obilježava ove godine. Aukcija je tek započela – tako da nije kasno da se uključite! Više na ekupi.hr Razno 2011-12-15T09:46:25+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/SVIMA-NAM-JE-POTREBNA-EDUKACIJA-/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/SVIMA-NAM-JE-POTREBNA-EDUKACIJA-/#When:09:19:26Z Cilj radionice je upoznati predstavnike/ce civilnog sektora s: načinima održavanja tiskovnih konferencija, javnih tribina, okruglih stolova; izradom marketing plana i strategijom javnog nastupa udruga.  Radionica je dio regionalnog  programa E-misija. Predavač na radionici će biti Milan Medić iz Centra za civilne inicijative.    Molimo vas da svoj dolazak potvrdite na e-mail kontakt@e-misija.info E-misija je program jačanja sposobnosti organizacija civilnog društva na lokalnoj i regionalnoj razini koji na području središnje Hrvatske provode udruge Centar za civilne inicijative iz Zagreba i IKS iz Petrinje. Osnovne usluge programa su: informiranje, savjetovanje i izobrazba. Program E-misija je dio cjelovitog Programa regionalnog razvoja i jačanja sposobnosti organizacija civilnoga društva na lokalnoj i regionalnoj razini kojeg provodi Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Web stranica: www.e-misija.info Obavijesti 2011-12-14T09:19:26+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/im-jau1/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/im-jau1/#When:08:42:41Z Marija, Milka, Rozalija, Magdalena i ostala tradicionalna imena, bila su poželjna u svakom domu, a još ako bi znale pripremiti hladetinu i čvarke koje su, uz kruh sa solju i masti svakog jutra prije mužnje krava, hranjenja kokoši i ostalih domaćih životinja, u sebe znale ubaciti kao od šale, onda su stvarno bile za čistu peticu! A trebalo je i izdržati ostale radne obveze svakog dana. Dok su muški, mladi muževi ovih razvijenih snaha, uživali protekciju vladarica domaćinstava tj. njihovih starih majki te polupijani lunjali naokolo po selu i ispijali gemište, Marije, Rozalije i Milke morale su opako zasukati rukave i podignutih suknji s motikom u rukama zagaziti u blatna polja kukuruza gdje su bez pogovora radile, radile i radile.  U Primorju i Dalmaciji također se radilo na zemlji, ali više se ipak ljuljalo u barci na moru gdje je Kate, kao sivonja, morala veslati teškim veslima, bacati i dizati mreže dok je njen odabranik (češće odabranik njezinih roditelja) sa strane pušio, davio se u dimu, čekao da se riba ulovi u mrežu i samo zapovijedao. Ipak, on je kapetan broda i najbolje se razumije u more. A kada bi pristali uz obalu i kada bi se činilo kako je dnevnom zadatku došao kraj, Kate bi se grdno prevarila! Morala je još očistiti mreže te ih pokrpati jer kako će ribu loviti sutra ako je mreža probušena i šuplja!? Kućni poslovi!? Uz more i rad na polju, predano i bez pitanja mogu li to one nakon svega, morale su biti spremne i na taj zadatak! Čišćenje prašine, ribanje drvenog poda na koljenima, kuhanje, a navečer i hopa cupa sa svojim dragim jer valjalo je i djecu izroditi. E, to su bila vremena pravih žena, zar ne? Razno 2011-12-14T08:42:41+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/predsjednik-ivo-josipovic-povjerit-ce-mandat-za-sastavljanje-vlade-pre/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/predsjednik-ivo-josipovic-povjerit-ce-mandat-za-sastavljanje-vlade-pre/#When:07:36:10Z Danas u 11,00 sati  Predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović primit će čelnike Koalicije SDP, HNS, IDS i HSU te na temelju konačnih službenih rezultata za 7. saziv Hrvatskog sabora povjeriti mandat za sastavljanje Vlade predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviću.   Politika 2011-12-14T07:36:10+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/na-sjednici-gv-...pravilnik-neprimjenjiv-u-nasim-strukturama1/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/na-sjednici-gv-...pravilnik-neprimjenjiv-u-nasim-strukturama1/#When:19:06:23Z Svoju nazočnost opravdavamo brojnim upitima udruga i ostalih građana o dodjeli sredstava poreznih obveznika udrugama. Na naš zahtjev, prije sjednice Gradskog vijeća, dobili smo iz gradskih službi službeni popis udruga koje su predale prijave na natječaj; HVIDRA, Likovna udruga Dugo Selo, Udruga Hrvata BiH „Rodna gruda“, Udruga gluhih u nagluhih Zagrebačke županije, Udruga slijepih Zagreb, Udruga roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog  rata Dugo Selo, Udruga  „ADHD I JA“, S.U.H.-e , Podružnica Dugo Selo, Udruga „Romobil“ Dugo Selo, Društvo invalida Dugo Selo, Društvo Naša djeca Dugo Selo, Udruga dijabetičara Dugo Selo, KUD „Preporod“, Streljački športski klub „Patriot“, Hrvatski vitezovi – ratni veterani 1991 Dugo Selo, Vinogradarsko-vinarska udruga „Terra Sancti Martini“ Dugo Selo, Udruga hrv. branitelja liječenih od PTSP-a (Klub Dugo Selo, Brckovljani, Rugvica), Amo Re Vera - Dugo Selo, Gradska udruga umirovljenika, VA „Duga“ - Dugo Selo, Ekološka udruga „Dugoselski cvijet“ - Dugo Selo, Moto klub Sveti Martin Dugo Selo i Zajednica  „Molitva i riječ“.  U službenom dopisu stoji (cit.) „... U postupku ocjenjivanja projekata i programa udruga utvrđeno je da projekti većine udruga u cijelosti ne odgovaraju uvjetima Pravilnika o kriterijima i načinu ocjenjivanja projekata i programa udruga od interesa za Grad Dugo Selo (Službeni glasnik Grada Dugog Sela br. 3/11), te bi Povjerenstvo za ocjenu i odabir programa i projekata udruga većinu moralo odbiti.  Zbog toga je spomenuto Povjerenstvo zaključilo da provede postupak bodovanja (ocjenjivanja) ali samo za internu upotrebu gradonačelnika, te je predložilo gradonačelniku da financiranje udruga provede na način kako je to učinjeno za 2011. godinu, a da se novoprijavljenim udrugama dodijele minimalna financijska sredstva od 5.000,00 kn i da se tijekom sljedeće godine donesu izmjene citiranog Pravilnika, glede kriterija ocjenjivanja i provede edukacija udruga u ispunjavanju upitnika...“  Po Prijedlogu proračuna za 2012. godinu koji je razmatran na 27. sjednici Gradskog vijeća sredstva za udruge su raspoređena kako slijedi;  50.000 / HVIDRA 0 / Likovna udruga Dugo Selo 50.000 / Udruga Hrvata BiH „Rodna gruda“ 0 / Udruga gluhih u nagluhih Zagrebačke županije 5.500 / Udruga slijepih Zagreb 8.000 / Udruga roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog rata Dugo Selo 24.000 / Udruga „ADHD I JA“ 30.000 / S.U.H.-e , Podružnica Dugo Selo 0 / Udruga „Romobil“ Dugo Selo 45.000 / Društvo invalida Dugo Selo 50.000 / Društvo Naša djeca Dugo Selo 4.000 / Udruga dijabetičara Dugo Selo 350.000 / KUD „Preporod“ 0 / Streljački športski klub „Patriot“ 16.000 / Hrvatski vitezovi – ratni veterani 1991 Dugo Selo 0 / Vinogradarsko-vinarska udruga „Terra Sancti Martini“ Dugo Selo 3.000 / Udruga hrv. branitelja liječenih od PTSP-a (Klub Dugo Selo, Brck., Rugvica) 15.000 / Amo Re Vera Dugo Selo 100.000 / Gradska udruga umirovljenika 0 / VA „Duga“ Dugo Selo 0 / Ekološka udruga „Dugoselski cvijet“ Dugo Selo 0 / Moto klub Sveti Martin Dugo Selo 0 / Zajednica „Molitva i riječ“ 3.000 / Udruga antifašista 180.000 / Crveni Križ 100.000 / Turistička zajednica Interesantno je i doista nevjerojatno da niti jedan vijećnik vladajuće koalicije (HDZ-HSS) kao ni oporbe nije imao potrebu ništa za reći.  Nakon sjednice uputili smo službeni upit službama u Gradu kako bi potvrdile gore navedene iznose iz Prijedloga proračuna za 2012. g., no do objave ovog teksta odgovor nismo dobili.  Iz svega gore navedenog proizlazi da bi na slijedećoj sjednici Gradskog vijeća koja će se održati krajem mjeseca prosinca, Prijedlog proračuna za 2012. godinu trebao biti usvojen. (?!?!?!?!?!?!)     Sjednice i zapisnici Gradskog vijeća 2011-12-13T19:06:23+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Nadzorne-kamere-putene-u-rad-STRIP2/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Nadzorne-kamere-putene-u-rad-STRIP2/#When:08:42:46Z U centru zagrebačkog prometnog redarstva u Jagićevoj 31 danas je gradonačelnik Milan Bandić i službeno predstavio projekt Nadzorne kamere vrijedan dvadesetak milijuna kuna, a kojim je na 75 lokacija postavljeno 225 nadzornih kamera. Tako od danas počinje nadzor na šest lokacija u Šubićevoj i Martićevoj ulici, a uskoro će kamere stići i u Bakačevu ulicu te na Kaptol, Jelačićev trg, u Heinzlovu i Nemčićevu ulicu te na Kvaternikov trg.  Nakon snimljenog prekršaja vozačima će policija poslati prekršajni nalog uz fotografije kao dokazni materijal. "Ovo nije nikakvo špijuniranje, trebali smo to još i ranije napraviti, pauci će imati manje posla, a bio bih sretan da ih sve prodamo", izjavio je Bandić koji je dodao da će se postavljanjem kamera uvesti red, efikasnije kažnjavati prometne prijestupnike, bolje čuvati objekte i zelene površine, sprečavati nastajanje divljih odlagališta te podići sigurnost na višu razinu. Gradonačelnik je naglasak stavio i na borbu protiv, kako kaže, urbane gerile, odnosno grafitera: "Čekam samo kada će prvi grafit osvanuti na Umjetničkom paviljonu, zgradi nulte skupine u čije smo pročelje uložili 10-15 milijuna kuna". Mate Kraljević, idejni začetnik ovog projekta  poručio je da će MUP imati pristup svim kamerama 24 sata i tako je potvrdio Bandićeve navode kako će Zagreb postati sigurnijom metropolom. "Mi znamo reći da je videonadzor jedan od glavnih strateških alata u rukama policije kad je riječ o suzbijanju kriminaliteta", rekao je Tomislav Buterin, načelnik PU zagrebačke. On napominje da se zbog videozapisa već dosad uspjelo razriješiti nekoliko teških kriminalnih djela. Dodao je da je Beč jedan od najsigurnijih gradova upravo zbog kamera kojima se nadzire glavni grad Austrije. Zagrebačka županija 2011-12-13T08:42:46+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Deset-medalja-sa-meunarodnog-kyokushin-natjecanja/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Deset-medalja-sa-meunarodnog-kyokushin-natjecanja/#When:21:42:56Z Dominic Vidović, Nikola Tucaković i Stjepan Klarić osvojili su zlatne medalje i pehar. Tena Vrh, Luka Vidović i Martin Čekada osvojili su srebro. Na treće mjesto plasirali su se Donat Marko Pantalon, Mihael Ćorluka, Filip Birko i Matej Mavrić. Obzirom da je ovo bilo vrlo jako tradicionalno međunarodno natjecanje klub je vrlo zadovoljan sa navedenim rezultatom. Sport 2011-12-12T21:42:56+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Ana-Murat-zauzela-5.-mjesto1/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Ana-Murat-zauzela-5.-mjesto1/#When:07:49:36Z Na turniru u Osijeku gdje su nastupali mlađi kadeti, igrala su dva naša igrača Luka i Mislav Martinek i ostvarili sjajan rezultat. Luka Martinek osvojio je 1. mjesto sa skorom od 10 pobjeda i samo jednim porazom, dokazavši i na ovaj način da je trenutno najbolji mlađi kadet Republike Hrvatske. Mislav Martinek je također pokazao izvrsnu igru, poslije nešto slabijeg prvog dana u nedjelju je zabilježio sve pobjede i na kraju zauzeo 4. mjesto što je za njega najbolji plasman do sada na ovako iznimno jakim turnirima. U Ljubešćici je nastupila Ana Murat u kategoriji mlađih kadetkinja. Nakon nešto slabijeg prvog dana kad je Ana iskazala znatnu nervozu, u nedjelju je zabilježila četiri pobjede u četiri nastupa i na kraju zauzela 5. mjesto. Sport 2011-12-12T07:49:36+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/motomrazovi-darivali-djecu-slatkisima/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/motomrazovi-darivali-djecu-slatkisima/#When:07:19:16Z Program su upotpunili i Motomrazovi Moto kluba Sveti Martin Dugo Selo koji su djecu darovali slatkišima. Zanimljivosti 2011-12-12T07:19:16+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/U-turistikom-vlakiu-vozit-e-se-Djedica-Biinjak-i-Mrazice/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/U-turistikom-vlakiu-vozit-e-se-Djedica-Biinjak-i-Mrazice/#When:22:10:20Z Beskrajno sretne što su gradski oci "odriješili vreću" poreznih obveznika (što prošle godine nije bio slučaj), pa ćemo tako svi počastiti dječicu našega Grada!!! "Nezavisni portal" i suradnici ovu je inicijativu PRVI doveo u naš Grad i realizirao na opće veselje dječice i roditelja, zahvaljujući nekim dobrim ljudima iz naše lokalne zajednice koji su prepoznali kvalitetu projekta i naš entuzijazam. Bez precijenjivanja, naša je ideja bila originalna, a ako su  p o z a j m i c e  nužne za sveopće dobro naše zajednice, ne preostaje nam drugo nego da uoči ovih dana damo svima svoj - blagoslov! Još da napomenemo. Mi imamo punu "vreću ideja", a gradski oci punu "vreću love". Velika razlika, zar ne?! Kome ćete se prikloniti, stvar je vašeg izbora, a mogli smo - ZAJEDNO. Zanimljivosti 2011-12-08T22:10:20+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/O-svome-Dugom-Selu-prozboriti-u-poput-zaljubljenog-djeaka-o-simpatiji/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/O-svome-Dugom-Selu-prozboriti-u-poput-zaljubljenog-djeaka-o-simpatiji/#When:09:36:35Z Iako sam dotepenac. I to zadrti. HC Dotepenec. Ne govorim "kaj", ne pijem "gemište", ne psujem "vrag ti mater zjebi", ali ih volim i prihvaćam kao svoje. Recimo u Dugom Selu je bilo lijepih cura, dok nisam oženio jednu takvu, sada više nisu lijepe kao prije (molim Vas da shvatite ovo kao zaključak u diplomatskom ruhu svježe oženjenog muškarca čija žena možda pročita tekst). Osim djevojaka koje su nekada u prošlosti bile lijepe, u Dugom Selu sam kao dotepenac upoznao neke zaista dobre ljude, neki od njih su mi postali prijatelji a neki su mi ostali u ugodnom sjećanju iz vremena kada dotepenci poput mene nisu baš krasili naslovnice prigorskog Man's healtha i bili isuviše popularni. Iako "domači Dugoselčani" na prvu djeluju nepristupačno, pogotovo spram došljaka, ipak kod velike većine se iza tog "kaj-si-došel-baš-meni-vrag-te-zjebi" oklopa krije ona topla ljudska neposrednost i dobrota, kada ih malo bolje upoznaš brzo nestanu one klasične predrasude o "bum-ti-prebil-kičmu-ak-zemeš-grozdja-sa-mog-trsja", kakve često kolaju među ljudima koji se dosele u Dugo Selo. Premda je danas u Dugom Selu relativno teško naći 100% original "domačeg" čovjeka, uslijed velikog broja ljudi koji se konstantno a pogotovo u zadnjih 10 godina doseljavaju, meni osobno je jako simpatično vidjeti na Martin bregu rijetke zaostale artefakte u obliku prigorskih kleti, čija jednostavnost, sitni ukrasni detalji i skromnost govore puno o ljudima koji su tu živjeli puno prije vala doseljenika koji su nažalost što iz nužde a što iz nemara, devastirali mnoge takve kleti gradnjom kuća na Martinu. Iz straha da se tekst dobrih vibracija ne pretvori u još jednu paradu gunđanja i brundanja, samo ću kratko pripomenuti kako je upravo tragično ono što se dogodilo mnogim starim drvenim kućama u centru a koje su zaslužile epitet kulturne baštine ovog kraja, nadam se da će netko biti dovoljno pametan da po tom pitanju spasi što se spasiti da. Rijetke takve netaknute kuće i dvorišta koja uglavnom možete vidjeti na rubnim dijelovima Dugog Sela, odišu duhom koji me podsjeća na slike Ivana Generalića, ima neke elegičnosti u tim hižama, čija skromnost i toplina najviše govore o radišnim, prostim ljudima koji su u njima živjeli, zbog toga ih treba sačuvati, barem jedan mali dio, jer kleti i hiže su dio povijesti ovog kraja i ljudi. Na rijetkim suvenirima koje eventualni posjetitelj može ponijeti iz našeg mjesta, uglavnom dominira motiv (nažalost) urušene crkve na Martin bregu koja datira iz 16 stoljeća, njena pozicija na vrhu 205 m visokog brda ostavlja dojam pastira koji pazi na svoje stado u podnožju kojim se proteže Dugo Selo, a kada vlakom odlazite iz Dugog Sela crkvu još dugo možete vidjeti na obzoru, isto tako i kada se vraćate ona vas prva dočekuje i daje do znanja da ste blizu kuće. Prema meni dostupnim informacijama crkva se urušila šezdesetih godina prošloga stoljeća, uslijed nemara lokalnih dužnosnika (zvuči poznato), ali ima jedna poslijeratna anegdota poznanika iz Dalmacije koji živi u blizini Dugog Sela, koji je rodbinu koja mu je došla u goste vodio na Martin breg, kada su gosti vidjeli crkvu, pitali su ga zašto je srušena? "Ma Srbi su je granatirali m.... j...." - odgovori majstor i izazove zgražanje rodbine. Spram Srba, naravno. Neka se nitko ne uvrijedi, svako vrijeme nosi svoje, danas mi je ta priča smiješna. Uz crkvu na Martinu, slike Dugog Sela često krasi sat koji se nalazi u samom centru mjesta, premda Dugoselcima taj sat ne služi toliko kao orijentir o vremenu koliko im služi kao putokaz slučajnim ili namjernim putnicima, "odi kod sata lijevo" ili "kod sata skreni desno", da ga nema morao bi po rodbinu uvijek do glavne ceste ići. Sajam nam je ponedjeljkom na sajmištu (ko' bi reko'), ne idem često, ali poštujem tradiciju, bez sajma bi ionako siromašan društveni život bio još siromašniji, jer u manjim mjestima još uvijek sajmovi imaju tu društvenu notu a ne čisto trgovačku i ekonomsku, ljudi se druže i to je lijepo. Sve u svemu, ugodan je život u Dugom Selu, priroda, mir, što naravno ne znači da ne može puno bolje, ali rekoh da neću o tome ovaj put. Eto toliko od jednog dotepenca nije previše ali nadam se da sam barem malo opravdao ovih dvadeset godina koliko me Martin breg trpi u podnožju svome, jednom sam se već selio u životu protiv svoje volje, drugi put namjeru nemam seliti se, ostajem tu, neću ići toliko daleko i predvidljivo pa završiti priču sa : "Dugo Selo tak' imam te rad", ostavljam to kao privilegij "domačima", u nadi da ćemo nastaviti suživot u miru kao što je to bio običaj do sada. Kolumna 2011-12-08T09:36:35+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Pismo-Djed-Mrazu...-/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/Pismo-Djed-Mrazu...-/#When:22:20:56Z Dragi prijatelju Mraz ( ne Jason, nego Djed), Javljam ti se ove godine prvi puta nakon mog djetinjstva. Nije bitno zašto ti se nisam javljao. Ovo nije ispovjed. Bitno je ono što želim reći ove godine. Točno na Božić napuniti ću 24 godine. Nisam star, ali bogami nisam više niti dijete. U tih 24 godina vidio sam sve i ništa. Vidio sam divnih trenutaka, vidio sam očajnih trenutaka. Zavidim Severini jer ja nisam vidio grad bez ljudi, a pobjednici koji gube mi više i nisu toliko napeti – previše ih je. U sve ovo vrijeme shvatio sam da je život jednostavno prekratak. Ne vrijedi se zamarati budalama, ne vrijedi pridavati pažnju onima koji je ne zaslužuju. Shvatio sam da se prečesto nerviramo beznačajnim pizdarijama koje nas svakim danom sve više i više uništavaju i na kraju dana često imamo osjećaj kao da smo izašli iz ringa sa Cro Copom. I to još dok je žario i palio, sada možda i ne bi bili tako umorni. Primjetio sam da je drastično porasla prodaja noževa. Mnogi se njima koriste kako bi ih zabili svojim 'prijateljima' u leđa. Volio bih da nam ove godine pokloniš neke noževe koji nisu toliko oštri. One fore ˝Što te ne slomi, ojača te˝ su totalno glupe. Zašto bi nas nešto uopće trebalo lomiti? Volio bih da pomogneš svima onima koji su taj nož u leđa primili da im rane što prije zarastu. Ovi naši doktori nisu ni za što. Samo zašiju površinu, a ono što je iznutra boli daleko duže. Neki se čak presele kod drugih doktora. U bijele prostorije gdje je uniforma divna bijela košulja gdje se ruke vežu na leđima. Volio bih istinski da središ te noževe. Samo tupi nož je dobar nož.  Od vremena kada sam bio dijete pa do danas iznenadio sam se koliko je laž evoluirala. Kao djeca smo vrlo malo ili čak nikako lagali. Nekako smo kao budale stalno govorili istinu, da bi tijekom vremena postali takvi profesionalci u laganju i pretvaranju da nam niti jedan Hollywoodski glumac nije ravan. Volio bih da nas po tom pitanju opet napraviš onim budalama iz djetinjstva. U silnom mijenjaju maski i glumačkih točaka svakog dana, veliki broj ljudi zaboravi tko su zapravo. Gubljenje vlastitog identiteta samo zbog svojevrsnog preživljavanja u takvoj okolini i nije baš neka evolucija. Volio bih da ove godine svakome pod bor ostaviš jednu kutiju istine, čisto da je svi isprobaju. Možda se većini svidi pa mogu prestati trošiti velike količine živaca, vremena, identiteta i iskrenosti pokušavajući se uklopiti u usranu sredinu profesionalnih lažova i mućkih provokatora. Takvi barem muče Mamića. Znam da sam dosadan, jebiga. Primjećujem puno stvari. Ali, vjerujem da si i ti primjetio kako je ljubav postala rijetka roba. Postoji li više istinska ljubav ili se sve odvija prema nekakvoj šabloni koju je društvo zacrtalo i prema kojoj treba težiti neovisno o svemu. Vječne ljubavi izgleda postoje samo u sapunicama. A sapunice su glupe. Je li onda i ljubav glupa? Bitno je držati se šablone : rodi se, živi, okruži se pravim prijateljima, nađi ljubav svog života, oženi/udaj se, pravi djecu i živi sretno do kraja života. Ta šablona bi bila odlična kada bi postojala prava selekcija. Pravi prijatelji često ispadnu oni sa oštrim noževima, ljubav života ne potraje niti tri godine (Frédéric Beigbeder je lagao ), a kad se sve raspadne teško je živjeti sretno do kraja života. Volio bih da nam pod bor staviš jedan mali paketić nade. Mislim da nam je to dovoljno. Ljubav nije nestala, samo se sakrila ( ako tako kaže Parni Valjak mora biti istina ). Zato nam je potrebno samo malo nade. Nada da ljubav postoji jača je od bilo čega. Mali paketić je sasvim dovoljan.   Imao bih ja puno želja, ali kako je jedna od njih da netko ovaj tekst pročita morat ću skratit. Ljudi su lijeni čitati. Ja sam isto lijen. Posljednja stvar koju bih te molio jest da podariš malo više spontanosti ljudima. Svi smo mi u dubini duše razigrani kreteni. Čemu onda držanje velikog broja ljudi kao da im je netko u dupe zabio onu štangu oko koje je plesala Demi Moore? Volio bih kad bi nekako uspio potpuno ukinuti bahatost. Mrzim ljude koji misle da su popili svu pamet svijeta i onda svoju 'veličinu' pumpaju na onima koji su od njih drugačiji. Jebiga, znam da ne bih smio mrziti. Zato će mi dobro doći onaj paketić nade. Uglavnom, volio bih da ljudi budu ono što jesu i da se ne uzdižu previše bez nekog velikog razloga. Zapravo, ne postoji niti jedan dovoljno veliki razlog za podcjenjivanje drugih. Eto, hvala ti za sada. Nadam se da nisi prezauzet da zgodnim tetama i da ćeš izdvojiti vremena za pročitati sve što sam napisao. Eto, sretan Božić svima. Iako, možda do Božića napišem još koje pismo. Bilo mi je drago. Pozdrav. Kolumna 2011-12-07T22:20:56+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/stolnotenisaci-u-remetama1/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/stolnotenisaci-u-remetama1/#When:09:04:47Z Ekipa iz Brckovljana nastupila je u sastavu: Tomislav Nagy, Luka i Mislav Martinek. Domaćim igraćima nije prepušten ni jedan set, sve partije dobijene su rezultatom 3:0. Nakon jedanaest odigranih utakmica izboreno je deset pobjeda i jedan poraz. Ekipa je sakupila 21 bod i čvrsto drži  drugo mjesto na tablici lige. Imajući u vidu mladost ekipe moramo biti zadovoljni plasmanom, koji otvara mogućnost da se u drugom dijelu sezone ekipa bori za ulazak u II Hrvatsku stolnotenisku  ligu. Sad će uslijediti ligaška pauza, a sa natjecanjem se nastavlja 04. veljaće 2012. godine kad će u Gornjoj Gredi gostovati ekipa S.T.Š.K.”Dugo Selo” II.                   Sport 2011-12-07T09:04:47+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/zene-u-hrvatskoj-robinje/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/zene-u-hrvatskoj-robinje/#When:08:35:04Z Ženska mreža Hrvatske povodom Međunarodnog dana ukidanja ropstva pita buduću vlast želi li da Hrvati u budućnosti budu robovi i robinje. Robovski rad se vratio, navode u otvorenom pismu. Odbacuju uporne zahtjeve za fleksibilizacijom tržišta rada "zagovornika kapitala i neoliberalnih vizura", koji to pravdaju tvrdnjom da bi bilo "sve bolje kad bi se radnike i radnice moglo lakše otpuštati, jer bi ih se onda, navodno, moglo i lakše zapošljavati". Žene su posebno ugrožena skupina, upozoravaju. Na primjer, više od 90 posto žena koje su se zaposlile tijekom 2010. godine, dobilo je ugovore o radu na određeno vrijeme. "Njihova je sudbina poznata: nesigurne i nezaštićene, s prosječno nižim plaćama, bez prava na zasnivanje obitelji, bez mogućnosti dobivanja kredita, nerijetko uznemiravane i zlostavljane, bez zakonom zajamčenih radnih prava", ističu, navodeći kako se takav odnos prema ženama na radnom mjestu odražava na natalitet. Majčinstvo i nazadovanje na tržištu rada Naime, prema anketi Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i ženskih sindikalnih grupa, "oko 40 posto ih nema djecu, a one koje ih imaju - samo 1,1 dijete. Hrvatski prosjek za sve žene u fertilnoj dobi je 1,4 djece". "Trudnoća za sve veći broj žena znači neproduljivanje ugovora o radu. Zahtijevamo hitno poduzimanje mjera kako bi rad na određeno vrijeme postao izuzetak, kako ga definira Zakon o radu", navode u Mreži, dodajući da ugovori na određeno ne smiju prelaziti 15 posto od ukupnog broja novozaposlenih radnika kod poslodavca na razini godine. "Zaposlene majke u privatnom sektoru imaju u prosjeku oko 30 posto niže plaće od žena bez djece. Tekstilne radnice primaju plaće za oko 40 posto niže od hrvatskog prosjeka. 'Kažnjene' su i u starosti: žene umirovljene tijekom 2010. godine ostvarile su prosječne mirovine za 21,5 posto niže od prosječne muške!", navodi Ženska mreža. Tržišta koja poštuju žene - rastu Nadalje, procjenjuje se da oko 160.000 radnika radi na crno, a većina njih su žene. Svjetska banka procjenjuje da je siva ekonomija u Hrvatskoj oko 35 posto BDP-a, no to se manifestira i robovski rad - budući da su ti "nepostojeći radnici" često "besprizorno eksploatirani, izloženi mobingu i uznemiravanju". Zbog tog traže osnaživanje inspekcije rada. Traže i smanjenje rodnih razlika u plaćama, budući da žene prema službenim statistikama i dalje imaju niže plaće od muškaraca za oko 15 posto, a prema anketi portala MojPosao, za oko 23 posto. Osim toga, stopa radne aktivnosti žena kontinuirano pada i trenutno iznosi samo 38 posto, a stopa zaposlenosti samo 33 posto. Europski cilj, ističu, bio je do kraja 2010. postizanje stopu radne aktivnosti žena od 60 posto, a Hrvatska tone sve niže, piše u otvorenom pismu u kojem se traži od nove Vlade da se to promijeni, jer "zemlje u kojima je visoka uključenost žena u rad, bilježe rast društvenog proizvoda". (Danas) Gospodarstvo 2011-12-07T08:35:04+00:00 http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/18-kaznenih-djela-kraa-vode-odnosno-ilegalnih-prikljuaka-na-gradski-vodo/ http://dugoselo.org/dugoselo/hrvatska/18-kaznenih-djela-kraa-vode-odnosno-ilegalnih-prikljuaka-na-gradski-vodo/#When:12:57:46Z Iz domene organiziranog kriminaliteta tijekom mjeseca listopada 2011.g. evidentirano je 1KD, a kojih KD-a nije bilo evidentiranih u istom razdoblju prošle godine, dok iz domena općeg kriminaliteta, KD na štetu maloljetnika, KD-a na štetu oružanih snaga i gospodarskog kriminaliteta nije bilo evidentiranih KD-a.  U deset mjeseci 2011.g. u odnosu na isto razdoblje prošle godine evidentirano je povećanje broja KD-a iz domena imovinskog kriminaliteta i to za 112 KD ili 67% i iz domene KD na štetu maloljetnika za 7 KD ili 70%, dok je kod domene općeg kriminaliteta, kriminaliteta droga i KD u cestovnom prometu evidentirano smanjenje broja KD-a. Iz domene KD-a na štetu oružanih snaga u prvih deset mjeseci 2011.g. nije bilo evidentiranih KD-a, iz domene gospodarskog kriminaliteta evidentiran je jednak broj KD-a kao i u prvih deset mjeseci 2010.g., dok je iz domene organiziranog kriminaliteta tijekom deset mjeseci 2011.g. evidentirano 1KD, a kojih KD nije bilo tijekom istog razdoblja 2010.g.  Napomena: Tijekom siječnja 2011.g. evidentirano je 18 KD krađa vode, odnosno ilegalnih priključaka na gradski vodovod, a koja djela su počinjena u vremenskom periodu od 2002. – 2010. godine.  U prvih deset mjeseci 2011. godine vidljivo je znatno povećanje broja KD krađa koje, uključujući i navedena KD krađa vode, iznosi 118 KD. Najvećim dijelom to se odnosi na krađu predmeta koji mogu poslužiti kao tzv. sekundarne sirovine, te na krađu bicikla. Također je u porastu i broj KD na štetu maloljetnika i to za 7 KD.  Tijekom deset mjeseci 2011. godine evidentirane su tri krađe iz vlaka, dok u istom razdoblju prošle godine nije bilo evidentiranih kaznenih djela na željeznici. Tijekom listopada 2011. g na području PP Dugo Selo evidentirana su 33 kaznena djela, a što je za 7 KD ili 18% manje nego u istom razdoblju prošle godine.  Tijekom listopada 2011.g. na području Grada Dugog Sela i Općine Brckovljani evidentirano je smanjenje broja kaznenih djela i to na području Grada  Dugog Sela za 4 KD ili 16%, a na području Općine Brckovljani za 3 KD ili 50%, dok je na području Općine Rugvica evidentiran jednak broj KD kao i u istom razdoblju 2010.g. Tijekom deset mjeseci 2011. godine na području Grada Dugog Sela i Općina Brckovljani i Rugvica, evidentirano je povećanje broja kaznenih djela, i to na području grada Dugog Sela za 36%, na području Općine Brckovljani za 40%, te na  području Općine Rugvica za 25% .  Tijekom listopada evidentirano je 24prekršaja u odnosu na isto razdoblje 2010. godine kada je evidentirano 23prekršaja iz čega je razvidno da je u mjesecu listopadu došlo do neznatnog rasta izvršenja sveukupnog broja prekršaja za 1 prekršaj ili 0,5%.  Tijekom deset mjeseci 2011. godine evidentiran je većibroj prekršaja u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, a što se očituje u povećanju ukupnog broja činjenja prekršaja za 23 prekršaja ili 11%. Razvidan je pad izvršenja prekršaja iz domene JRM-a za 13 prekršaja ili 23,3%,  dok je kod domene Obiteljskog zakona zadržano kontinuirano stanje, dok je kod drugih prekršaja vidljivi rast počinjenja prekršaja za 36 prekršaja ili 29,4 % - stoji u priopćenju načelnika Branka Gušteka, PP Dugo Selo,   Promet 2011-12-06T12:57:46+00:00